REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – istok, Turinina 3
Posl.br. R1 Ob-115/2026-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Jošku Meštrovu-Urodi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja RD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoga po punomoćnici Ani Tošev, odvjetnici u Zagrebu, te protustranaka AD, [adresa], trenutno na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, sa sjedištem u [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon dovršene usmene rasprave, dana 25. rujna 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je između predlagatelja RD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenoga **.**.1939. u [adresa] (Otok Prvić), Vodice, postojala izvanbračna zajednica sa sada pokojnom ID iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljankom Republike Hrvatske, rođenom u [adresa], dana 12. travnja 1941. i to do trenutka njene smrti 25. siječnja 2026.
Obrazloženje
1. Predlagatelj navodi u prijedlogu da je živio u izvanbračnoj zajednici sa preminulom ID iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], od mjeseca rujna 1978. sve do dana njene smrti 25. siječnja 2026., dakle skoro 48 godina. Pokojna ID iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođena je dana 12. travnja 1941., te su predlagatelj i ona bili prijavljeni na istoj adresi stanovanja od dana 20. svibnja 1993., iako su već ranije 1978. godine započeli zajednički život. Ista zajednica da je bila trajna, stabilna, identična bračnoj zajednici, jer osim što su zajednički vodili zajedničko kućanstvo, zajednički snosili troškove života, predstavljali se kao partneri i bračni drugovi. Sukladno čl. 25. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne Novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22; dalje: ZOMIO), izvanbračna zajednica žene i muškarca koja traje najmanje tri godine jednaka je sukladno bračnoj zajednici u kojem imaju izvanbračni supružnici sva prava kao i bračni supružnici. Radi ostvarivanja prava na priznavanje prava na obiteljsku mirovinu, predlagatelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje izvanbračne zajednice. Protustranka AD je sestra preminula ID, obzirom da preminula ID nije imala djece. Slijedom navedenoga, predložio je donošenje rješenja kao u izreci.
2. Protustranka HZMO u podnesku od 14. svibnja 2026. usprotivio se prijedlogu zbog nedostatka odgovarajuće materijalne dokumentacije i to izvoda iz matice rođenih za predlagatelja i pokojnu ID, te rješenja o nasljeđivanju iza pokojne ID. Što se svjedoka tiče, drži da je potrebno saslušati svjedoke koji nisu zainteresirani za ishod ovoga postupka, a imaju neposrednih saznanja o životu predlagatelja i pokojne, odnosno netko od susjeda, a svakako netko od krvnih srodnika pokojne koji su nesrodni s predlagateljem.
3. Punomoćnica predlagatelja na ročištu usmene rasprave od 1. lipnja 2026. izjavila je da ostaje kod navoda iz prijedloga, a u pogledu navoda podneska protustranke istaknula je da nije bilo moguće pribaviti izvod iz matice rođenih za pokojnu ID, osim priloženu starijeg datuma, jer da su navodno u Petrinji arhive poplavljene, pa se stoga predlaže da sud navedeno zatraži službenim putem. Ujedno, u prilog osnovanosti prijedloga, koji je usmjeren na ostvarivanje obiteljske mirovine prilaže i presliku oporuke pokojne ID, te dodaje da je u tijeku ostavinski postupak, čiji poslovni broj će punomoćnica naknadno dostaviti u spis. Što se tiče predloženih svjedoka, ČD da je nećak pokojne, a sin ovdje prisutne protustranke, dok je ĆD prijateljica pokojne u razdoblju od preko 30 godina.
4. Protustranka AD na istom ročištu u odgovoru na prijedlog izjavila je da je točno da su njena pokojna sestra i RD živjeli zajedno do njene smrti.
5. Na ročištu usmene rasprave od 14. srpnja 2026. punomoćnica predlagatelja izjavila je da se ostavinski postupak iza pokojne ID vodi kod javnog bilježnika Maje Peris pod poslovnim brojem O-1666/2026, te još nije dovršen.
6. Protustranka HZMO na istom ročištu, po saslušanju svjedoka izjavio je da bi s obzirom na tekući ostavinski postupak bilo svrsishodno da se pričeka okončanje istog.
7. Na ročištu usmene rasprave od 23. rujna 2026. punomoćnica predlagatelja priložila je u spis presliku pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza pokojne ID, javnog bilježnika Maje Peris kao povjerenice Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj O-1666/26 od 31. kolovoza 2026.
8. Prijedlog je osnovan.
9. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20. i 156/23; dalje: ObZ) propisano je da odredbe tog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Odredbom čl. 22. st. 3. ZOMIO-a dodatno je propisano da se članom obitelji, koji se u slučaju smrti osiguranika, smatra i izvanbračni drug koji je s korisnikom živo u izvanbračnoj zajednici do smrti osiguranika, najmanje tri godine; status izvanbračnog druga utvrđuje se u izvanparničnom postupku.
10. Uvidom u Uvjerenja o prebivalištu MUP-a RH utvrđeno je da je sada pokojna ID imala prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa] i to od 14. svibnja 1976. do smrti 25. siječnja 2026.
10.1. Na isti način utvrđeno je da je predlagatelj od 20. svibnja 1993. i dalje, prijavljen na istoj adresi prebivališta [adresa].
10.2. Dakle, kako predlagatelj tako i pokojna prijavljenog su istog prebivališta od 20. svibnja 1993.
11. Na ročištu usmene rasprave od 1. lipnja 2026. predlagatelj je iskazao da je njegova zajednica sa pokojnom ID započela 1978. Tada još nisu zajedno stanovali, nego je to započeto 1993., a od tada pa do njene smrti nije bilo prekida zajednice. Nisu imali zajedničke djece. ID bila je ranije u braku, a brak je prestao razvodom. Razvela se prije poznanstva sa predlagateljem. Od 1993. su živjeli na adresi [adresa], u stanu pokojne. Nitko drugi da nije živio u stanu osim njih dvoje. Oboje da su išli k njenoj sestri u Vrtinu, a nećak ČD je dolazio k njima. Pokoja da nema druge bližnje rodbine. Predlagatelj da je osobno organizirao pogreb i snosio troškove pogreba. Bio je uz lijes, njena sestra nije bila, jer mu je pokojna zabranila da joj to uopće javi. Nisu bile u dobrim odnosima preko 10 godina. Ni nećak nije bio na pogrebu, samo predlagatelj. Na pitanje je li netko drugi dolazio k njima zadnje tri godine, izjavio je da jest i to nećak ČD, a zadnji put je bio dva dana prije njene smrti. ID nije dulje bolovala. Neposredno prije za Božić da je "strgala" kuk i nakon toga je bila nepokretna. Sam joj pružao njegu. Osim ČD nitko drugi nije dolazio u to zadnje vrijeme, a pokojna se telefonom čula sa PD. Jednom ili dva put bili su kod AD ljeti - zadnji put sigurno prije više od 10 godina. Sve je bilo dobro između njih dvije dok se nisu sporječkale. Predlagatelj da ima nešto svoje na Prviću, staru kuću koju je naslijedio i tamo smo odlazili.
12. Na istom ročištu saslušana je i protustranka AD, sestra pokojne, koja je izjavila da su predlagatelj i njena sestra skupa živjeli od 1993. Kad god je dolazila k njima bili su skupa kod nje u stanu. Poznaje PD i potvrdila je da se radi o prijateljici njene pokojne sestre. Predlagatelj i njena sestra da su nakon (Domovinskog) rata bili kod nje ljeti nekoliko puta, a onda dva puta pred kraj (života pokojne).
13. Tijekom postupka, na ročištu usmene rasprave od 14. srpnja 2026. saslušana je svjedokinja ĆD, iskazala je da predlagatelja poznaje jer su on i njegova supruga ID kumovi njene djece. Poznajem ih 48 godina, a to govori po dobi svoje djece. Pokojnu da je poznavala i od ranije, jer su skupa odlazile na bazen. Poznato joj je da predlagatelj i ID nisu bili vjenčani, ali su živjeli skupa. Nisu imali zajedničke djece. Po sjećanju svjedokinje njihov zajednički život počeo je negdje prije 44 do 45 godina, a to zato što je predlagatelj u to doba bio u Šibeniku a ona ovdje. Svejedno su bili kumovi njenoj djeci, dolazili na svaki rođendan. Pokojna ID zadnje dvije godine nije mogla hodati, predlagatelj da je sve obavljao, liječnike, odlazio u nabavu. Svjedokinja da je dolazila jednom mjesečno pomoći pospremiti po kući. Nije bila na pogrebu jer je pogreb bio na Prviću, a svjedokinja u to doba da je bila u bolnici. AD poznaje kao sestru pokojne ID. ID da nije imala svoje djece, jedino se sjeća da je govorila da ovisno o tome tko će od njih dvoje "prije otići", da ona svom R ostavlja stan. Po saznanjima svjedokinje pokojna ID da je bila je u braku s čovjekom po imenu FD, od njega se razvela, a nakon toga je on preminuo. Na pitanje tko je o njoj vodio brigu, odgovorila je da je to bio njen nevjenčani suprug R, vodio je u bolnicu, kuhao, prao, mijenjao pelene. On je snosio sve troškove pogreba. Na pitanje na koji način su vodili svoje financije, izjavila je da je zadnje dvije godine sve R obavljao, a do tada su imali sve zajednički, svoje penzije. Zajednički su uređivali njegovu vikendicu na Prviću, mijenjali frižidere, prozore, krevete, o svemu tome joj je pokojna pričala.
14. Na istom ročištu saslušan je i ČD - nećak pokojne ID (sin protustranke AD) – koji je izričito izjavio da je predlagatelj živio od 1978. s mojom pokojnom tetom ID, a to zna jer je u vojsku išao godinu kasnije. Živjeli su u zgradi na [adresa], u stan njegove tete. Njegova teta da je bila u braku s ID, ali razvela se od njega puno prije početka zajednice sa predlagateljem. Teta nije imala djece u braku. Izričito je izjavio da predlagatelja doživljavam kao svog tetka. Budući da su oni po pola godine boravili na moru kod tetka, svjedok da bi znao svratiti do njih kad su bili u Zagrebu. Na pitanje jesu li djelovali kao da su u bračnoj zajednici, izjavio je da jesu i to više nego mnogi koji imaju "papir". Poznato mu je da nisu vjenčani i da su živjeli skupa do smrti njegove tete. Na pitanje jesu li što zajednički stjecali odgovorio je da je teta imala stan, predlagatelj kuću na moru a više im nije ni trebalo; financijama su upravljali zajednički, ali to je njihova stvar, nije oko toga pitao. Na pitanje tko ju je njegovao do smrti, odgovorio je "njezin momak", pokazujući u smjeru predlagatelja.
15. Iako iskazi protustranke i svjedoka variraju u pogledu vremena početka zajednice (1978.- 1993.), neupitno je iz njihovih iskaza da je između predlagatelja i pokojne ID postojala izvanbračna zajednica u vidu zajedničkog stanovanja na istoj adresi barem od 1993. pa do njene smrti 25. siječnja 2026.
16. Uvidom u Izvadak iz Matice rođenih za predlagatelja utvrđeno je da je isti ranije sa bio u braku GD koji je sklopljen 1. studenoga 1971., a prestao razvodom 26. ožujka 1975.
17. Tijekom postupka postojala je zapreka utvrđivanja slobodnog bračnog stanja pokojne ID (putem Izvatka iz matice rođenih), budući da je izvorno uz prijedlog priložen Izvod iz matične knjige rođenih Kotara Sisak, Narodni odbor Općine Gora za LD od 5. ožujka 1956.
18. Uvidom u Izvadak iz matice rođenih za FD, utvrđeno je da je isti bio u braku sklopljenom **.**.1967. sa LD čije prezime nakon sklapanja braka glasi FD, a prestao razvodom 22. siječnja 1977.
19. Na koncu Potvrdom od 17. lipnja 2026. Matični ured Petrinja potvrdio je da se za imenovanu ne može izdati Rodni list (iako je sud izričito tražio dostavu Izvatka iz matice rođenih) budući da su sve državne matice iz matičnog područja Gora uništene.
20. Iz navedenoga proizlazi da su u prema stanju spisa u vremenskom razdoblju na koje se odnose navodi o postojanju izvanbračne zajednice (od 1978. odnosno 1993. na dalje), predlagatelj i pokojna ID bili osobe slobodnog bračnog stanja.
21. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju iza pokojne ID, javnog bilježnika Maje Peris kao povjerenice Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj O-1666/26 od 31. kolovoza 2026., pravomoćno 9. rujna 2026., utvrđeno je da je isključivim nasljednikom pokojne ID proglašen RD.
22. Slijedom navedenoga, valjalo je na temelju cjelokupnog stanja spisa utvrditi postojanje izvanbračne zajednice neudane žene i neoženjenog muškarca dulje od 3 godine i to do smrti pokojne ID.
U Zagrebu, 25. rujna 2026.
SUDAC:
Joško Meštrov-Uroda
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istoga. Žalba se podnosi pismenim putem u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
I. Pun. predlagatelja, odvj. Ana Tošev
II. Protustranka, Marija Antolić, [adresa]
III. Protustranka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, [adresa],
[adresa]
