Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-1310/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vedranu Medakoviću, univ.spec.iur., kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice ŽJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Ana-Marija Kajić, odvjetnici iz Zagreba, protiv ovršenika ĆJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1456/2026-4 od 11. lipnja 2026., dana 28. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1456/2026-4 od 11. lipnja 2026..

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditeljice za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda određena je ovrha prema prijedlogu ovrhovoditeljice od 15. svibnja 2026., te je određen trošak u iznosu od 230,00 €.

2. Prijedlog ovrhovoditeljice od 15. svibnja 2026. je zasnovan na pravomoćnom i ovršnom rješenju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp -71/2023- 26 od 25. 11. 2024. kojim je ista ovlaštena da sama, a po potrebi i uz pomoć sudskog ovršitelja, ovlaštenog bravara i uz asistenciju policijskih službenika, odmah uspostavi ranije suposjedovno stanje promjenom brave na ulaznim vratima suvlasničkog dijela nekretnine s neodređenim omjerom - ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-26): - z.k. č. br [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE 9-21; 26, POVRŠINE 2132 M2 I PODZEMNA GARAŽA I DVORIŠTE POVRŠINE 817 M2, [adresa], površine 2949 m2, a koji suvlasnički dio nekretnine je neodvojivo povezan s posebnim dijelom nekretnine - četverosobni stan br.7. na III (trećem) katu, I. diletacija, sa spremištem, u ukupnoj površini od 85,61m2, [adresa], koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i suvlasnički dijelovi ostalih suvlasnika, te da sudski ovršitelj preda jedan primjerak ključa od novopostavljene brave ovrhovoditeljici, a jedan primjera ključa ovršeniku, a sve to na trošak i opasnost ovršenika.

3. Protiv navedenog rješenja žali se ovršenik pobijajući isto u cijelosti zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. - 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, - dalje: ZPP) u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024; dalje: OZ ) i prijedlogom drugostupanjskom sudu da uvaži žalbu, ukine pobijano rješenje o ovrsi i odbije prijedlog za ovrhu, odnosno podredno da ga ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje i trošak žalbenog postupka.

4. Ovrhovoditeljica u očitovanju na žalbu ovršenika osporava žalbene navode kao neosnovane sa prijedlogom drugostupanjskom sudu da odbije žalbu te naloži ovršeniku da ovrhovoditeljici naknadi troškove ovršnog postupka.

5. Žalba nije osnovana.

6. Predmet žalbenog postupka je odlučivanje o pravilnosti i zakonitosti rješenja o ovrsi kojim je ovrhovoditeljica ovlaštena na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja.

7. Iz provedenog prvostupanjskog postupka proizlazi:

- da je ovrhovoditeljica kao tužiteljica pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pokrenula parnični postupak protiv ovršenika kao tuženika, radi smetanja suposjeda,

- da je pravomoćnim i ovršnim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-71/2023-26 od 25. 11. 2024., potvrđenim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1058/2025-2 od 9. 3. 2026., utvrđeno da je ovršenik kao tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom suposjedu suvlasničkog dijela nekretnine s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-26) upisano u z.k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k.o., u naravi četverosobni stan s pripadajućim spremištem na adresi [adresa], na način da je promijenio bravu na ulaznim vratima čime je onemogućio tužiteljici pristup u nekretninu, pa mu je naložena uspostava ranijeg suposjedovnog stanja na način da tužiteljici preda ključeve od predmetne nekretnine, te mu je zabranjeno svako takvo ili slično smetanje, u roku od 15 dana,

- da je ovrhovoditeljica 7. 5. 2026. podnijela prijedlog za ovrhu koji je potom ispravila podnescima od 13. 5. 2026 te konačno podneskom od 15. 5. 2026. i koji je sadržavao prijedlog da se ovrhovoditeljica ovlasti da sama, po potrebi uz pomoć sudskog ovršitelja, ovlaštenog bravara i asistenciju policijskih službenika, uspostavi ranije suposjedovno stanje, tako da ovršitelj preda ključ od novopostavljene brave ovrhovoditeljici i ovršeniku,

- da je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem odredio ovrhu temeljem prijedloga ovrhovoditeljice od 15. 5. 2026.

8. Ovršenik u sklopu žalbenih navoda osporava pobijanu odluku pozivajući se u bitnom na žalbene razloge koje grupira u tri skupine. Kao prvo ističe prigovor prekluzije u smislu odredbe čl. 444. ZPP. Kao drugo navodi da je rješenjem o ovrsi prekoračena i nezakonito izmijenjena činidba iz ovršne isprave koja je temelj ovrhe u odnosu na sredstvo i predmet ovrhe i ovršne radnje, budući da sud ne određuje ovrhu radi predaje ključeva već ovlašćuje ovrhovoditeljicu da sama promjeni bravu. Trećim dijelom žalbe, ovršenik ukazuje da je slijepa osoba sa oštećenjem vida te ističe sadržajno prigovor povrede prava na dom.

9. Razmatrajući tako iznesene žalbene navode te polazeći od svih konkretnih okolnosti predmeta spora, ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio da bi žalbeni navodi ovrhovoditelja bili osnovani te dovodili u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

10. Naime, iz dostavljenog ovršnog spisa proizlazi da ovrhovoditeljica posjeduje pravomoćnu i ovršnu ispravu kojom je utvrđeno da je od strane ovršenika smetana u posljednjem mirnom suposjedu konkretne nekretnine – stana u [adresa], tako što je ovršenik promijenio bravu od ulaznih vrata, pa mu je naloženo da uspostavi ranije suposjedovno stanje, na način da joj preda ključeve nekretnine te mu se zabranjuje takvo ili slično smetanje.

11. U odnosu na prigovor ovršenika kojim smatra da je nastupila prekluzija prava, valja ukazati da je odredbom čl. 444. ZPP propisano kako tužitelj gubi pravo da u ovršnom postupku zahtijeva ovrhu rješenja kojim se tuženiku po tužbi zbog smetanja posjeda nalaže izvršenje određene radnje, ako nije zahtijevao ovrhu u roku od trideset dana nakon proteka roka koji je rješenjem određen za izvršenje te radnje.

12. Dakle, primjenom navedene odredbe proizlazi da tužitelj u parnici radi smetanja posjeda/suposjeda gubi pravo na prisilno ostvarenje tražbine pod uvjetom da ovrhu nije zahtijevao u roku od trideset dana od proteka roka određenog za izvršenje konkretne radnje.

13. U tom smislu valja primijetiti da je ovršnom ispravom ovršeniku naloženo da tražbinu ( uspostavu ranijeg suposjedovnog stanja predajom ključeva nekretnine ) ispuni u roku od 15 dana.

14. Navedeni rok se u odnosu na tuženika/ovršenika računa od dana dostave drugostupanjskog rješenja, odnosno odluke Županijskog suda u Zagrebu broj Gž - 1058/2025-2 od 9. 3. 2026., kojom je potvrđena ovršna isprava odnosno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-71/2023-26 od 25. 11. 2024.

15. Iz dostupnih podataka vidljivih putem sustava e-spisa, proizlazi da je ovršeniku kao tuženiku predmetna odluka dostavljena putem punomoćnika 3. 4. 2026., kada mu je počeo teći rok od 15 dana za dobrovoljno ispunjenje tražbine .

16. Dakle, tuženiku je rok za izvršenje tražbine odnosno radnje istekao 18. travnja 2026., a nakon čega je ovrhovoditeljici kao tužiteljici krenuo teći rok od 30 dana za prisilno ostvarenje tražbine ( budući je odredbom čl. 444. ZPP propisana prekluzija prava u slučaju ne zahtijevanja prisilne tražbine u roku 30 dana od proteka roka određenog za izvršenje konkretne radnje ).

17. Kako je ovrhovoditeljica prvi ovršni prijedlog podnijela 7. 5. 2025., a prijedlog temeljem kojeg je određena ovrha 15. 5. 2026., to pozivanje ovršenika na prigovor prekluzije prava u konkretnom slučaju nije osnovano, obzirom da je tražbina zahtijevana unutar propisanog roka.

18. Neosnovana je i tvrdnja ovršenika da je rješenjem o ovrsi prekoračena i nezakonito izmijenjena činidba iz ovršne isprave koja je temelj ovrhe u odnosu na sredstvo i predmet ovrhe i ovršne radnje, budući da sud ne određuje ovrhu radi predaje ključeva već ovlašćuje ovrhovoditeljicu da sama promjeni bravu.

19. Naime, iz ovršne isprave jasno i nedvosmisleno proizlazi pravomoćno utvrđenje u pogledu toga da je ovršenik smetao ovrhovoditeljicu u posljednjem mirnom suposjedu suvlasničkog dijela nekretnine, pa mu je naložena uspostava ranijeg posjedovnog stanja predajom ključeva nekretnine.

20. Iz provedenog ovršnog postupka ne proizlazi da bi ovršenik postupio po pravomoćnoj i ovršnoj ispravi, odnosno predao ovrhovoditeljici ključeve nekretnine.

21. Kako ovršenik nije postupio temeljem ovršne isprave, to tužiteljica posjeduje legitimno pravo za prisilnim ostvarenjem tražbine, koje se kao takvo ostvaruje sukladno mjerodavnim odredbama OZ, na odgovarajućem predmetu i propisanim sredstvima ovrhe.

22. U tom smislu je odredbom čl. 264. st. 1. OZ predviđena ovrha radi uspostavljanja prijašnjeg stanja na način da kada zbog ponašanja ovršenika, protivno obvezi iz ovršne isprave, nastane promjena koja nije u skladu s pravom ovrhovoditelja, sud će ovlastiti ovrhovoditelja, na njegov prijedlog, da sam, a po potrebi i uz pomoć sudskoga ovršitelja, uspostavi prijašnje stanje na trošak i opasnost ovršenika.

23. Kako je ovršnom ispravom ovršeniku dodijeljen rok za predaju ključeva kojim putem se trebalo uspostaviti ranije posjedovno stanje, a koju činidbu ovršenik očigledno nije proveo, to je ovrhovoditeljica temeljem odredbe čl. 264. st. 1. OZ bila ovlaštena zahtijevati ovrhu radi uspostavljanja prijašnjeg stanja na način na koji je ista određena pobijanim rješenjem.

24. Neosnovano je i pozivanje ovršenika na povredu prava na dom. Naime, ovršnom ispravom na kojoj se temelji zatražena ovrha je utvrđeno da je tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine , čime nije povrijeđeno njegovo pravo zajamčeno odredbom čl. 34. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) i čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst i 8/99 - ispravak, 14/02, 1/06 i 13/17), već upravo suprotno, pravo ovrhovoditeljice, a ovršeniku je naloženo uspostaviti ranije suposjedovno stanje u okviru kojega zajedno sa ovrhovoditeljicom ostvaruje pravo na suposjed suvlasničkog dijela predmetne nekretnine.

25. Slijedom navedenog, kako ovršenik žalbenim navodima ne dovodi u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja, to je žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje temeljem odredbe čl. 380. st. 2. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, te odlučiti kao pod točkom I. izreke ove odluke.

26. U odnosu na zahtjev ovršenika za naknadom troškova žalbenog postupka, isti nije osnovan jer nije uspio sa žalbom (čl. 155. st. 1. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ), radi čega je temeljem čl. 166. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a valjalo odlučiti kao pod točkom II. izreke.

27. Neosnovan je i zahtjev ovrhovoditeljice za naknadom troškova očitovanja na žalbu ovršenika obzirom da takav podnesak nije bio potreban u smislu odredbe čl. 14. st. 4. OZ, pa je primjenom odredbe čl. 166. st. 1. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ odlučeno kao pod točkom III. izreke.

U Zagrebu, 28. rujna 2026.

Sudac:

Vedran Medaković