Pristupanje sadržaju
- 1 - Rev-680/2024-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja HRT, OIB ..., Z., kojega zastupa punomoćnica M. Č., odvjetnica u Z., protiv ovršenika F. R., T., radi ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ovr-1878/2022-2 od 20. veljače 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama poslovni broj Ovrv-1340/21-3 od 12. kolovoza 2022., u sjednici održanoj 8. svibnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Revizija se odbija, kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim je rješenjem obustavljena ovrha u ovom ovršnom postupku.
2. Drugostupanjskim rješenjem je potvrđeno prvostupanjsko rješenje.
3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-3477/2023 od 7. studenog 2023. dopustio izjavljivanje revizije protiv drugostupanjskog rješenja zbog slijedećih pravnih pitanja:
"1. Pripada li isključivo sudu pravo pozvati ovrhovoditelja sukladno čl.14 st.2 OZ na dužnost predujmljivanja troškova u roku koji odredi sud, te pravo na obustavu ovrhe ako troškovi ne budu predujmljeni u tom roku?
2. Je li javni bilježnik ovlašten spis dostaviti sudu radi daljnjeg postupanja u slučaju neuplate predujma troškova postupka od strane ovrhovoditelja?".
4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedenog drugostupanjskog rješenja ovrhovoditelj je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 385.a, u svezi čl. 400. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 144/22 i 155/23 – dalje: ZPP), a sve u svezi čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020 - dalje: OZ), zbog pravnih pitanja zbog kojih je dopuštena.
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija je neosnovana.
7. Ovrhovoditelj je u ovom predmetu nadležnom općinskom sudu podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave (općenito na imovini ovršenika), koji je prijedlog sud, sukladno odredbi čl. 39.a st. 4. OZ, povjerio u rad javnom bilježniku, kao svom povjereniku. Javni bilježnik je pozvao ovrhovoditelja na predujmljivanje troškova javnih bilježnika u visini 31,25 kuna (što je jednako iznosu 4,15 eura), pozivajući se u tom pozivu na odredbu čl. 14. st. 11., čl. 9. i čl. 289. st. 1. i 2. OZ te je ovrhovoditelja upozorio da se, u slučaju nepredujmljivanja tog troška postupka, daljnja radnja neće poduzeti. S obzirom da je ovrhovoditelj propustio postupiti po tom pozivu, javni je bilježnik spis proslijedio općinskom sudu, koji je donio rješenje kojim je postupak ovrhe obustavio, pozivom na čl. 14. st. 2. OZ.
8. Prvenstveno je za navesti da i ovaj sud primjećuje određenu nomotehničku podnormiranost odredbi OZ u pogledu načina postupanja javnih bilježnika u situacijama nepostupanja po njegovom pozivu na uplatu troška slanja obavijesti (u smislu čl. 281. st. 1. i 2. OZ), pa je, a radi omogućavanja provođenja ovršnog postupka valjalo pristupiti (teleološkom) tumačenju navedenih zakonskih odredbi. U protivnom bi se došlo do situacije da, u slučaju neuplate navedenog predujma, javni bilježnik ne bi mogao postupati ni na koji način po prijedlogu za donošenje rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave niti po tome donijeti ikakvu odluku, a niti predmet proslijediti sudu (sve v. dolje), što bi u potpunosti onemogućilo daljnje provođenje ovršnog postupka, pa čak i njegovo formalno okončanje.
9. Dajući odgovor na revizijom postavljeno pravno pitanje predmet je potrebno sagledati u svjetlu sljedećih odredbi:
-članka 14. OZ, koji glasi:
"(1) Troškove postupka u svezi s određivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja.
(2) Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud će obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako troškovi ne budu predujmljeni u tomu roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja neće provesti.
(…)
(9) Za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici imaju pravo na naknadu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(10) Iznos, rokove te način plaćanja naknade u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave iz stavka 9. ovoga članka utvrdit će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(11) Ovrhovoditelj je dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi bilježnik. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi, radnja se neće provesti.";
-članka 289. OZ, koji glasi:
"(1) Za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnici imaju pravo na naknadu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(2) Naknada koju ovrhovoditelj plati javnom bilježniku dio je troška ovrhe.
(3) Za određivanje ovrhe prema odredbama ovoga dijela Zakona ne plaća se sudska pristojba.
(4) Za provedbu ovrhe u smislu odredaba članka 285. ovoga Zakona plaća se sudska pristojba.";
-članka 5. Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku ("Narodne novine", broj 9/21 - dalje: Pravilnik), koji glasi:
"Za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ovršeniku, izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno nakon rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti ovisno o visini postavljenog zahtjeva, pripada javnobilježnička naknada u iznosu (…)",
-članka 7. Pravilnika, koji glasi:
"(1) Za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, kao i donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno prije rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, javnom bilježniku pripada predujam naknade iz članka 5. ovog Pravilnika u iznosu od 25,00 kuna koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.
(2) Za radnje javnog bilježnika u vezi izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti javnom bilježniku pripada ostatak iznosa naknade iz članka 5. ovog Pravilnika koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.".
10. Ovrhovoditelja je javni bilježnik pozvao predujmiti iznos 31,25 kuna (što bi predstavljalo iznos 25,00 kuna uvećano za stopu PDV-a), na ime predujma troška javnog bilježnika te, s obzirom na stadij ovršnog postupka u trenutku slanja te obavijesti i sagledavanja predvidivih i potrebnih radnji koje se u tom stadiju imaju nužno izvršiti, ne bi trebalo biti sporno da se radi o predujmljivanju troška dostave tj. slanja ovršeniku obavijesti u smislu čl. 281. st. 1. i 2. OZ, uz koji se dostavlja prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, dakle, troška koji je u fiksnom iznosu (25,00 kuna, uvećano za PDV, što ukupno iznosi 31,25 kune ili 4,15 eura) određen člankom 7. st. 1. Pravilnika.
11. Odredba čl. 14. st. 2. OZ određuje obvezu ovrhovoditelja da u roku koji odredi sud predujmi trošak postupka. Dalje taj stavak čini razliku između situacije kada se zbog nepredujmljivanja troškova ovrha obustavlja (a to je kada se ovrha ne može provesti), od situacije kada se (samo) određena radnja neće provesti (a to kada o /ne/provođenju radnje ne ovisi ovrha).
12. Odredba čl. 14. st. 11. OZ određuje obvezu postupanja ovrhovoditelja po pozivu javnog bilježnika na predujmljivanje troškova postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje, kao i ovlast javnog bilježnika na takvo pozivanje, uz davanje upozorenja da se, u slučaju nepredujmljivanja troškova, radnja neće provesti.
13. Iako je javni bilježnik, u skladu sa svojim ovlastima, upozorio na neprovođenje radnje u slučaju nepostupanja po njegovom pozivu (nalogu za predujmljivanje troška), a ne na obustavu ovrhe (na koje upozorenje ga OZ izravno ne ovlašćuje), jasno je da u tom stadiju postupka neprovođenje konkretne radnje (dostave obavijesti u smislu čl. 281. st. 1. i 2. OZ, uz koji se dostavlja i prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave) neminovno rezultira nemogućnošću daljnjeg provođenja cijelog ovršnog postupka.
14. Iako se može problematizirati (što ovrhovoditelj u reviziji i čini) činjenica je li u tom stadiju postupka ovrha u tijeku (pa, može li se, posljedično, uopće i obustavljati), ne može se u ovom slučaju izbjeći sveobuhvatno sagledavanje zakonske regulacije koju je zakonodavac predvidio u postupcima sudjelovanja javnih bilježnika u predlaganju, određivanju i provedbi ovrhe.
15. Pri tom je za primijetiti da taj stadij postupka (prije radnji u smislu čl. 281. st. 1. OZ) i radnje nemaju postupovnog ekvivalenta u postupanju sudova, jer sudovi inicijalno pristupaju ovršeniku u stadiju ovršnog postupka tek kada je već doneseno rješenje o ovrsi (ne dostavljaju obavijest iz čl. 281. OZ), pa se tumačenje postupanja javnih bilježnika, nije moglo izvesti analogijom u postupanju sudova u sličnim situacijama.
16. Iako u tom stadiju postupka (prije radnji u smislu čl. 281. st. 1. OZ) ovrha još nije niti određena, jasno je da cijeli skup tih radnji po zaprimanju prijedloga za ovrhu predstavlja dio ovršnog postupka, koji se, po čl. 3. st. 1. OZ, pokreće podnošenjem prijedloga za ovrhu.
17. Pritom, čl. 14. st. 2. OZ precizno ne dijeli pojam ovrhe na dio koji se odnosi na donošenje i na dio koji se odnosi na provedbu, nego općenito navodi o slučajevima u kojima se ovrha ima obustaviti, dok prva rečenica tog stavka govori o obvezi ovrhovoditelja na predujmljivanje troška „postupka“ (a postupak se pokreće već podnošenjem prijedloga za ovrhu), dakle, ne ograničava tu obvezu samo na stadij određivanja i/ili provedbe ovrhe.
18. Analizirajući sve gore citirane odredbe, ovom je sudu jasna opća intencija zakonodavca da se, u slučaju da se ovršni postupak ne može nastaviti zbog nepostupanja ovrhovoditelja u smislu propuštanja predujmljivanja troška postupka radi izvođenja radnji koje su nužne – ovrha ima obustaviti. Ovaj sud ne nalazi razloga za odmak od prethodne intencije i ne nalazi zašto bi se i u predmetnom stadiju ovršnog postupka toleriralo ovrhovoditelju nepostupanje po nalogu povjerenika suda izdanog u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, a zbog kojeg nepostupanja dolazi do potpune nemogućnosti daljnje provedbe ovršnog postupka (kojeg je sam ovrhovoditelj inicirao).
19. Za primijetiti je da, u slučaju neostavljanja mogućnosti donošenja rješenja o obustavi ovrhe u smislu čl. 14. st. 2. OZ u ovim slučajevima, ostaje nereguliranost u pogledu mogućnosti ikakvog postupanja po podnesenom prijedlogu za donošenje rešenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave, jer bi, dakle izostala mogućnost obustave ovršnog postupka ili koje druge odluke o njegovom okončanju (odbacivanja prijedloga ili dr.), a, također ne bi postojala mogućnost provođenja daljnjih radnji koje bi dovele do sljedećeg stadija ovršnog postupka (određivanja ovrhe ili osporavanja tražbine).
20. Također je i za primijetiti da odredbe OZ koje reguliraju prosljeđivanje spisa od strane javnog bilježnika sudu (čl. 287. OZ), ne reguliraju izričito postupanje u situaciji podudarnoj sa ovopredmetnom.
21. Stoga, ovaj sud tumači i zaključuje da je, u slučajevima nepredujmljivanja javnobilježničkih troškova za slanje (dostavu) obavijesti iz čl. 281. st. 1. i 2. OZ ovršeniku, uz koju se dostavlja prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave predložene općenito na imovini ovršenika – sud ovlašten donijeti rješenje kojim se ovrha obustavlja, na temelju čl. 14. st. 2. OZ.
22. S obzirom da je čl. 14. st. 11. OZ javnim bilježnicima dao ovlast pozivanja na predujmljivanje troška postupka o kojima ovisi poduzimanje određene radnje koju oni imaju provesti kao i ovlast davanja upozorenja u slučaju nepostupanja po tom pozivu, a dalje imajući u obzir prethodne točke ovoga obrazloženja (a osobito toč. 18. do 21.), jasno je da već temeljem takvog poziva (u slučaju nepostupanja po tom pozivu) javni bilježnik ima ovlast predmet proslijediti sudu radi donošenja odluke (jer, uostalom, javni bilježnici u ovom stadiju postupka nastupanju kao povjerenici suda) i da su ispunjene pretpostavke za donošenje rješenja o obustavi ovrhe u smislu čl. 14. st. 2. OZ.
23. Za naglasiti je da je ovrhovoditelj jasno upozoren na posljedice nepostupanja po pozivu javnog bilježnika, jer je upozoren da se radnja neće provesti, a bez te radnje, kako je gore obrazloženo, ovrha ne bi bila moguća i ovaj sud ne vidi razloga da ovršni sud po oglušenju na takav poziv mora ponoviti taj poziv, a, napominje se, sve to u postupku koji je sam ovrhovoditelj inicirao i tako angažirao tijela involvirana u ovršni postupak, a u kojem postupku potom pokazuje ničim opravdanu stranačku nedisciplinu, odnosno pasivnost.
24. Uzimajući u obzir sve obrazloženo, odgovori na revizijom postavljena pravna pitanja glase:
a) Javnom bilježniku pripada pravo pozvati ovrhovoditelja na predujam troška dostave (ovršeniku) obavijesti u smislu čl. 281. st. 1. i 2. OZ, uz koju se dostavlja i prijedlog za donošenje rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenika i, pozivanjem na odredbu čl. 14. st. 11. OZ, dati upozorenje u smislu potonje odredbe;
b) U slučaju nepostupanja ovrhovoditelja po pozivu javnog bilježnika iz toč. a) ovoga odgovora:
- javni bilježnik je ovlašten dostaviti spis sudu radi daljnjeg postupanja;
- sud je ovlašten obustaviti ovrhu pozivom na odredbu čl. 14. st. 2. OZ.
25. Slijedom svega navedenog, ovaj sud utvrđuje da je revizija neosnovana, pa je, na temelju čl. 391. st. 6., u svezi čl. 400. st. 2. ZPP i čl. 12. st. 1. OZ, odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 8. svibnja 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.