REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. P Ob-985/2018-78

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Zrinki Mataja kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice FH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Marko Križanec, odvjetnik iz Zagreba, protiv I tuženika HH, OIB [osobni identifikacijski broj] i II tuženika ĆH, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Arnold Čada, odvjetnik iz Dugog Sela, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane glavne rasprave dana 1. rujna 2026. godine zaključene u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 25. rujna 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je nekretnina upisana u zk. uložak broj: [broj ZK uloška], katastarska općina [katastarska općina], broj kat. čestice [katastarska čestica], broj D.L. 6, adresa katastarske čestice / način uporabe katastarske čestice / način uporabe zgrade, naziv zgrade, kućni broj zgrade, u selu, površine 1092 m2, oranica, površine 370 m2, dvorište površine 500 m2, kuća + zgrade, površine 220 m2, bračna stečevina tužiteljice i I tuženika u 752/1000 dijela te daje tužiteljica suvlasnica navedene nekretnine u 376/1000 suvlasničkog dijela nekretnine što su II tuženik kao formalno pravni vlasnik nekretnine i I tuženik dužni temeljem ove presude priznati i trpjeti upis prva suvlasništva tužiteljice na 376/1000 dijela nekretnine upisane u zk. uložak broj: [broj ZK uloška], katastarska općina [katastarska općina], broj kat. čestice [katastarska čestica], broj D.L. 6, adresa katastarske čestice / način uporabe katastarske čestice / način uporabe zgrade, naziv zgrade, kućni broj zgrade, u selu, površine 1092 m2, oranica, površine 370 m2, dvorište površine 500 m2, kuća + zgrade, površine 220 m2.

II. Nalaže se Općinskom sudu u Sesvetama, zemljišnoknjižnom odjelu Dugo Selo po pravomoćnosti ove presude izvršiti upis prava suvlasništva tužiteljice na 376/1000 dijela nekretnine upisane u zk. uložak broj: [broj ZK uloška], katastarska općina [katastarska općina], broj kat. čestice [katastarska čestica], broj D.L. 6, adresa katastarske čestice / način uporabe katastarske čestice / način uporabe zgrade, naziv zgrade, kućni broj zgrade, u selu, površine 1092 m2, oranica, površine 370 m2, dvorište površine 500 m2, kuća + zgrade, površine 220 m2, što je II tuženi dužan trpjeti.

III. Odbija se tužiteljica s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za utvrđenje preko dosuđenog iznosa od 376/1000 dijela do zatraženog iznosa od 887/2000 dijela.

IV. Tuženi su dužni solidarno naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 9.600,45 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. rujna 2026. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da su za vrijeme trajanja bračne zajednice tužiteljica i I- tuženi HH zajednički izgradili kuću i to na nekretnini II-tuženika ĆH. II-tuženi je znao za izgradnju kuće. Prema odredbama Obiteljskog zakona kuća je bračna stečevina stranaka budući se radi o imovini koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice u kojoj su bračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima ako nije drugačije ugovoreno. Slijedom navedenog tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom se utvrđuje daje nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], broj. čestice 492 u selu, površine 1090 m2 oranica, površine 370 m2, dvorište, površine 500 m2, kuća + zgrade, površine 220 m2, bračna stečevina tužiteljice i I-tuženika u 887/1000 dijela te da je tužiteljica suvlasnica navedene nekretnine u 887/2000 suvlasničkog dijela nekretnine što su II-tuženik kao formalnopravni vlasnik nekretnine i I-tuženik dužni temeljem ove presude priznati i trpjeti upis prava suvlasništva tužiteljice na 887/2000 dijela suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zk. uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] broj kat. čestice [katastarska čestica] u selu, površine 1090 m2, oranica površine 370 m2, dvorište površine 500 m2, kuća +zgrade površine 220 m2. Nalaže se Općinskom sudu u Sevetama, Zemljišnoknjižnom odjelu Dugo Selo, po pravomoćnosti ove presude, izvršiti upis prava suvlasništva tužiteljice na 887/2000 suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zk uložak broj: [broj ZK uloška], Katastarska općina: 308129, NOVAKI OBOROVSKI, broj kat. čestice [katastarska čestica], broj D.L. 6, Adresa katastarske čestice/Način uporabe katastarske čestice/Način uporabe zgrade, naziv zgrade, kućni broj zgrade, U SELU, površine 1090 m2, ORANICA, površine 370 m2, DVORIŠTE, površine 500 m2, KUĆA + ZGRADE, površine 220 m2, što je II-go tuženik dužan trpjeti (konačno uređen tužbeni zahtjev u podnesku od 1.6.2026. godine).

2. Tuženi su u odgovoru na tužbu naveli da je kuća kada je tužiteljica stupila u brak već bila djelomično sagrađena a I-tuženik je nakon prestanka bračne zajednice svojim sredstvima dovršio gradnju kuće. Budući nova kuća u stanju u kakvom je sada nije izgrađena za vrijem trajanja bračne zajednice tužiteljici ne pripada suvlasništvu u ½ dijela čitave kuće već samo ½ dijela onoga što je za vrijeme trajanja bračne zajednice izgrađeno. II tuženik je znao za gradnju nove kuće ali je dozvola za gradnju dana I- tuženiku kao njegovom sinu. Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u zk. izvadak za nekretninu, dokumentaciju o gradnji nekretnine, nalaz geodetskog vještaka, osnovni nalaz i dopunske nalaze građevinskog vještaka, te je proveo dokaz saslušanjem stranaka, svjedoka RH, ŠH, KH, LH, JH i vještaka Mladena Ožića.

4. Tužiteljica je u iskazu navela da je brak s I tuženikom sklopljen 26. travnja 2008. godine. Upoznali su se preko ljeta kada je radila u Grafičkom zavodu Hrvatske. Brak je razveden 9. rujna 2016. godine. Bračna zajednica je faktično prestala postojati u travnju 2016. godine. Od zaključenja braka do prestanka bračne zajednice živjela je sa suprugom na adresi [adresa]. Kad su zaključili brak, odnosno u početku su živjeli u kući od svekra i to u potkrovlju. Svekar je dao zemljište bivšem suprugu da si naprave zajedničku kuću. To zemljište je svekar dao 2009. ili 2010. godine. Suprug je vodio sve poslove sa svojom obitelji, a ona je bila izolirana. Kuća se gradila na zemljištu svekra. Kuća se počela graditi nakon rođenja SH, koja je rođena **.**.2010., u proljeće ili na ljeto te godine. Počela se graditi od temelja. Do kada je živjela u kući i to do travnja 2016. godine bila je sagrađena u cijelosti, bio je kompletan namještaj, kuhinja, kupaona, osim što nisu bile opremljene dječje sobe. Kuća nije imala fasadu, ali je imala cjelokupnu stolariju. Kuću su gradili zajedničkim novcima. Za vrijeme gradnje kuće bila je na porodnom dopustu. Doprinijela je gradnji sredstvima porodne naknade, brigom o troje malodobne djece. Suprug je u braku bio zaposlen. Radio je u Grafičkom zavodu Hrvatske. Primanja su mu iznosila 6000,00 – 7000,00 kn. Suprug je kupovao građevinski materijal i namještaj putem svoje Mastercard kartice i to na rate. Suprug je vraćao te rate od svojih novaca, odnosno od svoje plaće. Nisu imali majstore za gradnju kuće, sve je radio suprug, pomagao mu je njegov otac. Na prvoj deki je pomagao i njezin otac i šogor. Pomagao im je i vjenčani kum, njegov otac, prijatelj je stavljao glazuru. Ne bi znala koliko je novaca utrošeno u gradnju kuće. U braku je rođeno troje djece, koji su svi maloljetni. Vodila je domaćinstvo. Nisu išli u vrtić tek u malu školu. Kada supruga nije bilo doma djecu je biciklom vodila u malu školu. Suprug se slabo uključivao u poslove domaćinstva i brigu oko djece. Porodna naknada joj je iznosila 1.663,00 kn. Porodnu naknadu je počela dobivati 2008. godine kada se je rodio Marko. Dobivala ju je više od 3 godine. Kada je Marko kretao u prvi razred, a SH u malu školu, bila se zaposlila putem Javnih radova. Radila je u Dječjem domu u Nazorovoj. Radila je 6 mjeseci te su joj primanja bila oko 2.100,00 kn. Nakon toga nije više radila, već je bila domaćica do prestanka bračne zajednice. U 8 godina braka samo je radila 6 mjeseci. Niti jedan dan nije živjela u novoj kući, nije se nikada uselila. I dok su živjeli zajedno, odnosno prije njezinog odlaska mogli su se useliti u kuću, samo je falio namještaj u sobama. Struje je bilo, odnosno isprobavali su je suprug i svekar. Suprug i najstariji sin su se uselili u kuću šest mjeseci do godinu dana nakon što je otišla. Kuća je građena sa svrhom da se suprug, ona i djeca prese u njihovu obiteljsku kuću. Koliko joj je poznato nitko im nije darovao novce za gradnju kuće. Namještaj su kupovali u Pevecu, a kuhinju joj je suprug poklonio za rođendan u Harvey Normanu, a kutna garnitura je kupljena u Lesnini. Projekt za kuću je radila gđa. ĐH iz [adresa]. Kuća je bila useljiva kada je prestala bračna zajednica.

5. Tuženik HH je u iskazu naveo da je brak sa tužiteljicom sklopljen 26. travnja 2008. godine. Prestali su zajedno živjeti 1. ožujka 2016. godine, a brak je razveden datuma kojeg je navela tužiteljica. Od zaključenja braka do prestanka bračne zajednice živjeli su kod njegovog oca u kući, u potkrovlju su imali stan. Nova kuća se počela graditi 2010. ili 2011. godine. Otac mu je darovao zemljište za izgradnju kuće. Sa ocem nije sklopio darovni ugovor već je otac puno ranije kupio jedno veće imanje da bi on i brat imali gradilište za gradnju. To njegovo gradilište je povezano sa očevom kućom i njegovom zemljom. Na parceli gdje su gradili je bio vrt, a nekada je postojala i stara kuća temeljem koje su i dobili dozvolu za gradnju, odnosno za proširenje stare kuće, budući je ta stara kuća bila upisana u Gruntovnici. Prije gradnje kuće su porušili staru kuću koja je bila ruševna i raščistili teren. Novu obiteljsku kući su počeli graditi iz temelja. Za vrijeme trajanja bračne zajednice kuća je bila sagrađena i pokrivena. Kuća ima prizemlje i potkrovlje. Prizemlje ima cjelokupnu stolariju, a potkrovlje nema ni dan danas. Do prestanka bračne zajednice kuća nije bila useljiva jer nije imala priključak struje, vode, nije imala riješeno grijanje. U kuću se uselio u ljeto 2017. Kuća nema fasadu. Za gradnju kuće je utrošio oko 180.000,00 kn. Građevni materijal kao što je šoder, cement, armaturne mreže, crijep, građa za krovište, beton kojeg je dovezao mikser je kupovao ili direktno novcima od plaće ili putem kartice, odnosno Mastercarda ili je dizao kratke sindikalne kredite. Roditelji su mu dali novac za kupnju cigle za kuću. Ciglu je kupio 2007. godine i to prije nego što je zaključio brak. Cigla je koštala oko 10.000,00 kn. Vratio je taj novac roditeljima na način da je obavljao neke radove na kući i podmirio je neke njihove troškove, odnosno platio je mamin dug po njezinoj kreditnoj kartici. Sve su sami gradili. U gradnji kuće mu je pomogao otac, šogor od tužiteljice je pomogao kod betoniranja temelja, otac od tužiteljice je pomogao kod šalanja prve deke. Platio je kuma za zidanje. Dao mu je 300 EUR-a. Sindikalne kredite i Mastercard je vraćao iz svoje plaće. Otac je znao financijski uskočiti ako je što zapelo u gradnji. Radilo se o manjoj financijskoj pomoći jer su po malo i radili. Za vrijeme trajanja braka bio je zaposlen u Garfičkom zavodu Hrvatske. Plaća je bila između 6.000,00 i 8.000,00 kn ovisno o prekovremenim satima. Nije imao drugih prihoda ali je znao povremeno nešto u fušu napraviti. Za vrijeme trajanja bračne zajednice tužiteljica je bila na porodnom i nakon rođenja trećeg djeteta je ostala tri godine na porodnom. Zaposlila se preko javnih radova, to je bilo 2015. godine. Porodna naknada je bila onako kako je rekla tužiteljica. Tužiteljica je vodila domaćinstvo, obavljala sve kućanske poslove. Većinom se je tužiteljica brinula o djeci. Vozio je djecu liječniku. Dosta je radio prekovremeno, odnosno puno. Život im je donio tako da tužiteljica bude domaćica jer je nakon rođenja prvog djeteta došlo drugo dijete, a i došlo je do krize u gospodarstvu. Stara kuća je srušena 1999. godine. Možda je ostao dio temelja u zemlji koji je poslužio ka dokaz kada su vadili dozvolu za gradnju. Nije se smjelo tada graditi, kazne za to su bile veće nego dozvola za gradnju. Godinama nakon što mu je darovana cigla vratio je dug po maminoj kartici. Većinom je financirao gradnju kuće svojim sredstvima. Nije vraćao ocu manje novčane iznose s kojima mu je pomogao u gradnji kuće. Dok su živjeli zajedno kupljena je kuhinja, kutna garnitura, materijal za kupaonicu, ali kupaonica nije bila dovršena. U prizemlju kuće je bila postavljena stolarija. Misli da je bio postavljen laminat. Gđa ĐH je radila projekt za kuću. Ona je ovlašteni arhitekt projektant. Projekt se sastoji od dva dijela i to idejnog rješenja koje je napravljeno 2007. godine te instalacije i statike 2008. godine. Dozvolu sa uvjetima gradnje su dobili 2009. godine. Započeta gradnja, odnosno temelji su bili 2011. godine prije rođenja mldb. F. Temelji su građeni od dva dijela i to dio u zemlji i dio izvan zemlje. Dio u zemlji je možda već građenu jesen 2010. godine. Proslava krštenja mldb. SH bila je u kući gdje su živjeli u potkrovlju. To je bilo u travnju 2010. godine. Trošak gradnje i namještaja je 180.000,00 kn, a za kupnju namještaja je digao kredit od 36.000,00 kn u 6.-om ili 7.-om mjesecu 2015. godine na 36 mjeseci. Rata je iznosila nešto preko tisuću kuna. Nakon prestanka bračne zajednice nastavio je vraćati kredit. Tim novcima su dijelom pokriveni dugovi i kupljena je kutna garnitura, laminati, pločice, sanitarije za kupaonu. Svrha gradnje kuće je bila za obiteljski život njega i njegove obitelji. Njegov otac je po zanimanju soboslikar, a radio je u firmi kao domar. Otac mu je darovao zemljište nakon nekog vremena kako se zaposlio, a zaposlio se 1. listopada 2004. godine. Tužiteljica još tada nije bila u vidu, tj. nije ju niti poznavao. U financiranju prvog dijela dozvole za gradnju su mu pomogli roditelji, a cijela je koštala oko 10.000,00 kn. Prvi dio dozvole je koštao 1.000,00 EUR-a, a geodetski elaborat nekoliko tisuća kuna. Priključak struje koštao je između 10.000,00 – 11.000,00 kn, centralno grijanje 16.000,00 - 7.000,00 kn, voda 1.000,00 kn, a to su sve troškovi učinjeni nakon prestanka bračne zajednice. U trenutku prestanka bračne zajednice kuća je iznutra bila ožbukana.

6. Tuženi ĆH je u iskazu naveo da ne zna točno godinu kada se je sin oženio, ali su živjeli kod njega u kući u potkrovlju. Cijelo vrijeme dok su živjeli zajedno bili su kod njega u kući. Zemlju na kojoj je sin počeo graditi kuću kupio je 1997. godine. Sinu je darovao komad te zemlje za gradnju kuće. Nisu sklapali darovni ugovor već je to bio usmeni dogovor. Gradilište je bilo dimenzije 17 x 18, a trebalo je biti 18 x 18, pa je sin kupio još 2 metra zemlje, odnosno 36 m2 od susjeda. To je kupio kada su predali papire za građevinsku dozvolu, jer je projektantica rekla da parcela nije dovoljno velika. Te papire su predali prije nego što se sin oženio. Ne zna kada je počeo graditi kuću ali je bio u braku. Kuća se počela graditi od temelja. Gradnja je trajala negdje 5-6 godina. Sin je uselio se u kuću poslije razvoda braka. Roditelji od tužiteljice su pomagali u gradnji tjedan dana, kum je zidao, dvojica su radila krovište, a ostalo su radili sve sami sin i on. Novac za gradnju kuće je dao sin kako je rekao. Radio je po 12 sati dnevno pa kada je skupio novac je gradio. Dao je sinu novac za kupnju cigle i za temelje. Za ciglu je dao nekih 10.000,00 kn. Cigla je kupljena prije svadbe. Za temelje je dao isto oko 10.000,00 tisuća kuna. U četvrtom mjesecu je dobivena dozvola, a do 1. lipnja se kuća morala počela graditi inače bi propali papiri. Sinu je zidao, žbukao, šalao. Kuma je platio 300,00 EUR-a, a majstore za krov 500,00 - 600,00 EUR-a. Sin mu je vratio novac za kupnju cigle tako da je dio novaca dao mami, a ostalo kad je umro brat. Što se tiče novaca za temelje nije mu te novce vratio, ali mu je umjesto toga kupio PVC stolariju za prizemlje njegove kuće. Kada mu je sin kupio PVC stolariju bio je u braku. Sin je bio cijelo vrijeme zaposlen, a snaha nije. Imali su troje djece. Tužiteljica se najviše brinula oko djece i domaćinstva. On je zaposlen, a primanja su oko 4.500,00 kn, supruga je u mirovini. Što se tiče novca za ciglu, žena je dobila neko nasljedstvo u Bosni, a novce koje je dao za temelje je zaradio u fušu. Nekada su bile dvije parcele pa su se one objedinile. To su učinili još stari vlasnici.

7. Svjedok RH, otac tužiteljice je u iskazu naveo da ne zna kad su se stranke oženile ali zna da im se najstariji sin rodio 2008.g., kćer 2010.g. i najmlađi sin 2011. g. Kad su se oženili živjeli su kod zeta. Živjeli su u kući njegovih roditelja na katu. Stranke su živjele zajedno do unazad četiri godine. Dok su bili u braku gradili su novu kuću. Kuću su gradili na zemljištu iza roditeljske kuće u istom dvorištu. Zemljište na kojem su gradili kuću nije bilo dovoljno veliko, pa su još od pok. susjeda otkupili dio zemljišta. Radilo se o par kvadrata a to zemljište je otkupio H. Zemljište za gradnju kuće je vjerojatno od roditelja budući je kuća građena iza njihove kuće na istom dvorištu. Ne zna koliko dugo se kuća gradila a misli da nije niti danas dovršena. Radio je na gradnji kuće i to na temeljima, i sa ocem I tuženika je šalovao prvu deku. Dao je i daske za šalovanje. Nisu ga platili za te radove, išao im je pomoći kao roditelj. Kad je on bio također je u gradnji pomagao i kum, on je zidar, radio je na betonaži i zidao. Vjerojatno su ga platili ali ne zna za cijenu. Što se tiče novaca za gradnju kuće H je radio, FH je bila na porodiljskom, kćer je dobivala novac i davala ga je u kuću. Zajednički su vodili kućanstvo. H je vodio FH da si kupi kuhinju, odnosno da si je izabere. Ne zna da li bi kćer i zet šta posuđivali novac za gradnju kuće. Samo zna da je H davao svojoj mami neki novac ili je podmirivao račune ali to je bilo između njih. Kuća se je gradila od temelja, isti su se kopali, pa se stavljala prva ploča, pa se zidalo, pa se stavljala deka, što je i sam radio. Nakon prve deke je potkrovlje. Dolje je uređena kuhinja, dnevni boravak, sobe, s time da sobe nisu bile sve namještene. Kad je prvi puta bio kod kćeri u kući njezinog svekra nije bilo nove kuće na tom mjestu je bio vrt. U vrtu su mu pokazivali paprike i paradajze. Dok su bili u braku na kući su stavili prozore i vrata. Dok je kćer bila kod njih u novoj kući je bila kuhinja i kupaona. Sve je bilo posloženo za preseljenje. Svrha gradnje kuće je bila da u njoj žive kćer i zet i djeca. Tako je i sam H pričao i njegov otac.

8. Svjedok ŠH, šogor tužiteljice, je naveo da su se stranke oženile negdje 2007. ili 2008.g. Nakon što su se oženili živjeli su kod roditelja od FH muža. Oni su tamo živjeli sve dok se nisu razišli a u tu kuću je dolazio u posjete. Godinu, dvije nakon rođenja najstarijeg djeteta stranke su počele graditi kuću. Kuća se gradila u dvorištu iza postojećeg objekta u kojem su do tada živjeli. Radio je na samim počecima kuće. Pomagao je u gradnji temelja i mrtve ploče. Kuća se gradila od početka od temelja. Postojao je jedan stari štagalj ali se na njemu ništa nije radilo već se kuća gradila do njega. Ne zna detalje ali morali su još proširiti postojeću parcelu. Koliko zna zemljište na kojem se gradila kuća je bilo u vlasništvu oca I tuženika. Osim njega pomagali su također i otac od FH, zatim je tu bio otac od HH, njegov brat, i valjda još neki rođaci koje nije poznavao. Tada kad je bio radovi su se obavljali iz kruga familije. Kad je zadnji puta bio kuća je bila sagrađena, bila je pod krovom, oni su tada bili u braku, ali se u tu kuću nisu uselili. Ne zna da li bi stranke posuđivale novac za gradnju kuće. Njega nisu platiti za radove a on im je i svojim kamionom dovozio nekakav materijal. Za vrijeme trajanja braka HH je radio a FH je bila na porodnom, misli da nije bila u radnom odnosu. Stalno su radili na njoj, pripremili su prizemni dio za useljenje, ali dok su bili zajedno u nju se nisu uselili. Planirali su kupnju namještaja ali ne zna detalje. Kad je prvi puta bio kod stranaka to je bilo po rođenju najstarijeg djeteta. Na mjestu gdje je nova kuća je bila zelena površina, nije bilo nikakvog objekta. Ta kuća se gradila isključivo za potrebe FH i HH. U to vrijeme je HH brat bio momak pa se govorilo da će se on useliti u dio kuće u kojem su živjeli FH i HH. Dok je FH još tamo živjela od stolarije na novoj kući su bili prozori, samo na donjem dijelu, ali ne i vrata.

9. Svjedok KH, stric tužiteljice je iskazao da su se stranke oženile 2008.g. Ne zna kad su se stranke razišle. Možda je to bilo i prošle godine. U braku im je rođeno troje djece. Kad su se oženili živjeli su u obiteljskoj kući od muža. U toj kući su živjeli otpočetka pa sve dok se nisu razdvojili. Kad je bio prvi puta kod njih, za krštenje prvog djeteta nije bilo nikakve gradnje, a poslije su počeli graditi. Svoju kuću su počeli graditi na istoj parceli na kojoj je bila i kuća HH roditelja. Misli da je to bila njihova parcela. Kuću su počeli graditi od temelja. Nije ništa sudjelovao u gradnji nove kuće. Ne zna od kud novci za radnju kuće, oni su se oženili, dobili su neki dar, pa je to valjda bio početak. Ne bi znao tko je gradio kuću ali je pomagao FH tata, FH šogor. Od njega nisu posuđivali novac za gradnju kuće. Dok su živjeli zajedno FH nije bila zaposlena, imala je troje djece a HH je radio u nekoj firmi u kojoj valjda radi i danas. Nije nikada vidio novu kuću koju su sagradili. Njima je dolazio kad su se djeca rodila, nije često. Kad je bio na krstitkama prvog djeteta nije bilo nikakvog objekta već livada. Kuća se gradila za FH, njezinog muža i djecu.

10. Svjedokinja LH, strina tužiteljice je navela da su se stranke oženile na proljeće 2008. godine. Nakon što su se oženili živjeli su u kući roditelja FH muža i to u potkrovlju. Ne zna do kada su stranke živjele zajedno ali FH je i odlazila par puta zbog maltretiranja. Dok su zajedno živjeli FH i HH su počeli graditi kuću. Bila je na krstitkama prvog djeteta Marka, to je bilo u jesen 2008.godine i tada još nije bilo ničega a govorilo se da će pored kuće gdje su živjeli graditi novu kuću. Nova kuća se gradila od temelja, na tom mjestu je bila samo zemlja ili vrt. Ne zna koliko dugo su gradili kuću. Ne zna od kud FH i HH novac za gradnju kuće. Iz njezine familije nitko nije pomagao u gradnji, ali zna da je pomagao FH otac i njezin šogor. Ne zna da li bi stranke posuđivale novac za gradnju kuće. Kod njih je bila samo za krstitke. Kad je bila na zadnjim krstitkama kuća je imala sagrađeno prizemlje, a ne zna da li je imala krov. Govorili su da moraju kupiti namještaj i useliti da je sve uređeno. Ne zna koji su namještaj kupovali.

11. Svjedok JH je u iskazu naveo da stranke poznaje. Ne zna kad su se oženili. Živjeli su u obiteljskoj kući njegovih roditelja. Negdje 2010.g. su počeli graditi kuću. Kuću su gradili u sklopu dvorišta obiteljske kuće. Kuća se gradila iz temelja, ima nove temelje a na tom mjestu su postojali temelji nekog starog objekta što se raščišćavalo. Sudjelovao je u gradnji kuće kao fizički radnik, pomoćnik kada god je šta trebalo. Ne zna o financijskim sredstvima za gradnju kuće. Tuženik je znao kod njega posuđivati i građevinski materijal ako je usfalilo. Nije bio plaćen za radove. Ne zna kada je završena gradnja kuće. Do zadnjega su bili kod roditelja. Stranke su bile u braku kad je postavljen krov kuće ali ista nije bila useljiva jer se radilo i u kući i oko kuće. U prizemlju kuće nije bilo ni vode ni struje ali se je radilo na tome. Počele su se lijepiti pločice i postavljati elementi u kupaoni. Zna da je došlo do nestašice novca kod stranaka, nije im pozajmljivao novac već im je dao građevinski materijal i pomagao u radovima da ne plaćaju majstore. Zna da je bilo govora kad se kupovala cigla da je otac dao novčanu pozajmicu. Ne zna o darovanju nekretnina ili dijela nekretnine. Zna da je prije zajedničkog života stranaka kum počeo raditi na pripremi gradnje. Ne zna da bi tužiteljica tada već bila poznata u obitelji kao osoba s kojom bi se I tuženik oženio. Od vremena prestanka braka stranaka do danas napravljena je fasada, unutarnji radovi i to podovi, zidovi su pofarbani, instalacije. HH je prešao živjeti u kuću, ali ne zna koliko vremena u njoj boravi. Ne zna da li je prešao sa djecom ili sam.

12. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je ĆH vlasnik u cijelosti kč. br. [katastarska čestica] k.o. 308129 [adresa], u selu, oranica, kuća+zgrada, dvorište u [adresa], površine 1090 m2.

13. Tijekom postupka provedeno je geodetsko vještačenje te je zadatak vještaka bio izraditi parcelacijski elaborat radi provedbe u zemljišnoj knjizi i u svrhu diobe k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], PL 370) kojim se formira nova čestica na kojoj je izgrađena zgrada (obiteljska kuća) sa zemljištem nužnim za redovitu uporabu građevine i izraditi prijavni list kojim će se navedena zgrada evidentirati u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi. Iz mišljenja vještaka proizlazi da prema dobivenom Rješenju o uvjetima građenja i prema prijedlogu parcelacije, građevinska čestica od predmetne obiteljske kuće se sastoji od dijela k. č. [katastarska čestica] i cijele k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pokraj predmetne kuće se nalazi i pomoćni objekt- štala koji nije snimljen iz razloga što nije predmet procijene vrijednosti. U Rješenju o uvjetima građenja veličina građevinske čestice iznosi cca 536 m2. Snimkom na terenu utvrđeno je da bi građevinska čestica imala površinu od 554 m2. Sukladno zadatku vještaka nije izrađen Prijavni list kao parcelacija zemljišta i Prijavni list za evidentiranje objekta jer se to može izraditi van geodetskog vještačenja odnosno u redovnom postupku. U svrhu ovog predmeta nije potrebno izraditi geodetske elaborat s prijavnim listovima pogotovo što nije isto vlasništvo na predmetnim česticama. Za predmetnu kuću nije izdano Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine koje se izdaje nakon dovršetka izgradnje i stavljanja u uporabu. Trenutno stanje kuće je u izgradnji.

14. Tijekom postupka provedeno je građevinsko vještačenje te je zadatak vještaka bio utvrditi vrijednost zemljišta i vrijednost kuće na adresi [adresa] te udio vrijednosti kuće u cjelokupnoj nekretnini na dan 9. rujna 2016. godine.

15. Iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka iz lipnja 2024. godine proizlazi da vrijednost kuće i zemljišta na dan 9.9.2016. godine zaokruženo iznosi 60.000,00 EUR. Vrijednost zemljišta je procijenjena na 3.627,34 EUR dok prema iskazu tužiteljice vrijednost objekta i uzgrednih troškova iznosi 56.123,76 EUR a prema iskazu tuženika 53.805,40 EUR.

16. Tužiteljica je podneskom od 2.7.2024. godine prigovorila nalazu navodeći da vještak nije utvrdio vrijednost kuće na cjelokupnoj nekretnine već samo vrijednost kuće (građevinskog dijela i uzgrednih troškova) i vrijednost zemljišta prema površini od 554 m2 sukladno nalazu i mišljenu geodetskog vještaka.

17. Iz dopunskog nalaza i mišljenja vještaka od 10.2.2026. godine proizlazi da je vrijednost zemljišta na dan 9.9.2016. godine iznosila 6,65 EUR m2 (3.627,34 EUR za 554 m2). Vrijednost od 2.659 m2 na dan 9.9.2016. godine iznos 17.416,45 EUR. Vrijednost građevinskog dijela (objekt+uzgredni troškovi) iznosi 56.123,76 EUR, vrijednost zemljišta iznosi 17.416,45 EUR, ukupno 73.540,21 EUR. Udio građevinskog dijela tj. vrijednosti kuće u cjelokupnoj nekretnini iznosi 763/1000 dijela.

18. Tužiteljica je u svom podnesku od 5. ožujka 2026. godine navela da je predmet postupka kč. br. [katastarska čestica], površine 1090 m2 te je zatražila da se izračuna udio vrijednosti kuće na nekretnini navedene površine jer se na istoj nalazi kuća.

19. Vještak je u svom očitovanju od 27.4.2026. godine naveo da je u svom dopunskom nalazu omaškom uzeo u obzir površinu 2659 m2 a ne ispravnu površinu 2695m2 te je u tom smislu sačinio ispravak dopunskog nalaza na način da vrijednost 2695 m2 na dan 9.9.2016. godine iznosi 17.921,75 EUR. Vrijednost nekretnine u tom slučaju na navedeni dan iznosi ukupno 74.045,51 EUR (građevinski dio 56.123,76 EUR – 758/1000 dijela i vrijednost zemljišta 17.921,75 EUR – 242/1000 dijela).

20. Rješenjem suda od 5. svibnja 2026. godine ponovno je određena dopuna nalaza vještaka na način da se izračuna udio vrijednosti kuće u odnosu na nekretninu površine 1090 m2 na kojoj se kuća nalazi na dan 9.9. 2016. godine te da se vještak očituje da li je vrijednost zemljišta na dan 9.9.2016. g. iznosila 6,65 EUR po m2 i 6,55 EUR po m2.

21. Iz dopunskog nalaza br. 2 od 19. svibnja 2026. godine proizlazi da je vrijednost zemljišta na dan 9.9.2016. godine iznosila 6,55 EUR m2. Vrijednost 1090 m2 na dan 9.9.2016. godine iznosi 7.139,50 EUR. U tom slučaju vrijednost nekretnine na dan 9.9.2016. godine iznosi 63.263,26 EUR (građevinski dio 56.123,76 EUR - 887/1000 dijela i vrijednost zemljišta od 1090 m2 je 7.139,50 EUR – 113/1000 dijela).

22. Tijekom postupka saslušan je i vještak koji je u svom iskazu vezano za pitanje da na čestici postoje dva objekta stari i novi, a što je na očevidu od strane suda konstatirano, te da li se je mjerio stari objekt koji je postojao prije zasnivanja braka stranaka naveo da se nije mjerio stari objekt. Ta na pitanje dali bi omjer vrijednosti zemljišta bila drugačija da se uračunala i vrijednost starog objekta naveo da bi vrijednost bila drugačija.

23. S obzirom na vrijeme gradnje kuće stranaka ima se primijeniti Obiteljski zakon (Narodne novine 116/03, 17/04, 136/04, 107/07).

24. Iz čl. 248 Obiteljskog zakona proizlazi da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

25. Iz čl. 249 st. 1 istog Zakona proizlazi da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drukčije ugovorili.

26. Tijekom postupka je utvrđeno da su stranke za vrijeme trajanja bračne zajednice započele graditi kuću i to tijekom 2010. ili 2011. godine. Kuća je građena na zemljištu u vlasništvu II tuženika tj. oca HH koju je isti usmeno darovao sinu. Za potrebe gradnje kuće tj. radi odgovarajuće veličini zemljišta za gradnju tuženik HH je još nadokupio zemljište od susjeda površine 36 m2. Stranke su obiteljsku kuću gradile iz temelje. Kuća je sagrađena za vrijeme trajanja bračne zajednice, a u kuću se I tuženik uselio po prestanku bračne zajednice i to 2017. godine. Građevni materijal za gradnju kuće je kupovan sredstvima iz plaće HH s time da je II tuženi ĆH dao novac za kupnju cigle a ta sredstva je I-tuženi vratio ocu na način da je obavljao radove po kući oca, kupio stolariju za očevu kuću i podmirio mami dug po njezinoj kartici. Kuću je I-tuženi sam gradio uz pomoć oca a pomagali su i članovi obitelji tužiteljice (otac, šogor i drugi). Za vrijeme trajanja bračne zajednice I-tuženi je bio zaposlen dok je tužiteljica bila domaćica, vodila kućanstvo, brinula o djeci, primala je porodnu naknadu a i nekih 6 mjeseci je i radila putem javnih radova.

27. O naprijed opisanom načinu gradnje kuće te životu stranaka su iskazivali i svi saslušani svjedoci.

28. Iz svega naprijed navedenog proizlazi da su tužiteljice i I-tuženi gradili kuću na zemljištu koje je vlasništvo II-tuženika a kojeg je usmeno darovao sinu tj. I-tuženiku te je isto posebna imovina I-tuženika. Nadalje su tužiteljica i I-tuženi gradili kuću kako sami navode od temelje i to sredstvima koja su proizašla iz plaće I-tuženika dakle sredstvima iz rada a koja su bračna stečevina stranaka. Novac kojeg je I-tuženi i dobio od svog oca (za kupnju cigle) je također vraćen radom tuženika za vrijeme trajanja bračne zajednice i sredstvima proizašlim iz njegovog rada stoga je kuća građena sredstvima koja su bračna stečevina stranaka te je ista bračna stečevina stranaka na jednake dijelove. Što se tiče gradnje na tuđem zemljištu tj. zemljištu koje je u formalnopravnom vlasništvu II tuženika ističe se da je II tuženi znao za gradnju, zemljište je i dao sinu, I tuženiku s namjerom da si isti i sagradi kuću za sebe i obitelj te je i pomagao u gradnji.

29. Sud se prilikom utvrđivanja vrijednosti nekretnine vodio nalazom građevinskog vještaka od 19. svibnja 2026. godine budući je u istom određena vrijednost zemljišta od 1090 m2 na kojoj čestici je kuća i stvarno sagrađena s obzirom da nije provedena parcelacija.

30. Iz naprijed navedenog nalaza proizlazi da vrijednost zemljišta od 1090 m2 na kojem je i sagrađena kuća iznosi 7.139,50 EUR dok je vrijednost kuće (građevinskog dijela i uzgrednih troškova) 56.123,76 EUR, dok se uzgredni troškovi sukladno nalazu iz lipnja 2024. godine odnose na troškove vrijednosti projekta, nadzor, trošak financiranja doprinosa, priključaka i iznose 8.503,60 EUR.

31. U pogledu uzgrednih troškova tj. priključaka I-tuženi naveo da do prestanka braka kuća nije imala priključak za struju, vodu, riješeno grijanje.

32. Iz iskaza svjedoka JH, kojeg sud cijeni nepristranim, proizlazi da su se nakon prestanka braka stranaka vršili unutarnji radovi na kući između ostalog i instalacije. Nadalje iz zapisnika s očevida na licu mjesta od 28. veljače 2024. godine proizlazi da kuća od instalacija ima vodu, septičku jamu što je napravljeno 2020. godine dakle nakon prestanka braka stranaka.

33. Kako tužiteljica nije dokazala da je kuća do prestanka bračne zajednice i formalno braka imala riješeno pitanje instalacija i priključaka, dok iz naprijed navedenog proizlazi da je isto rađeno po prestanku braka a među strankama nije sporno da se je u kuću I- tuženik uselio godinu dana nakon prestanka braka sud u vrijednost kuće nije uračunao vrijednost uzgrednih troškova (priključaka te i dokumentacije potrebne za gradnju kuće koja je pribavljena prije sklapanja braka) stoga vrijednog kuće iznosi 47.620,16 EUR (56.123,76 EUR-8.503,60 EUR). Dakle iz naprijed navedenog proizlazi da udio vrijednost kuće u cijeloj nekretnini iznosi 752/1000 dijela.

34. Kako je zemljište na kojem je sagrađena nekretnina posebna imovina tuženih dok je kuća građena zajedničkim sredstvima tj. sredstvima koja su bračna stečevina tužiteljice i I-tuženika to je kuća suvlasništvo istih na jednake dijelove tj. udio tužiteljice u cijeloj nekretnini, iznosi polovinu od 752/1000 dijela tj. 376/1000 dijela.

35. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod toč. I izreke presude.

36. Što se tiče prigovora tuženika o promašenoj pasivnoj legitimaciji u odnosu na tuženika HH ističe se da je isti neosnovan budući su stranke u postupku utvrđenja bračne stečevine prvenstveno bračni drugovi tj. bivši bračni drugovi koji su svojim radom i stekli imovinu koja je predmet njihove podjele.

37. Vezano za navode tuženih da nije određena vrijednost još jedne kuće koja se nalazi na istoj čestici ističe se da navedena kuća nije predmet ovog postupka niti utječe na vrijednost kuće koju su sagradili tužiteljice i I-tuženi niti na vrijednost samog zemljišta, stoga nije prihvaćen prijedlog tuženih za provođenjem novog vještačenja.

38. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 2 Zakona o parničnom postupku. Trošak zastupanja po odvjetniku odmjeren je primjenom Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika a imajući u vidu zatraženi trošak kao i vrijednost predmeta spora.

39. Tužiteljici je prema troškovniku priznat trošak za sastav tužbe po Tbr 7 toč. 1 od 250 bodova, za pristup na ročište dana 3.4.2019.g, po Tbr 9 toč.5 od 50 bodova, za pristup na ročište dana 11.6.2019. g., 9.10.2019.g, 11.2.2020.g., 9.3.2021.g., 5.5.2026.g., 18.6.2026.g., 1.9.2026.g., po Tbr.9. toč. 1 od 250 bodova za svako ročište, za sastav podneska od 11.2.2019.g., 2.7.2024.g., 12.8.2024.g., 5.3.2025.g., 1.6.2026.g. po Tbr 8 toč. 1 od 250 bodova za svaki, za sastav podnesaka od 16.3.2022.g., 1.3.2023.g., 20.9.2023.g., 19.2.2024.g., 14.3.2024.g., 11.6.2024.g., 7.1.2025.g., 29.12.2025.g., po Tbr. 8 toč. 4 od 25 bodova za svaki, za pristup na očevid dana 31.10.2023. g., 28. 2.2024.g. p Tbr. 9 toč. 7 od 250 bodova za svaki, te je tako ukupno dosuđeno 4000 bodova što iznosi 8.000,00 EUR, uz PDV od 25% po Tbr. 46 od 2.000,00 EUR ovaj trošak iznosi 10.000,00 EUR na što je dodan trošak građevinskog vještačenja i sudske komisije od 649,48 EUR i 49,48 EUR, geodetskog vještačenja od 625,00 EUR što sveukupno iznosi 11.323,96 EUR, a razmjerno uspjehu tužiteljice u postupku od 84,78% ovaj trošak iznosi 9.600,45 EUR.

40. Tužiteljici nije priznat trošak za sastav podnesaka od 11.1.2021. g., 15.9.2022., 25.5.2023.g., 16.5.2025.g., 15.9.2025.g. budući nisu bili nužni za vođenje postupka te trošak pristojbe na tužbu budući nije dostavljen dokaz da je ista i plaćena.

U Zagrebu, 25. rujna 2026. godine.

S u d a c:

Zrinka Mataja

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka. O žalbi odlučuje Županijski sud.

dna:

pun. tužitelja

pun. I i II tuženika