Baza je ažurirana 09.07.2025. 

zaključno sa NN 77/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd-3176/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd-3176/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. G. iz P., OIB ..., koju zastupa punomoćnica M. C. T., odvjetnica u L., protiv tuženika E.&S.b. d.d. R., OIB ..., zastupanog po punomoćniku D. M., odvjetniku iz O. d. M., K. & p. u Z., radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-3610/2022-2 od 25. travnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, poslovnog broja P-29/2021-26 od 22. srpnja 2022., u sjednici održanoj 8. svibnja 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija u pogledu postavljenih pravnih pitanja.

 

II. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje u pogledu pozivanja na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tužena je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude i rješenja.

 

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije je postavila pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz praksu.

 

2.1. Pozvala se i na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

 

 

3. U dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu toč. 2. ovoga obrazloženja ovaj ga je sud kvalificirao kao prijedlog za dopuštenje revizije u smislu st. 1. čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), dok ga je, u dijelu u kojem je podnesen u smislu toč. 2.1. ovoga obrazloženja, kvalificirao u smislu st. 2. toga članka te je prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389. ZPP-a.

 

 

O prijedlogu podnesenom u smislu st. 1. čl. 385.a ZPP-a

 

4. U pogledu prvoga pravnog pitanja, a koje je vezano uz problematiku tzv. ulazne naknade tj. ugovorne odredbe o naknadi za obradu kredita, je za navesti da je pravno shvaćanje u pobijano odluci usklađeno sa pravnim shvaćanjem koje je ovaj sud izrazio u odluci poslovnog broja Rev 673/2023-2 od 13. veljače 2024.

 

5. Drugo i treće pravno pitanje se ne mogu kvalificirati kao materijalnopravna niti postupovnopravna pitanja u smislu odredbe čl. 382. st. 2. i 3. ZPP-a; njima tužena zapravo upire na (eventualnu) pogrešnu primjenu odredba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije dopušteni revizijski razlog, pa se u okviru revizije niti ne bi moglo razmatrati.

 

5.1. Naime, čak i u slučaju postojanja takove povrede u konkretnom slučaju – osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda – njezine posljedice ne premašuju dosege ovoga konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

5.2. Osim toga, u pogledu navodnih nejasnoća koje se tim pitanjima potenciraju, za obrazložiti je da je drugostupanjski sud na jasan i dostatan način obrazložio svoje pravno shvaćanje u pobijanoj odluci.

 

6. U pogledu četvrtog i petog pravnog pitanja, kojima se problematizira tijek zateznih kamata, kao i prethodno s tim povezanim ocjena poštenja tužene, dovoljno je za navesti da je pravno shvaćanje suda u pobijanoj odluci usklađeno sa pravnim shvaćanjem koje je revizijski sud izrazio u odluci poslovnog broja Revt 249/2014 od 9. travnja 2015.

 

7. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a – zbog pravnih pitanja koje tužena smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava – valjalo je, temeljem odredbe čl. 389.b st. 1. i. 2. ZPP-a, odlučiti kao u izreci, pod toč. I.

 

 

O prijedlogu podnesenom u smislu st. 2. čl. 385.a ZPP-a

 

8. Tužena se u prijedlogu za dopuštenje revizije pozvala da joj je u pobijanoj odluci došlo do povrede prava na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 - dalje: Ustav) i čl. 6.1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99 - proč. tekst 8/99 - ispravak, 14/02 i 1/06 - dalje: Konvencija), međutim te navode tužena nije adekvatno obrazložila niti ih je učinila vjerojatnim (a u tom smislu se upućuje i na toč. 5.2. ovoga obrazloženja).

 

9. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a – u pogledu pozivanja na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom i Konvencijom – valjalo, temeljem 389.a st. 4. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovoga rješenja, pod toč. II.

 

Zagreb, 8. svibnja 2024.

 

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu