Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P-133/2025-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja PI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Goran Obradović, odvjetnik u [adresa] protiv tuženika Općine Gračac, Gračac, Park sv. Jurja 1, OIB: 46944306133 kojeg zastupa punomoćnica Ana Smoljan, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Franko Kotlar, Ana Vidov & partneri d.o.o. iz Zadra, Zrinsko-Frankopanska 38, radi brisanja upisa, nakon glavne i javne rasprave zaključene 8. rujna 2026. i nakon objave 28. rujna 2026.

p r e s u d i o j e :

I. Određuje se brisanje upisa izvršenog u odnosu na nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem rješenja Z-18081/2024 te se određuje uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe upisa izvršenog istim rješenjem što je tuženik Općina Gračac, Park Sv. Jurja 1, 23440, Gračac, OIB: 46944306133 kao pravni sljednik Narodnog odbora općine Gračac dužan trpjeti.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.506,55 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po stopi koja se određuje sukladno odredbi sadržanoj u čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi od 14. svibnja 2025. tužitelj je naveo da je rješenjem Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Gračacu poslovni broj Z-20065/2024 od 21. ožujka 2025. odbijen njegov prigovor protiv upisa provedenog rješenjem Z-18081/2024 te je upućen na pokretanje parničnog postupka radi ispravka upisa. Ističe da je navedenim upisom kao vlasnik nekretnina u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisan Narodni odbor Općine Gračac koji više ne postoji te smatra da je tuženik njegov pravni sljednik. Tužitelj navodi da su prije spornog upisa kao suvlasnici predmetnih nekretnina bili upisani on i još pet osoba, svaki u 1/6 dijela te da su navedene osobe bile upisane i kao korisnici nekretnina u katastru. Ističe da su nekretnine rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Gospiću poslovni broj O-947/2016 od 31. siječnja 2018. utvrđene kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja CI te su pripale njegovim nasljednicima. Tužitelj smatra da podaci o ranijem posjedu zajedno s rješenjem o nasljeđivanju potvrđuju stjecanje prava vlasništva nasljeđivanjem, a ističe i mogućnost stjecanja vlasništva dosjelošću. Nadalje, tužitelj osporava pravnu osnovu na kojoj je izvršen upis rješenjem Z-18081/2024 jer smatra da su povrijeđena pravila o knjižnom predniku iz članka 45. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ 63/2019., 128/2022., 155/2023. i 127/2024. - dalje u tekstu: ZZK) te da rješenje o upisu nije dostavljeno njemu niti ostalim izbrisanim suvlasnicima. Stoga predlaže usvajanje tužbenog zahtjeva i ispravak zemljišnoknjižnog upisa.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbeni zahtjev u cijelosti te istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da nije upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina niti je pravni sljednik Narodnog odbora Općine Gračac. Također navodi da su predmetne nekretnine odnosno kčbr. [katastarska čestica] u cijelosti te pretežiti dio kčbr. [katastarska čestica] prema uvjerenju o statusu čestice izvan građevinskog područja naselja te predstavljaju poljoprivredno i/ili šumsko zemljište koje je, prema njegovu stajalištu, ex lege postalo vlasništvo Republike Hrvatske. Zbog toga smatra da bi u postupak trebalo uključiti Republiku Hrvatsku. Zaključno predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti i tužitelju naložiti naknadu parničnih troškova.

3. U podnesku od 10. listopada 2025. tužitelj se očitovao na navode tuženika iz odgovora na tužbu te osporio prigovor promašene pasivne legitimacije. Ističe da je tuženik pravni sljednik nekadašnjeg Narodnog odbora Općine Gračac, pozivajući se pritom na sudsku praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja potvrđuje pravno sljedništvo jedinica lokalne samouprave u odnosu na nekadašnje narodne odbore općina. Nadalje navodi da je za ocjenu statusa čestica kao poljoprivrednog zemljišta relevantno stanje na dan 24. srpnja 1991. Tužitelj ističe da iz dostavljenog uvjerenja uopće nije moguće utvrditi namjenu predmetnih nekretnina na dan 24. srpnja 1991. Smatra da, neovisno o tome, činjenica eventualnog prelaska nekretnina u vlasništvo Republike Hrvatske nije odlučna za pitanje pasivne legitimacije tuženika s obzirom na pravilo knjižnog prednika iz čl. 45. ZZK-a. U tom smislu poziva se i na sudsku praksu prema kojoj se tužba radi utvrđenja prava vlasništva u pravilu usmjerava protiv osobe upisane kao zemljišnoknjižni vlasnik. Tužitelj posebno ističe da je uz tužbu dostavio rješenje o nasljeđivanju O-947/2016 od 31. siječnja 2018. kojim su predmetne nekretnine utvrđene kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja te su pripale tužitelju i ostalim nasljednicima. Kao dodatni dokaz dostavlja povijest promjena katastarskih čestica iz koje proizlazi da je pravni prednik tužitelja bio upisan kao korisnik pojedinih predmetnih nekretnina još od 1954. odnosno 1956. Tužitelj smatra da ti podaci potvrđuju dugotrajan kontinuitet posjeda i povezanost njegovih pravnih prednika s predmetnim nekretninama. Usporedbom katastarskih podataka i povijesnih zemljišnoknjižnih izvadaka drugih zemljišnoknjižnih uložaka tužitelj zaključuje da su se u tim slučajevima podaci iz katastra pravilno odrazili u zemljišnim knjigama. Nasuprot tome, smatra da u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] podaci nisu pravilno preneseni jer kao suvlasnici nisu upisani tužitelj i ostali nasljednici iz rješenja O-947/2016. Stoga tvrdi da je sporni zemljišnoknjižni uložak nepravilno i nezakonito sastavljen te osporava točnost napomene da je sastavljen temeljem posjedovnog stanja. Zaključno, tužitelj ostaje kod svojih navoda da je sporni upis nepravilan.

4. Na ročištu održanom 22. listopada 2025. punomoćnik tuženika ostao je u cijelosti kod odgovora na tužbu i dosadašnjih navoda te je ponovno istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije. Istaknuo je da tužitelj nije dostavio dokaz da je tuženik pravni sljednik Narodnog odbora Općine Gračac u odnosu na predmetne nekretnine. Nadalje je naveo da tužitelj nije dokazao da su se nekretnine na dan 24. srpnja 1991. odnosno 16. listopada 1990. nalazile unutar građevinskog područja niti da nisu bile obuhvaćene šumskogospodarskim područjem zbog čega smatra da je eventualno pasivno legitimirana Republika Hrvatska. U tom smislu predložio je da se od Hrvatskih šuma pribavi potvrda o statusu predmetnih nekretnina na dan 16. listopada 1990. te da se Republiku Hrvatsku obavijesti o ovom postupku. Pozvao se i na zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je kao vlasnik upisana Republika Hrvatska smatrajući da to dodatno upućuje na moguću pasivnu legitimaciju Republike Hrvatske.

4.1. Punomoćnik tužitelja istaknuo je da su svi navodi tuženika već otklonjeni u podnesku od 10. listopada 2025. Naglasio je da je u zemljišnoknjižnom postupku pasivno legitimiran upisani nositelj knjižnog prava odnosno njegov pravni sljednik ako upisani nositelj više ne postoji zbog čega smatra da status predmetnih nekretnina na dan 24. srpnja 1991. ili 16. listopada 1990. nije odlučan za pitanje pasivne legitimacije. Poziva se na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-516/2009 i Rev-X- 240/2013 kao potvrdu stava da su jedinice lokalne samouprave pravni sljednici nekadašnjih narodnih odbora općina. Zaključno je naveo da je nacrt zk. ul. [broj ZK uloška] na koji se poziva tuženik irelevantan jer predmetne nekretnine nikada nisu bile upisane u tom zemljišnoknjižnom ulošku.

5. Dopisom od 10. veljače 2026. sud je obavijestio Općinsko državno odvjetništvo u Gospiću za Republiku Hrvatsku o otpočetoj parnici u ovoj pravnoj stvari sukladno odredbi članka 211 ZPP-a.

6. Tužitelj je u podnesku od 7. travnja 2026. naveo da je pribavio rješenje Zemljišnoknjižnog odjela u Gračacu poslovni broj Z-18081/2024 od 14. listopada 2024. kojim su iz zemljišne knjige brisani on i ostali dotadašnji suvlasnici, a kao vlasnik je upisan Narodni odbor Općine Gračac. Istaknuo je da iz tog rješenja nije vidljiv pravni temelj za takav upis te da izbrisane osobe nisu sudjelovale u zemljišnoknjižnom postupku niti im je rješenje dostavljeno. Smatra da je time povrijeđeno njihovo pravo na sudjelovanje i korištenje pravnih lijekova. Tužitelj je posebno istaknuo da su raniji upisi suvlasnika proizlazili iz katastarskih podataka i rješenja o nasljeđivanju O - 947/2016 pa smatra nejasnim na temelju čega je došlo do njihova brisanja. Predložio je pribaviti spis Z-18081/2024 te saslušati zemljišnoknjižnu referenticu radi utvrđenja pravne osnove spornog upisa i razloga zbog kojih raniji suvlasnici nisu sudjelovali u postupku.

7. Na ročištu 28. svibnja 2026. tuženik je dostavio očitovanje Hrvatskih šuma od 12. studenoga 2025. iz kojeg proizlazi da ne postoje podaci o tome jesu li predmetne nekretnine 16. listopada 1990. bile obuhvaćene šumskogospodarskim planovima jer za to područje tada nisu postojali važeći planovi.

8. Iz očitovanja Zemljišnoknjižnog odjela Gračac proizlazi da je zemljišna knjiga za k. o. [katastarska općina] osnovana 2023. dok su se prethodno podaci vodili u pologu isprava. Prilikom osnivanja zemljišne knjige preuzeti su podaci iz katastarskog operata, ali budući da zemljišna knjiga i katastar nisu bili usklađeni, podaci su verificirani prema pologu isprava. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju O -947/2016 utvrđeno je da su predmetne nekretnine bile evidentirane kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja CI te su njegovi nasljednici proglašeni njegova supruga i djeca.

9. Na zapisniku od 8. rujna 2026. tužitelj je ostao kod tužbe, tužbenog zahtjeva i svih ranijih navoda. Posebno je istaknuo da iz očitovanja Zemljišnoknjižnog odjela proizlazi kako zemljišna knjiga i katastarski operat nisu bili usklađeni zbog čega smatra da je prilikom osnivanja zemljišne knjige trebalo primijeniti članak 190. stavak 1. ZZK - a i uzeti novije podatke te relevantne isprave. Tužitelj smatra da su podaci iz katastarskog operata u kojima su on i ostali nasljednici bili evidentirani na temelju rješenja o nasljeđivanju iz 2018. novijeg datuma od podataka iz pologa isprava u kojima je kao vlasnik bio naveden Narodni odbor Općine Gračac. Prema njegovu stajalištu, navedeno potvrđuje da je prilikom osnivanja zemljišne knjige i spornog upisa došlo do nepravilnosti.

10. Svjedokinja PIT navela je da je provedba rješenja o nasljeđivanju O-947/2016 od 31. siječnja 2018. u zemljišnim knjigama bila odbijena jer ostavitelj CI nije bio upisan kao vlasnik, već je kao vlasnik bio upisan Narodni odbor Gračac dok je isto rješenje provedeno u katastru. Objasnila je da je rješenjem Z-18081/2024 od 14. listopada 2024. po službenoj dužnosti izvršena izmjena podataka zbog neusklađenosti zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka te je pritom kao vlasnik ponovno upisan Narodni odbor Gračac jer je takav podatak proizlazio iz položenih isprava odnosno nacrta PL 251. Istaknula je da u samom rješenju nije posebno naveden pravni temelj ispravka te da rješenje nije dostavljeno zainteresiranim strankama, već samo Općinskom sudu prema dobivenoj uputi. Također je navela da je pri osnivanju zemljišne knjige postojao velik nesklad između podataka katastra i zemljišne knjige te da su referenti morali postupati prema ranijim zemljišnoknjižnim podacima. Svjedokinja je potvrdila i da su zemljišne kn jige ranije faktično bile vođene kroz polaganje isprava zbog čega je dolazilo do znatnih razlika između katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka.

11. Tužitelj je podnio tužbu radi ispravka upisa u zemljišnoj knjizi tražeći da se ispravi upis proveden rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Gračacu broj Z-18081/2024 od 14. listopada 2024. kojim su u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] brisani dotadašnji upisani suvlasnici, među kojima i tužitelj, te je kao vlasnik predmetnih nekretnina upisan Narodni odbor Općine Gračac.

12. Predmet spora je pitanje je li navedeni upis proveden protivno pravilima zemljišnoknjižnog prava te postoji li pravna i činjenična osnova da se kao vlasnici predmetnih nekretnina ponovno evidentiraju osobe koje su prethodno bile upisane odnosno njihovi pravni sljednici na temelju prava koje proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju broj O-947/2016 od 31. siječnja 2018. i drugih provedenih dokaza.

13. Sud je tijekom postupka izveo i ocijenio sve provedene dokaze i to uvidom u zemljišnoknjižne izvatke i povijesne izvatke za k. o. [katastarska općina], rješenje Z-18081/2024 od 14. listopada 2024., rješenje Z-20065/2024 od 21. ožujka 2025., rješenje o nasljeđivanju naknadno pronađene imovine broj O-947/2016 od 31. siječnja 2018., rješenje kojim je odbijena provedba navedenog rješenja o nasljeđivanju, podatke katastarskog operata i povijest promjena podataka u katastru, očitovanje Hrvatskih šuma d.o.o. od 12. studenoga 2025., očitovanje Zemljišnoknjižnog odjela Gračac o načinu osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], spise Z - 20065/2024 i Z-10801/2024 te je proveden i dokaz saslušanjem svjedokinje PIT.

14. Sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje u tekstu: ZPP) sud je svaki dokaz ocijenio zasebno i u međusobnoj povezanosti s ostalim dokazima, prema svom uvjerenju, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno.

15. Među strankama nije bilo sporno da su predmetne nekretnine odnosno katastarske čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirane u zk. ul. [broj ZK uloška] te da je u ranijem stanju zemljišne knjige odnosno zemljišnoknjižnih podataka kao vlasnik bio evidentiran Narodni odbor Općine Gračac.

16. Nije sporno niti da je u postupku osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] doneseno rješenje Z-18081/2024 od 14. listopada 2024. kojim je izvršena izmjena podataka u vlastovnici te je kao vlasnik upisan Narodni odbor Općine Gračac.

17. Nadalje, nije sporno da je rješenjem o nasljeđivanju naknadno pronađene imovine broj O-947/2016 od 31. siječnja 2018. utvrđeno da predmetne nekretnine predstavljaju izvanknjižno vlasništvo ostavitelja CI te da su kao njegovi nasljednici utvrđeni njegova supruga NI i djeca P, PI, C, N i MI.

18. Nije sporno niti da je provedba navedenog rješenja o nasljeđivanju u zemljišnim knjigama ranije bila odbijena rješenjem ZP-333/2018 uz obrazloženje da ostavitelj nije bio upisan kao vlasnik nekretnina, već je kao vlasnik bio evidentiran Narodni odbor Gračac dok je isto rješenje o nasljeđivanju provedeno u katastru.

19. Među strankama je, međutim, bilo sporno je li tuženik pravni sljednik Narodnog odbora Općine Gračac i stoga pasivno legitimiran u ovom postupku, kao i je li tuženik osoba protiv koje se može ostvarivati zaštita prava tužitelja u postupku tužbe za ispravak. Sporno je nadalje je li upis Narodnog odbora Općine Gračac proveden na valjanoj pravnoj i činjeničnoj osnovi, jesu li pri njegovu provođenju pravilno primijenjene odredbe ZZK-a koje uređuju osnivanje zemljišne knjige i utvrđivanje podataka koji se unose u vlastovnicu, te je li pri tome trebalo uzeti u obzir novije podatke katastarskog operata i rješenje o nasljeđivanju iz 2018.

20. Sporno je i pitanje je li predmetno zemljište u relevantnom razdoblju predstavljalo poljoprivredno ili šumsko zemljište koje bi, prema posebnim propisima, moglo predstavljati vlasništvo Republike Hrvatske, kako je to tvrdio tuženik.

21. Iz rješenja o nasljeđivanju naknadno pronađene imovine broj O -947/2016 od 31. siječnja 2018. proizlazi da su u ostavinskom postupku predmetne nekretnine odnosno kčbr. [katastarska čestica], d4095/4 i 4443/5 bile utvrđene kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja CI te da su iste raspoređene njegovim zakonskim nasljednicima. Navedeno rješenje doneseno je 2018., dakle prije osnivanja zemljišne knjige za k.o. Rudopolje Bruvanjsko 2023. i prije donošenja spornog rješenja Z - 18081/2024. Također je nesporno da je navedeno rješenje provedeno u katastarskom operatu.

22. Iz podataka o povijesti promjena katastarskog operata proizlazi da je pravni prednik tužitelja CI bio evidentiran kao korisnik predmetnih nekretnina još od ranijih razdoblja dok su nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju u katastarskim podacima kao korisnici evidentirani njegovi nasljednici. Dakle, u trenutku osnivanja zemljišne knjige postojali su međusobno neusklađeni podaci, s jedne strane raniji zemljišnoknjižni odnosno položeni podaci prema kojima je kao nositelj prava bio naveden Narodni odbor Gračac, a s druge strane noviji katastarski podaci, potkrijepljeni pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iz 2018. prema kojima su kao korisnici predmetnih nekretnina evidentirani pravni sljednici CI.

23. Sud je osobito cijenio iskaz svjedokinje PIT, zaposlenice Zemljišnoknjižnog odjela u Gračacu koja je neposredno izvršila uvid u predmetni zemljišnoknjižni spis. Svjedokinja je potvrdila da je provedba rješenja o nasljeđivanju O-947/2016 u zemljišnoknjižnom postupku bila odbijena zato što os tavitelj nije bio upisan kao vlasnik, već je u zemljišnim knjigama bio evidentiran Narodni odbor Gračac. Istodobno je izričito navela da je navedeno rješenje o nasljeđivanju provedeno u katastru. U odnosu na rješenje Z-18081/2024 svjedokinja je navela da je izvršen ispravak po službenoj dužnosti zbog neusklađenosti podataka zemljišne knjige i katastarskog operata te da je pritom kao vlasnik ponovno upisan Narodni odbor Gračac zato što je takvo stanje proizlazilo iz položenih isprava odnosno iz nacrta PL 251. Međutim, svjedokinja je istodobno potvrdila da je u postupku osnivanja zemljišne knjige postojao velik nesklad između podataka zemljišne knjige i katastarskog operata, da su podaci iz katastarskog operata bili preneseni u sustav, ali da su se prilikom postupanja koristili podaci iz zemljišne knjige odnosno ranijih pologa isprava. Svjedokinja je navela da u rješenju od 14. listopada 2024. nije bilo navedeno na temelju čega je izvršen ispravak osim pozivanja na PL 251 te da rješenje nije dostavljeno zainteresiranim osobama, nego samo Općinskom sudu prema uputi koju su referenti dobili od drugih zemljišnoknjižnih odjela.

24. Iskaz svjedokinje sud je ocijenio kao vjerodostojan u dijelu u kojem opisuje način postupanja Zemljišnoknjižnog odjela i okolnosti nastanka spornog upisa jer je svjedokinja neposredno sudjelovala u predmetnom postupku i imala neposredan uvid u spis. Njezin iskaz u bitnom je suglasan s pisanom dokumentacijom u spisu. Međutim, sud ne prihvaća kao odlučnu tvrdnju svjedokinje da je upis Narodnog odbora Gračac bio pravilan samo zato što je taj podatak proizlazio iz ranijih pologa isprava.

25. U ovom postupku od odlučnog je značaja odredba članka 190. stavka 1. ZZK-a kojom je za postupak osnivanja i obnove zemljišne knjige propisano da se u vlastovnicu unose podaci iz zemljišne knjige, ali i podaci prikupljeni u katastarskoj izmjeri, tehničkoj reambulaciji odnosno podaci katastarskog operata ako su novijeg datuma od podataka upisanih u postojeću zemljišnu knjigu, knjige položenih ugovora ili pologa isprava, kao i podaci iz javnih i privatnih isprava za koje postoje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva. Iz navedene odredbe proizlazi da zakonodavac pri osnivanju zemljišne knjige nije dao apsolutnu prednost ranijem zemljišnoknjižnom stanju. Naprotiv, upravo zbog činjenice da se prilikom osnivanja zemljišne knjige mogu pojaviti razlike između ranijih zemljišnoknjižnih podataka, podataka pologa isprava, katastarskog operata i stvarnog pravnog stanja, zakon propisuje način njihova usklađivanja.

26. U konkretnom slučaju na jednoj strani postojao je raniji podatak prema kojem je kao vlasnik bio naveden Narodni odbor Gračac dok su na drugoj strani postojali noviji podaci katastarskog operata te rješenje o nasljeđivanju O -947/2016 iz 2018. kojim je utvrđeno izvanknjižno vlasništvo ostavitelja i nasljednopravni slijed iza njega. Stoga sud zaključuje da nije bilo dostatno samo preuzeti raniji podatak iz pologa isprava bez ispitivanja i ocjene novijih podataka koji su postojali u trenutku osnivanja zemljišne knjige.

27. Posebno imajući u vidu da je zemljišna knjiga za predmetnu katastarsku općinu osnovana tek 2023. dok je rješenje o nasljeđivanju doneseno 2018., sud smatra da je riječ o podatku koji je postojao prije osnivanja zemljišne knjige i koji je, prema svojoj pravnoj prirodi i vremenu nastanka, morao biti uzet u razmatranje prilikom sastavljanja vlastovnice. Stoga se ne može prihvatiti kao dovoljan pravni temelj za sporni upis samo činjenica da je Narodni odbor Gračac bio evidentiran u ranijem pologu isprava.

28. Tuženik je isticao da je odbijena provedba rješenja o nasljeđivanju jer ostavitelj nije bio upisan kao vlasnik odnosno da nije postojao odgovarajući knjižni prednik. Međutim, navedeni prigovor tuženika sud ne uzima kao odlučan za ishod ovog postupka. Naime, predmet ovog postupka nije ponovna provedba rješenja o nasljeđivanju u zemljišnim knjigama niti odlučivanje o dopuštenosti neposredne uknjižbe na temelju tog rješenja u redovitom zemljišnoknjižnom postupku, već ispravak upisa provedenog u postupku osnivanja zemljišne knjige.

29. Članak 45. ZZK-a propisuje načelo knjižnog prednika prema kojem su upisi dopušteni protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga upisana kao vlasnik odnosno nositelj prava ili koja se istodobno uknjižuje ili predbilježuje kao takva. Međutim, predmetna tužba nije prijedlog za uknjižbu koji bi trebalo odbiti zbog nedostatka knjižnog prednika, već posebna tužba za ispravak zemljišnoknjižnog upisa iz članka 205. ZZK-a. Upravo je smisao takve tužbe omogućiti osobi koja tvrdi da je zemljišnoknjižni upis nepravilan da svoje pravo ostvari u parničnom postupku.

30. Stoga se činjenica da rješenje o nasljeđivanju ranije nije moglo biti provedeno neposrednom uknjižbom ne može tumačiti na način da nasljednici nisu imali nikakvo pravo na predmetnim nekretninama. Naprotiv, upravo postojanje neusklađenosti između izvanknjižnog pravnog stanja i zemljišnoknjižnog stanja predstavlja razlog zbog kojeg je tužitelj upućen na ostvarivanje svojih prava u parnici.

31. Prema članku 205. ZZK-a osobe čiji je upis odnosno prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku izmijenjen, nadopunjen ili izbrisan imaju pravo zahtijevati ispravak takvog upisa pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom. U konkretnom slučaju tužitelj je upravo osoba čiji je raniji zemljišnoknjižni položaj odnosno položaj njegovih pravnih prednika, izmijenjen odnosno čije je pravo brisano spornim upisom. Stoga postoji njegova aktivna legitimacija za podnošenje tužbe za ispravak.

32. Svrha ovog postupka jest utvrditi postoji li materijalnopravna osnova za upis koji je proveden u zemljišnoj knjizi odnosno je li osoba koja tvrdi da joj pripada knjižno pravo dokazala postojanje tog prava. U tom smislu ovaj sud nije vezan formalnom činjenicom da je u trenutku osnivanja zemljišne knjige kao vlasnik bio naveden Narodni odbor Gračac, već mora utvrditi proizlazi li iz provedenih dokaza da je takav upis odgovarao stvarnom pravnom stanju i pravilima koja su uređivala osnivanje zemljišne knjige.

33. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka isticao prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da nije pravni sljednik Narodnog odbora Općine Gračac te da predmetne nekretnine s obzirom na njihov karakter poljoprivrednog odnosno šumskog zemljišta pripadaju Republici Hrvatskoj.

34. Iz pravne naravi ovog postupka proizlazi da se tužba za ispravak usmjerava prema osobi čije je pravo odnosno pravni položaj obuhvaćen spornim upisom. U konkretnom slučaju sporni upis glasi na Narodni odbor Općine Gračac.

35. U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-516/09 od 1. prosinca 2010. sud je potvrdio pravno shvaćanje prema kojem se jedinica lokalne samouprave (općina/grad) smatra pravnim sljednikom bivšeg Narodnog odbora općine u situacijama kada je taj narodni odbor bio upisan u zemljišnim knjigama kao organ upravljanja ili nositelj prava na nekretninama koje su bile registrirane kao općenarodna imovina odnosno društveno vlasništvo. Ova odluka konkretno rješava pitanje pravnog sljedništva i transformacije nekadašnjeg prava upravljanja i raspolaganja u kontekstu pretvorbe i utvrđivanja prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj.

36. U ovom postupku tuženik nije pružio dovoljno uvjerljive dokaze kojima bi isključio vlastiti pravni slijed od Narodnog odbora Općine Gračac. Činjenica da tuženik smatra da je Republika Hrvatska eventualno stekla vlasništvo predmetnih nekretnina ex lege zbog njihova karaktera poljoprivrednog ili šumskog zemljišta ne dovodi sama po sebi do zaključka o promašenoj pasivnoj legitimaciji. Naime, pitanje eventualnog stjecanja vlasništva Republike Hrvatske predstavlja pitanje materijalnog prava i postojanja eventualnog vlasničkog prava, a ne samo pitanje procesne legitimacije.

37. Međutim, u postupku nije dokazano da su predmetne katastarske čestice na relevantne datume predstavljale šumsko zemljište obuhvaćeno važećim šumskogospodarskim planovima odnosno poljoprivredno zemljište izvan građevinskog područja na koje bi se primijenile odredbe posebnih zakona o stjecanju vlasništva Republike Hrvatske. Naprotiv, iz očitovanja Hrvatskih šuma d.o.o. od 12. studenoga 2025. proizlazi da ne postoje podaci iz kojih bi se moglo utvrditi jesu li predmetne čestice 16. listopada 1990. bile obuhvaćene šumskogospodarskim planovima jer za predmetno područje tada nisu postojali valjani šumskogospodarski planovi. Jednako tako, dostavljena dokumentacija nije pružila dostatnu osnovu za zaključak da su predmetne čestice na dan 24. srpnja 1991. bile izvan građevinskog područja u smislu propisa na koje se tuženik poziva.

38. Stoga sud ne može na temelju pretpostavki zaključiti da je Republika Hrvatska ex lege stekla vlasništvo predmetnih nekretnina niti takav navod može biti dovoljan za prihvaćanje prigovora promašene pasivne legitimacije.

39. Tuženik se pozivao i na zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] u kojem je Republika Hrvatska upisana kao vlasnik, međutim predmetne katastarske čestice nisu bile predmet upisa u tom ulošku. Stoga navedeni upis sam po sebi ne predstavlja dokaz vlasništva Republike Hrvatske na nekretninama koje su predmet ovog postupka.

40. U konkretnom slučaju predmet spora nije utvrđivanje vlasništva Republike Hrvatske na predmetnim nekretninama niti se od tuženika zahtijeva da prizna ili prenese pravo vlasništva koje bi prethodno bilo utvrđeno u korist Republike Hrvatske, već se traži ispravak zemljišnoknjižnog upisa kojim je kao nositelj prava upisan Narodni odbor Općine Gračac odnosno zaštita prava tužitelja koje je tim upisom zahvaćeno.

41. Za ocjenu pasivne legitimacije stoga je od odlučnog značaja činjenica da je sporni zemljišnoknjižni upis proveden upravo u korist Narodnog odbora Općine Gračac te da tuženik tijekom postupka nije dokazao da je riječ o potpuno pravno odvojenom subjektu koji nema nikakav pravni slijed prema toj jedinici, već je svoje protivljenje tužbenom zahtjevu u bitnome temeljio na tvrdnji da je vlasnik predmetnih nekretnina Republika Hrvatska. Međutim, takav navod sam po sebi ne dovodi do zaključka o nedostatku pasivne legitimacije tuženika, već predstavlja prigovor materijalnopravne naravi kojim se osporava postojanje prava tužitelja odnosno ističe postojanje eventualnog prava treće osobe.

42. Pritom je posebno značajno da se u konkretnom slučaju radi o tužbi za ispravak zemljišnoknjižnog upisa iz članka 205. ZZK-a. Tom je odredbom izrijekom omogućeno osobi čiji je upis odnosno prvenstveni red upisa odlukom u ispravnom postupku izmijenjen, nadopunjen ili izbrisan da svoje navodno pravo ostvari u parnici. Sama zakonska konstrukcija tužbe za ispravak polazi od postojanja nesuglasja između upisanog zemljišnoknjižnog stanja i prava osobe koja tvrdi da joj pripada jače pravo na upis. U tom smislu valja razlikovati pitanje tko je upisani nositelj prava, pitanje tko je materijalnopravni vlasnik i pitanje tko je pasivno legitimiran u postupku kojim se osporava određeni zemljišnoknjižni upis.

43. Tužitelj svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je sporni upis Narodnog odbora Općine Gračac nepravilan i da je pri osnivanju zemljišne knjige zanemareno njegovo odnosno pravo njegovih pravnih prednika dok tuženik osporava tužbeni zahtjev tvrdeći da pravo pripada Republici Hrvatskoj. Sud stoga ne može samo na temelju takvog tuženikova prigovora zaključiti da tuženik nije pasivno legitimiran jer bi se time pitanje osnovanosti tužbenog zahtjeva unaprijed odlučilo kroz procesni prigovor.

44. Slijedom navedenog, sud utvrđuje da prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan.

45. Sud je nadalje ocijenio sadržaj rješenja Z-18081/2024 od 14. listopada 2024. i utvrdio da iz samog rješenja nije jasno i dostatno obrazloženo na temelju koje konkretne pravne i činjenične osnove je došlo do promjene ranijeg stanja te zbog čega su podaci koji su proizlazili iz novijeg katastarskog operata i rješenja o nasljeđivanju zanemareni. Navedenim rješenjem došlo je do brisanja ranije upisanih osoba, a prema iskazu svjedokinje rješenje nije bilo dostavljeno zainteresiranim osobama. Sud smatra da takvo postupanje dodatno potvrđuje potrebu za sudskom zaštitom u ovom parničnom postupku jer osobe čiji je pravni položaj izmijenjen moraju imati stvarnu mogućnost osporavanja takvog upisa odgovarajućim pravnim sredstvima.

46. Nadalje, okolnost da je rješenje doneseno po službenoj dužnosti ne znači da je zemljišnoknjižni referent bio ovlašten zanemariti novije podatke i isprave relevantne za utvrđivanje stvarnog pravnog stanja. Naprotiv, upravo je svrha postupka osnivanja zemljišne knjige uspostavljanje potpunog i istinitog zemljišnoknjižnog stanja.

47. Na temelju rezultata dokaznog postupka sud je utvrdio da su predmetne nekretnine u rješenju o nasljeđivanju O-947/2016 od 31. siječnja 2018. utvrđene kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja CI dok je navedeno rješenje provedeno u katastarskom operatu. Istodobno je utvrđeno da je pri osnivanju zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] postojala neusklađenost zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka te da su postojali noviji katastarski podaci i navedena javna isprava. Unatoč tome, rješenjem Z-18081/2024 kao vlasnik je ponovno upisan Narodni odbor Općine Gračac, bez dostatnog obrazloženja pravnog temelja takvog upisa i bez dostave rješenja zainteresiranim osobama. Sud stoga nalazi da pri donošenju navedenog rješenja nisu na odgovarajući način uzeti u obzir noviji podaci i isprave mjerodavni za utvrđivanje stvarnog pravnog stanja, protivno svrsi i pravilima postupka osnivanja zemljišne knjige. Tuženik pritom nije dokazao ni da je Republika Hrvatska na predmetnim nekretninama stekla vlasništvo ex lege zbog čega nisu osnovani njegovi navodi o promašenoj pasivnoj legitimaciji.

48. Imajući u vidu sve navedeno, sud je zaključio da sporni upis ne odgovara utvrđenom pravnom stanju te da je tužitelj dokazao osnovanost tužbenog zahtjeva za ispravak zemljišnoknjižnog upisa.

49. Stoga je, primjenom gore citiranih odredbi ZZK-a odlučeno kao u izreci presude.

50. Odluku o troškovima postupka sud je utemeljio na odredbi članka 154 stavka 1 i članka 155 stavaka 1 i 2 ZPP-a dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika utvrđena temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za radi odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje u tekstu: Tarifa). Naime, stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka (članak 154) pri čemu će sud stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice, a o tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi (članak 155 ZPP-a).

51. Kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 stavak 3 Tarife).

52. S obzirom da su bili opravdani tužitelju su prema označenoj vrijednosti predmeta spora u iznosu od 1.327,22 EUR priznati trošak sastava tužbe sukladno Tbr. 7 t. 1 Tarife u iznosu od 200,00 EUR, trošak sastavljanja podneska od 10. listopada 2025. sukladno Tbr. 8 t. 1 Tarife u iznosu od 200,00 EUR, trošak zastupanja na pripremnom ročištu 22. listopada 2025. sukladno Tbr. 9 toč. 2 Tarife u iznosu od 100,00 EUR, trošak sastavljanja podneska od 7. travnja 2026. sukladno Tbr. 8 t. 1 Tarife u iznosu od 200,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu 28. svibnja 2026. sukladno Tbr. 9 toč. 1 Tarife u iznosu od 200,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu 8. rujna 2026. sukladno Tbr. 9 toč. 1 Tarife u iznosu od 200,00 EUR, porez na dodanu vrijednost na navedene radnje u iznosu od 275,00 EUR, trošak svjedoka u iznosu od 50,00 EUR, trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,55 EUR i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 55,00 EUR, dakle sveukupno u iznosu od 1.506,55 EUR.

53. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci presude.

U Gospiću 28. rujna 2026.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Goran Obradović, odvjetnik u [adresa]

2. Ana Smoljan, odvjetnica u Zadru, Zrinsko-Frankopanska 38