Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj: K-13/2026-32
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Vesne Osmanović, kao predsjednika vijeća te sudaca porotnika Željka Todorovića i Dragice Hodak, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ane Mahmutović, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog GŠ, zbog kaznenog djela iz čl. 154. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25. – dalje u tekstu: KZ/11) i čl. 153. st. 1. i 2. KZ/11 i dr., povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, broj KO-DO-9/2026 od 31. ožujka 2026., nakon rasprava održanih 7. i 22. rujna 2026. s kojih je javnost bila isključena, održane u prisutnosti Vinka Pejića, zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Osijeku, optuženog GŠ, branitelja optuženika, Dinka Matijaševića, odvjetnika iz Osijeka, te opunomoćenika oštećene žrtve ZŠ, UŠ, odvjetnika iz [adresa], **.**.2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
Optuženi GŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin G i Z, rođen **.**.1998. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, vozač, sa završenom elektrotehničkom prometnom školom, nezaposlen, bez primanja, bez imovine, neoženjen, bez djece, kažnjavan, neosuđivan,
k r i v j e
I/ što je:
1. dana 18. studenoga 2025. u vremenu od 18,00 do 20,15 sati, u Đakovu, na parkirališnom prostoru na Vijencu K. A. Stepinca 10, u nakani da spolno iskoristi svoju bivšu intimnu partnericu ZŠ, iz ruke joj uzeo mobilni uređaj te njenom sadašnjem partneru CŠ njegov mobilni uređaj, a zatim rekao da će im mobitele vratiti ukoliko ZŠ sjedne u njegov osobni automobil, pa kada je ona to učinila i sjela u njegov osobni automobil "Volvo", registarske oznake [registarska oznaka], odmah zaključao vrata automobila onemogućivši joj izlazak, i odvezao ju u šumu na području Borovika unatoč tome što ga je imenovana cijelim putem molila da se zaustavi i da ju pusti van iz automobila, zaustavio automobil i iz pretinca uzeo „elektrošoker“ marke "Securaptor" i naredio joj da se skine i izađe iz automobila, što je ona iz straha za svoj život i ozljeđivanje učinila, a kada su oboje izašli iz automobila, naredio joj da se tako razodjevena nasloni na haubu automobila nakon čega ju fotografirao svojim mobitelom, a zatim, držeći svo vrijeme „elektrošoker“ u ruci, počeo je ljubiti po grudima a potom svukao svoje hlače i bokserice, te unatoč njenom plakanju i vikanju da prestane i da ona to ne želi, svoje spolovilo stavio u njenu vaginu i izvršio potpuni spolni odnos, a potom ju protivno njezinoj volji odvezao u Đakovo, gdje je u Ulici P. Svačića zaustavljen od strane policije,
dakle, s drugom osobom bez njezina pristanka izvršio spolni odnošaj a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi i uz uporabu opasnog oruđa, te drugoga protupravno zatvorio s ciljem da ga prisili da ovaj što učini, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi
2. u razdoblju od 25. rujna 2025. do 18. studenoga 2025., nakon prekida trogodišnje ljubavne veze sa ZŠ, ne prihvaćajući njenu odluku o prekidu svjestan da ona ne želi više nikakav kontakt s njim, učestalo ju putem svog mobilnog uređaja pozivnog broja [broj telefona] kao i sa službenog mobitela pozivnog broja [broj telefona] nazivao na njen mobitel pozivnog broja [broj telefona], pisao joj poruke sadržaja da će usmrtiti sebe, te da će nauditi njezinom sadašnjem partneru CŠ, čime je kod ZŠ izazvao zabrinutost i strah da bi mogao nauditi njoj i njezinom partneru,
dakle, s drugom osobom uspostavljao neželjeni kontakt i time kod nje izazvao tjeskobu i strah za njezinu sigurnost i sigurnost njoj bliskih osoba,
3. dana 18. studenoga 2025. oko 18,00 sati u Đakovu, na parkirališnom prostoru na Vijencu K. A. Stepinca 10, u nakani da zastraši CŠ, rekao mu "Polomit ću ti noge ako se približiš autu" što je kod CŠ izazvalo uznemirenost i strah za svoju sigurnost,
dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga teško tjelesno ozlijediti,
II/ čime je djelom pod točkom 1. počinio kazneno djelo protiv spolne slobode – teško kazneno djelo protiv spolne slobode iz članka 154. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 153. stavcima 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25. – dalje u tekstu: KZ/11) i kazneno djelo protiv osobne slobode – protupravno oduzimanje slobode iz članka 136. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11, djelom pod točkom 2. kazneno djelo protiv osobne slobode – nametljivo ponašanje iz članka 140. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 i djelom pod točkom 3. kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom iz članka 139. stavka 2. KZ/11, sve uz primjenu članka 51. stavka 1. KZ/11
III/ pa se optuženom GŠ
- za kazneno djelo iz članka 154. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 153. stavcima 1. i 2. KZ/11 opisano pod točkom 1., na temelju članka 154. stavka 2. KZ/11
u t v r đ u j e
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 6 (ŠEST) GODINA
- za kazneno djelo iz članka 136. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11 opisano pod točkom 1., na temelju članka 136. stavka 3. KZ/11
u t v r đ u j e
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE
- za kazneno djelo iz članka 140. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 opisano pod točkom 2., na temelju članka 140. stavka 2. KZ/11
u t v r đ u j e
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI
- za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. KZ/11 opisano pod točkom 3., na temelju članka 139. stavka 2. KZ/11
u t v r đ u j e
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 4 (ČETIRI) MJESECA
te se primjenom članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11 optuženi GŠ
o s u đ u j e
NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 7 (SEDAM) GODINA.
IV/ Na temelju članka 68. KZ/11 prema optuženom GŠ izriče se SIGURNOSNA MJERA obveznog psihijatrijskog liječenja, koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava, a koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.
V/ Na temelju članka 79. stavka 2. KZ/11 od optuženog GŠ oduzima se uređaj za samoobranu tzv. elektrošoker ''Securpator'', koji je privremeno oduzet od optuženog GŠ temeljem potvrde PU osječko-baranjske, PP Đakovo o privremenom oduzimanju predmeta, broj KU-231/2025 od 18. studenoga 2025., serijskog broja [serijski broj] i mobilni uređaj ''Honor'', IMEI brojeva [IMEI broj] koji predmet je privremeno oduzet od optuženog GŠ temeljem potvrde PU osječko-baranjske, PP Đakovo o privremenom oduzimanju predmeta, broj KU-231/2025 od 18. studenoga 2025., serijskog broja [serijski broj], koji predmeti će se sukladno članku 181. stavku 7. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - dalje: ZKP/08) uništiti po pravomoćnosti ove presude.
VI/ Na temelju članka 161. stavka 3. ZKP/08 crna majica s kapuljačom, bez natpisa, crne ženske tajice s džepovima sa strane, ženski grudnjak, sive boje, natpisa ''CRRD'', koji predmeti su privremeno oduzeti od oštećene žrtve ZŠ temeljem potvrde PU osječko-baranjske, PP Đakovo o privremenom oduzimanju predmeta, broj KU-231/2025 od 19. studenoga 2025., serijskog broja [serijski broj], vratit će se vlasnici ZŠ po pravomoćnosti ove presude.
Na temelju članka 161. stavka 3. ZKP/08 donji dio trenirke sive boje natpisa ''REG TON'', bijela majica natpisa ''LOS ANGELES'', svijetlo plava majica bez natpisa, crne pamučne muške gaće natpisa ''BOLERO'', par crnih čarapa bez natpisa i muške sive tenisice ''Skechers'', koji predmeti su privremeno oduzeti od optuženog GŠ temeljem potvrde PU osječko-baranjske, PP Đakovo o privremenom oduzimanju predmeta, broj KU-231/2025 od 19. studenoga 2025., serijskog broja [serijski broj], vratit će se vlasniku GŠ po pravomoćnosti ove presude.
VII/ Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom GŠ se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme od uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od
18. studenoga 2025., pa nadalje.
VIII/ Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08 optuženi GŠ se u cijelosti oslobađa obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. - 6. ZKP/08, te nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti, te isti padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda, dok je na temelju članka 145. stavka 2. točke 8. ZKP/08 optuženi GŠ dužan naknaditi nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećene žrtve ZŠ, UŠ, odvjetnika iz [adresa], o čijoj će visini predsjednik vijeća donijeti posebno rješenje kada se ti podaci pribave.
IX/ Na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08 oštećenoj žrtvi ZŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], djelomično se dosuđuje imovinskopravni zahtjev u iznosu od 15.000,00 eura (petnaesttisućaeura) na ime povrede prava osobnosti te se nalaže optuženom GŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], platiti navedeni novčani iznos oštećenoj žrtvi ZŠ zajedno sa zateznom kamatom od 25. rujna 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koju stopu je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti ove presude, dok se sa ostatkom imovinskopravnog zahtjeva oštećena žrtva ZŠ upućuje u parnicu.
Obrazloženje
1. Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podnijelo je ovome sudu 31. ožujka 2026. optužnicu broj KO-DO-9/2026 protiv optuženog GŠ, zbog počinjenja kaznenog djela protiv spolne slobode – teškog kaznenog djela protiv spolne slobode iz članka 154. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 153. stavcima 1. i 2. KZ/11 i kaznenih djela protiv osobne slobode – protupravnog oduzimanja slobode iz članka 136. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11, nametljivog ponašanja iz članka 140. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 i prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11, sve uz primjenu članka 51. stavka 1. KZ/11.
2. Vijeće je na prijedlog ŽDO u Osijeku, s kojim prijedlogom su se suglasili opunomoćenik oštećene žrtve ZŠ, UŠ, odvjetnik iz [adresa], optuženik i branitelj optuženika, Dinko Matijašević, odvjetnik iz Osijeka, u skladu s odredbom članka 388. stavka 2. točke 4. ZKP/08, radi zaštite osobnog života žrtve, a s obzirom na to da je predmet postupka kazneno djelo protiv spolne slobode, raspravnim rješenjem isključio javnost s cijele rasprave.
3. Oštećena žrtva ZŠ je putem opunomoćenika UŠ, odvjetnika iz [adresa], podneskom od 14. travnja 2026. postavila imovinskopravni zahtjev u iznosu 25.000,00 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja imovinskopravnog zahtjeva pa do isplate, zbog povrede prava osobnosti, odnosno neimovinske štete prouzrokovane teškim kaznenim djelom protiv spolne slobode iz članka 154. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 153. stavcima 1. i 2. KZ/11, počinjenim na njezinu štetu od strane optuženika.
3.1. Iz zapisnika o ispitivanju oštećene žrtve CŠ od 18. prosinca 2025. proizlazi da imenovani neće postavljati imovinskopravni zahtjev u ovom kaznenom postupku.
4. Očitujući se o optužbi i imovinskopravnom zahtjevu oštećenika optuženi GŠ izjavio je da se smatra krivim za svako od kaznenih djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret te da ne priznaje imovinskopravni zahtjev oštećene žrtve ZŠ.
4.1. U svom iskazu optuženi GŠ je naveo da oštećenu žrtvu ZŠ poznaje tri do četiri godine, te da su se upoznali preko Instagrama preko kojeg su se dopisivali, a potom izašli na piće. U razgovoru je ZŠ rekao da je homoseksualac. S njom je bio u intimnoj vezi dvije i pol godine, no to je bilo prisilno, jer ga je ZŠ ucjenjivala. Naime, po povratku iz Nizozemske u Hrvatsku upoznao je svog dečka U koji se sramio činjenice da je homoseksualac zbog čega je istoga predstavljao kao prijatelja. ZŠ, C i on su jednom prilikom bili zajedno na rođendanu gdje se on počeo ljubiti s C, što je ZŠ vidjela i snimila te ga je tada počela ucjenjivati da će fotografije pokazati njegovim prijateljima i drugim ljudima iz kojeg razloga je on bio s njom u vezi. Veza je prekinuta u rujnu 2025., a prekinula ju je ZŠ. U vezi događaja od 18. studenoga 2025. naveo je da je ZŠ tom prilikom ušla u njegov auto, da je on tom prilikom imao elektrošoker kojega je i inače držao u vozilu, iz razloga što mu je ĐŠ iz [adresa] prijetio, što je i prijavio policiji, no policija po tom pitanju nije ništa poduzela. Pojašnjava da se radi o tome da je u međuvremenu postao ovisan i ZŠ i nakon što je ona prekinula vezu s njim ona mu je nedostajala, jer je navikao da ga netko upućuje što da radi. Pitao je ZŠ hoće li sjesti u njegovo vozilo, što je ona i učinila. Htio je razgovarati s njom da mu se vrati. Inače poznaje ZŠ dečka CŠ, jer je CŠ dolazio kod njih za vrijeme dok je on bio s ZŠ u vezi. Poznato mu je bilo da će taj dan ZŠ i CŠ doći na parkirališni prostor u [adresa], jer mu je to rekla ZŠ i zato je u to vrijeme došao na parkiralište. Tom prilikom je uzeo ZŠ mobilni uređaj, a potom je ona uzela mobilni uređaj od CŠ i zajedno s tim mobitelom sjela u njegovo vozilo. Tijekom vožnje na zaobilaznici, ZŠ je htjela iskočiti iz vozila, na što je on zaključao vozilo kako se ona ne bi ozlijedila. Nije mu poznato zašto je ZŠ htjela iskočiti iz vozila. Izjavio je da je on ustvari prisilio ZŠ da uđe u njegov automobil, da je njoj i CŠ uzeo mobilni uređaj te ju prisilio na spolni odnos s elektrošokerom koji je imao u automobilu. Točno je i da je tom prilikom fotografirao ZŠ mobitelom i tražio od nje da se razodjene. U vezi kaznenog djela pod točkom 2. naveo je točno da je ZŠ nakon prekida ljubavne veze pisao SMS poruke svaka tri do četiri dana u kojim porukama joj je govorio da će se ubiti, da će se baciti pod vlak. Ona je njega u par navrata nazvala i rekla mu da želi prekinuti svaku komunikaciju s njim. U tim porukama je spominjao i njezinog sadašnjeg dečka CŠ i da ću mu nauditi. Točno je i da je 18. studenoga 2025. na parkirališnom prostoru gdje je zatekao ZŠ i njezinog dečka CŠ prijetio u smislu da ću mu polomiti noge. Na upit branitelja izjavio je da mu više ne bi palo na pamet nešto nažao učiniti ZŠ, niti bilo kojoj drugoj djevojci. Tijekom 2019. godine imao je pokušaj suicida, iz razloga jer su ga ucjenjivali MŠ i ŽŠ iz [adresa]. Pojašnjava da su oni stalno od njega tražili da im čini nekakve usluge, preveze neke pakete, da im daje novce i slično. Iz straha to nije prijavio policiji. Zbog pokušaja suicida proveo je neko vrijeme na psihijatriji u KBC Osijek. Po izlasku je imao terapiju neka dva mjeseca. Nakon toga nije odlazio na kontrole kod psihijatra. Inače živi u zajedničkom kućanstvu s roditeljima. Od završetka škole do danas radio je na puno radnih mjesta, a posljednje zaposlenje je bilo u TD ''Vindija'' gdje je bio vozač. Ne može pojasniti zašto je sve ovo napravio. Za vrijeme veze ZŠ ni na koji način nije zlostavljao. Sa osobom po imenu C je prekinuo vezu nakon što je započeo vezu s ZŠ. Zbog svega mu je žao i kaje se što je to napravio.
5. Ovakvim svojim priznanjem optuženik ne osporava niti jednu činjenicu iz činjeničnog opisa optužnice, a isto priznanje, odnosno iskaz optuženika je sukladan prije pribavljenim dokazima, zbog čega su u dokaznom postupku na temelju članka 417.a stavka 4. ZKP/08 izvedeni samo dokazi koji se odnose na odluku o kazni i drugim mjerama te troškovima postupka.
6. Tako je u dokaznom postupku sud neposredno ispitao psihijatrijskog vještaka prof. prim. dr. sc. Ivana Požgaina, dr. med. (list 423-425 spisa) te nakon izvršene reprodukcije CD/DVD snimke ispitivanja ošt. žrtve ZŠ s dokaznog ročišta kod Županijskog suda u Osijeku od 29. prosinca 2025. (list 173 spisa), na okolnosti relevantne za donošenje odluke o imovinskopravnom zahtjevu u zasebnoj prostoriji bez prisutnosti optuženika sukladno članku 292. stavcima 3. i 4. u vezi s člankom 44. stavkom 4. točkom 5. ZKP/08 ispitao ošt. žrtvu ZŠ (list 425-429 spisa). Na temelju članka 329. stavka 3. ZKP/08 pročitana je materijalna dokumentacija u spisu i to, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU osječko-baranjske, PP Đakovo, ser. broja [serijski broj] od ZŠ (list 41 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (bez naloga) PU osječko-baranjske, PP Đakovo, broj KU-231/2025 od 19. studenoga 2025. (list 42 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU osječko-baranjske, PP Đakovo, ser. broja [serijski broj] od GŠ (list 63 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (bez naloga) PU osječko-baranjske, PP Đakovo, broj KU-231/2025 od 18. studenoga 2025. (list 64 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU osječko- baranjske, PP Đakovo, ser. broja [serijski broj] od GŠ (list 65 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (bez naloga) PU osječko-baranjske, PP Đakovo, broj KU-231/2025 od 18. studenoga 2025. (list 66 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU osječko-baranjske, PP Đakovo, ser. broja [serijski broj] od 19. studenoga 2025. od GŠ (list 79 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (bez naloga) PU osječko-baranjske, PP Đakovo, broj KU-231/2025 od 19. studenoga 2025. (list 80-81 spisa), nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka prof. prim. dr. sc. Ivana Požgaina, dr. med. za GŠ od 29. siječnja 2026., s prilozima (list 186-204 spisa), potvrda Odjela za prekršajne evidencije na ime optuženog GŠ od 10. rujna 2026. (list 391-392 spisa) i uvjerenje Odjela za kaznene evidencije na ime optuženog GŠ od 10. rujna 2026. (list 393-394 spisa).
7. Budući se optuženik očitovao krivim za sva kaznena djela za koja se tereti optužnicom, a njegovo priznanje je potpuno i u skladu s prije pribavljenim dokazima, sud je nedvojbeno utvrdio da je svojim ponašanjem ostvario sva bitna subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela teško kazneno djelo protiv spolne slobode iz članka 154. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 153. stavcima 1. i 2. KZ/11, protupravno oduzimanje slobode iz članka 136. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11, nametljivo ponašanje iz članka 140. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 i kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11, sve uz primjenu članka 51. stavka 1. KZ/11, za koja djela je proglašen krivim.
8. Glede krivnje optuženika treba istaknuti da je ubrojivost optuženika tempore criminis (u vrijeme počinjenja kaznenih djela) utvrđena nalazom i mišljenjem, te iskazom psihijatrijskog vještaka prof. prim. dr. sc. Ivana Požgaina, dr. med. Iz nalaza i mišljenja imenovanog vještaka od 29. siječnja 2026. proizlazi da se u dijagnostičkom smislu kod optuženog GŠ radi o poremećaju ličnosti graničnog tipa ili emocionalne nestabilne ličnosti karakteriziranoj dijagnostičkim obilježjima: takva osoba poduzima mahnite napore da bi izbjegla stvarno ili zamišljeno napuštanje, intenzivnost i nestabilnost interpersonalnih odnosa, impulzivnost, ponavljano suicidalno ponašanje ili prijetnje suicidom, afektivnu nestabilnost npr. epizode snažne disforije, razdražljivosti ili anksioznosti do agitacije, ponašanje kakvo je optuženik upravo manifestirao nakon uhićenja, potom poteškoće u kontroli srdžbe i agresivnosti te prolazne paranoidne ideje koje se mogu manifestirati kao tzv. mikropsihotične epizode. Obzirom da se optuženik branio šutnjom, tijekom vještačenja nije se razgovaralo o samom kaznenom djelu iz kojeg razloga je vještak dao uvjetno mišljenje da je optuženi GŠ in tempore criminis mogao shvatiti značenje svojeg djelovanja i upravljati svojim postupcima, no da su te njegove sposobnosti, zbog među utjecaja njegove strukture ličnosti i emocionalnog odnosa s oštećenicom koje se vjerojatno in tempore criminis prometnulo u snažnu srdžbu i bijes mogle biti bitno umanjene. Vještak je naznačio da bi ova ocjena nakon iznošenja obrane mogla biti revidirana u jednom ili drugom smjeru. Optuženi GŠ sposoban je shvatiti o kakvom se postupku radi, tko su sve sudionici postupka, kakva je njegova i pozicija ostalih sudionika u postupku, sposoban je razumjeti pojedine procesne radnje, sporazumijevati se s braniteljem, davati mu upute i iznositi svoju obranu, točnije isti je raspravno sposoban.
8.1. Iskazujući na raspravi vještak je korigirao svoj nalaz i mišljenje u dijelu gdje je dao uvjetno mišljenje da bi optuženik mogao biti bitno smanjeno ubrojiv navodeći da je, imajući u vidu obranu koju je optuženik iznio pred sudom, mišljenja da je optuženik u vrijeme počinjenja djela bio bitno smanjeno ubrojiv.
9. Nadalje, iz okolnosti postupanja optuženika proizlazi njegova izravna namjera za počinjenje kaznenog djela teškog kaznenog djela protiv spolne slobode i protupravnog oduzimanja slobode, jer optuženik nakon što je po ulasku ošt. žrtve ZŠ u njegovo vozilo isto zaključao tijekom vožnje se oglušio na molbe oštećenice da zaustavi vozilo i pusti ju van, a po zaustavljanju automobila naredio joj da se razodjene, istu počeo ljubiti po grudima, a potom unatoč njezinom plakanju i vikanju da prestane i da ona to ne želi, svoje spolovilo stavio u njezinu vaginu iz čega nedvojbeno proizlazi zaključak da je optuženik prije svega bio svjestan da zadržavanjem u svom vozilu oštećenice mimo njezine volje ograničava slobodu njezina kretanja s ciljem da ju odvede na izdvojeno mjesto i ondje protiv njezine volje izvrši spolni odnos, bio svjestan obilježja kako kaznenog djela iz članka 136. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11, tako i obilježja teškog kaznenog djela protiv spolne slobode iz članka 154. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 153. stavcima 1. i 2. KZ/11, i htio učin istih. U odnosu na kazneno djelo iz članka 140. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 sud utvrđuje da je optuženik također postupao s izravnom namjerom, budući je bio svjestan da svojim učestalim i neželjenim kontaktiranjem, pozivima i porukama kroz razdoblje od gotovo dva mjeseca, pri čemu je optuženik bio svjestan da oštećenica takav kontakt ne želi i da ga je svojim postupcima nastojala prekinuti, pa unatoč tome nastavio s opisanim postupanjem, takvo svoje postupanje upravo htio. Gledajući cjelokupan kontekst događaja, točnije da je oštećena žrtva CŠ prilazeći vozilu optuženog GŠ u kojemu se nalazila njegova djevojka, oštećena žrtva ZŠ, htio spriječiti optuženika da odveze njegovu djevojku kojom prilikom mu je optuženik rekao da će mu polomiti sve noge ako se približi, iz sadržaja izrečenih riječi, načina na koji su izrečene, kao i cjelokupnog konteksta događaja proizlazi da je optuženik svjesno i voljno riječima koje je uputio oštećeniku upravo htio takvim riječima najaviti napad na njegov život i tijelo, dakle, da je pri počinjenju kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. KZ/11 postupao također s izravnom namjerom.
10. Svijest optuženika o protupravnosti učinjenog proizlazi iz nesporne činjenice da je mogao shvatiti značenje počinjenih kaznenih djela u smislu njihove zabranjenosti, dok na njegovoj strani ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.
11. Proglasivši optuženog GŠ krivim zbog počinjenja kaznenih djela, valjalo je istome, u okviru propisanih okvira kazne za kazneno djelo iz članka 154. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 153. stavcima 1. i 2. KZ/11, kazneno djelo iz članka 136. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11, kazneno djelo iz članka 140. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 i kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. KZ/11 i sukladno članku 47. KZ/11 odmjeriti kaznu, pri čemu je sud primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, istovremeno cijeneći sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i posljedice koje je pretrpjela žrtva, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji život počinitelja, njegove osobne i imovinske prilike, te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu.
12. Sud je cijenio da je optuženik pri počinjenju djela postupao s izravnom namjerom, prema nalazu psihijatrijskog vještaka bitno smanjeno ubrojiv, te da je imao svijest o protupravnosti.
13. U odnosu na sva četiri kaznena djela koja je optuženik počinio u stjecaju i za koja je proglašen krivim, sud je kao olakotnu okolnost uzeo u obzir prije svega ponašanje optuženika nakon počinjenih kaznenih djela, točnije priznanje počinjenih kaznenih djela kojim je pridonio utvrđivanju činjeničnog stanja i efikasnijem okončanju kaznenog postupka, te izraženo kajanje zbog počinjenih kaznenih djela koje sud cijeni iskrenim i nesračunatim na blaže kažnjavanje, što ukazuje na zaključak da je optuženik svjestan štetnosti i neprihvatljivosti svog protupravnog ponašanja. Iako je, prema nalazu i mišljenju psihijatrijskog vještaka optuženik tempore criminis bio bitno smanjeno ubrojiv, sud nije našao da bi optuženiku sukladno članku 26. KZ/11 trebalo ublažiti zakonom propisane kazne ispod zakonskog minimuma za kaznena djela za koja se tereti, već je navedenu činjenicu cijenio kao olakotnu, imajući u vidu da ista okolnost govori u prilog zaključku da njegova krivnja uslijed bitno smanjene ubrojivosti nije maksimalna, već se radi o manjem stupnju krivnje.
14. U odnosu na teško kazneno djelo protiv spolne slobode sud je kao otegotnu okolnost cijenio činjenicu da je pobuda iz koje je počinio kazneno djelo bila zadovoljenje spolnog nagona. Kao otegotnu okolnost u odnosu na navedeno kazneno djelo sud je uzeo u obzir skrivljeni učinak počinjenog kaznenog djela, a to je narušeno psihičko zdravlje oštećenice, koja u svom iskazu navela da je nakon događaja postala anksiozna, ima noćne more, da se boji sama izaći u grad, kao i da nije u mogućnosti ostvariti intimnost s novim partnerom, zbog čega je u jednom navratu zatražila pomoć psihijatra. U odnosu na kazneno djelo iz članka 140. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 sud je kao otegotnu okolnost cijenio posljedicu kaznenog djela koja je nastupila za oštećenicu. Naime, zbog ustrajanog protupravnog postupanja optuženika kojemu je oštećenica bila izložena kroz dulje vremensko razdoblje (dva mjeseca) i unatoč njezinim nastojanjima da takvo ponašanje prestane, oštećenica je u nastojanju da se od takvog postupanja zaštiti i ponovno uspostavi vlastiti mir i slobodu življenja na mjesec dana napustila Republiku Hrvatsku. Takva okolnost govori u prilog zaključku da su postupci optuženika imali značajan utjecaj na život oštećenice, koji se nije iscrpio u osjećaju uznemirenosti ili straha, već je doveo neko vrijeme do promjene njezinog životnog okruženja.
15. Uzimajući u obzir stupanj optuženikove krivnje i svrhu kažnjavanja, vodeći računa o rasponu propisane kazne, uz postojanje utvrđenih olakotnih i otegotnih okolnosti, skup navedenih okolnosti zavrjeđuje na temelju zahtjeva opće i specijalne prevencije izricanje zatvorske kazne. Iz tih razloga, ovaj sud nalazi da su utvrđene kazne zatvora za kazneno djelo iz članka 154. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 153. stavcima 1. i 2. KZ/11 u trajanju šest godina (za koje djelo je propisana kazna zatvora od pet do petnaest godina), za kazneno djelo iz članka 136. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11 u trajanju jedne godine (za koje djelo je propisana kazna zatvora od jedne do deset godina), za kazneno djelo iz članka 140. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 u trajanju osam mjeseci (za koje djelo je propisana kazna zatvora do tri godine) te za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. KZ/11 u trajanju četiri mjeseca (za koje djelo je također propisana kazna zatvora do tri godine), primjerene i individualizirane kazne za optuženog GŠ i za počinjena djela. Izrečena će vrsta i mjera kazne izraziti potrebnu i nužnu osudu optuženikovog protuzakonitog ponašanja, utjecati na istoga da ubuduće ne čini kaznena djela te utjecati na druge da ne čine kaznena kroz ukazivanje na posljedični odnos izrečene kazne i počinjenog djela.
16. Nadalje, cijeneći ličnost optuženika sud je prije svega imao u vidu da se radi o osobi koja je prema uvjerenju Odjela za kaznene evidencije neosuđivana, dakle, da je njegov život prije počinjenih kaznenih djela bio usklađen sa zakonima, kao i činjenicu da je optuženik mlađa osoba u dobi od 28 godina života, da se po završetku školovanja u nekoliko navrata zapošljavao na više radnih mjesta što ukazuje na njegovo nastojanje u pravcu socijalno prihvatljivog ponašanja, a što pak sudu daje osnova za zaključak da će i u buduće živjeti u takvom okruženju. Nadalje, gledajući ukupnost počinjenih kaznenih djela, sud je uzeo u obzir da se u konkretnom slučaju radi o počinjenju ukupno četiri raznovrsna kaznena djela (heterogeni stjecaj) koja djela su počinjena u kontinuitetu (razdoblje od 25. rujna do 18. studenoga 2025.) te da se radi o realnom stjecaju (počinitelj je s više radnji ostvario obilježja više kaznenih djela) koje okolnosti ukazuju o potrebi izricanja strože kazne, zbog čega je sud optuženiku izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju sedam godina.
17. Nadalje, kako iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra proizlazi da s obzirom na utvrđenu strukturu ličnosti optuženika kod istoga postoji visoki stupanj opasnost da bi mogao ponovno u sličnoj situaciji počiniti slično ili teže kazneno djelo vezano za opisanu psihopatologiju, zbog čega se kod njega stječu uvjeti za izricanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja i praćenja koju mjeru bi trebalo odrediti u maksimalno mogućem trajanju, ovaj sud na temelju članka 68. KZ/11 optuženom GŠ je izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja, koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava, a koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.
17.1. Sud ističe da je psihijatrijski vještak i u svom iskazu na raspravi ostao kod svoje procjene o potrebi izricanja sigurnosne mjere, s time da je pojasnio da je tu procjenu donio na osnovi psihopatologije optuženika te potrebe da se neke njegove nepoželjne osobine pokušaju kroz vrijeme staviti pod kontrolu. Na upit branitelja optuženika vještak je iskazao kako je u svom nalazu i mišljenju govorio o moguće sličnoj situaciji, kojom prilikom je imao u vidu aktualnu forenzičku situaciju koja je dio ovog predmeta, točnije smatrao je da osoba s takvim obilježjima ličnosti u prvom planu karakteriziranog strahom od napuštanja i teško prihvaćenog napuštanja može reagirati na sličan način, dakle, agresijom. Pojasnio je da kada je u nalazu rekao da bi optuženik u sličnoj situaciji mogao ponoviti kazneno djelo, takav zaključak proizlazi iz procjene njegove psihopatologije i utjecaja te psihopatologije na njegovo ponašanje. Nikada se ne može u odnosu na procjenu ljudskog ponašanja u određenoj situaciji nešto predvidjeti 100%, no s velikom vjerojatnošću može. Smatra da u konkretnom slučaju postoji visoka razina vjerojatnosti od mogućeg ponavljanja djela ukoliko bi se optuženik našao u sličnoj situaciji.
17.2. Unatoč stavljenoj primjedbi obrane na nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka u smislu da poremećaj ličnosti sa stajališta forenzičke psihijatrije sam po sebi ne znači da će osoba ponoviti kazneno djelo, kao i da nije moguće predvidjeti identičnu situaciju u kojoj bi optuženik mogao ponoviti kazneno djelo, sud je nalaz i mišljenje navedenog vještaka u cijelosti, pa dakle i glede navedenih okolnosti prihvatio, jer je dan po visoko stručnoj osobi, stalnom sudskom vještaku, koji je specijalist psihijatar, subspecijalist sudske psihijatrije, na temelju izvršenog pregleda optuženika i u skladu s pravilima struke dao svoj nalaz i mišljenje te na iskazanu primjedbu obrane stručno pojasnio da njegov zaključak o mogućnosti ponavljanja djela nije temeljen isključivo na ustanovljenoj dijagnozi, već je dijagnoza stavljena u odnos s konkretnom osobom i situacijom, odnosno konkretnim odnosima koji čine forenzičku situaciju.
18. Na temelju članka 79. stavka 2. KZ/11 od optuženog GŠ oduzet je uređaj za samoobranu tzv. elektrošoker ''Securpator'', kao i mobilni uređaj ''Honor'', IMEI brojeva [IMEI broj], koji predmeti će se sukladno članku 181. stavku 7. ZKP/08 uništiti po pravomoćnosti presude. Naime, u konkretnom slučaju radi se o predmetima koji su uporabljeni za počinjenje kaznenog djela, točnije uređaj za samoobranu uporabljen je pri počinjenju kaznenog djela iz članka 154. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 153. stavcima 1. i 2. KZ/11, dok je mobilni uređaj uporabljen pri počinjenju kaznenog djela iz članka 140. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11.
19. Na temelju članka 161. stavka 3. ZKP/08 odjevni predmeti, točnije crna majica s kapuljačom, bez natpisa, crne ženske tajice s džepovima sa strane, ženski grudnjak, sive boje, natpisa ''CRRD'', koji predmeti su privremeno oduzeti od oštećene žrtve ZŠ vratit će se imenovanoj po pravomoćnosti presude. Temeljem iste odredbe optuženom GŠ vratit će se donji dio trenirke sive boje natpisa ''REG TON'', bijela majica natpisa ''LOS ANGELES'', svijetlo plava majica bez natpisa, crne pamučne muške gaće natpisa ''BOLERO'', par crnih čarapa bez natpisa i muške sive tenisice ''Skechers''. U konkretnom slučaju radi se o odjevnim predmetima oštećenice i optuženika koji su se tijekom dokaznog postupka mogli upotrijebiti za utvrđivanje činjenica, koji predmeti će istima biti vraćeni po završetku postupka imajući u vidu da ošt. žrtva ZŠ i optuženi GŠ kao vlasnici navedenih stvari prije završetka postupka nisu postavili zahtjev da im se iste stvari koje su im prijeko potrebne vrate.
20. Na temelju članka 54. KZ/11 sud je optuženom GŠ u izrečenu kaznu zatvora uračunao vrijeme od uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 18. studenoga 2025., pa nadalje.
21. Odlučujući o troškovima kaznenog postupka sud je na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08 optuženog GŠ u cijelosti oslobodio obveze plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. - 6. ZKP/08, kao i nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti, tako što isti padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda. Naime, optuženi GŠ je po odlasku u istražni zatvor ostao bez zaposlenja, tako da isti nema nikakvih primanja, niti imovine, iz kojeg razloga bi plaćanjem bilo kojeg dijela troška postupka bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje. Istovremeno, optuženik je na temelju članka 145. stavka 2. točke 8. ZKP/08 obvezan naknaditi nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećene žrtve ZŠ, UŠ, odvjetnika iz [adresa], o čijoj će visini predsjednik vijeća donijeti posebno rješenje kada se ti podaci pribave, obzirom da prema članku 148. stavku 6. ZKP/08 ne postoji mogućnost oslobađanja optuženika od plaćanja tog troška.
22. Na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08 sud je oštećenoj žrtvi ZŠ, djelomično dosudio imovinskopravni zahtjev u iznosu od 15.000,00 eura na ime povrede prava osobnosti te je naložio optuženom GŠ, platiti taj novčani iznos zajedno sa zateznom kamatom, kako je to pobliže određeno točkom IX/ izreke presude, dok se sa ostatkom imovinskopravnog zahtjeva oštećena žrtva ZŠ upućuje u parnicu.
23. Naime, ošt. žrtva ZŠ je putem opunomoćenika UŠ odvjetnika iz [adresa], podneskom od 14. travnja 2026. postavila imovinskopravni zahtjev u iznosu 25.000,00 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja imovinskopravnog zahtjeva do isplate, zbog povrede prava osobnosti, odnosno neimovinske štete prouzrokovane teškim kaznenim djelom protiv spolne slobode iz članka 154. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 153. stavcima 1. i 2. KZ/11 počinjenim na njezinu štetu od strane optuženika, držeći kako navedeni novčani iznos predstavlja pravičnu novčanu naknadu.
24. Očitujući se o imovinskopravnom zahtjevu optuženi GŠ je naveo da ne priznaje imovinskopravni zahtjev oštećene žrtve ZŠ bez ikakvog dodatnog obrazloženja, čime je u suštini osporio osnov i visinu štete koju potražuje oštećenica, a koja se očituje u neimovinskoj šteti. Međutim, imajući u vidu da je optuženik priznao počinjenje teškog kaznenog djela protiv spolne slobode iz članka 154. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 153. stavcima 1. i 2. KZ/11 na štetu oštećenice, čime zapravo nije osporio činjenice koje predstavljaju osnov odgovornosti za štetu, sud je postojanje njegove obveze naknade štete ocijenio u vezi sa tako utvrđenim činjenicama i okolnostima počinjenog kaznenog djela, dok je posebno ocjenjivao visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.
25. Vezano za okolnosti bitne za visinu odluke o imovinskopravnom zahtjevu, iz iskaza oštećenice proizlazi da je u vrijeme inkriminacije imala jedan potpuni spolni odnos s optuženikom protiv njezine volje, koji odnos je ostvaren prijetnjom neposrednim nasiljem, točnije prijetnjom elektrošokerom, koji nije na koncu upotrijebljen. Prilikom spolnog odnosa nije zadobila nikakve fizičke ozljede. Prije ovog događaja s optuženikom je bila u ljubavnoj vezi dvije godine, koju vezu je prekinula, što optuženik nije mogao prihvatiti. Opisujući svoje emocionalno stanje prilikom počinjenja kaznenog djela, oštećenica je navela da se zbog elektrošokera kojega je optuženik imao pri sebi bojala da će istoga upotrijebiti, zbog čega je bila ustrašena, kao i da se osjećala poniženo. Pojasnila je da ju je tom prilikom optuženik prisilno fotografirao, tako da je na jednoj fotografiji bila obnažena u gornjem dijelu, a na drugoj cijela naga, zbog čega se osjećaja posramljeno, posebice jer nije znala što će učiniti s tim fotografijama. Opisujući svoje emocionalno stanje nakon počinjenog kaznenog djela, oštećenica je navela da je strah i danas prisutan kod nje, da se boji izaći sama u grad, da se osvrće oko sebe te da se posebice uznemiri kada u neposrednoj blizini vidi osobu koja ju fizički podsjeća na optuženika. Boji se dana kada će optuženik izaći na slobodu i što će tada biti. Izuzev navedenog, postala je anksiozna i ima noćne more u kojima uvijek ispočetka sanja događaj, ima napade znojenja. U jednom navratu se obratila za pomoć psihijatru koji joj je preporučio da bi trebala zatražiti pomoć psihologa što ona nije učinila. To pojašnjava činjenicom da je bila svjesna da će ponovno morati pričati o događaju, a da to naprosto nije u stanju. Nakon ovog događaja započela je novu ljubavnu vezu u kojoj nije došlo do intimnog odnosa iz razloga jer to ne može zbog ovoga što joj je učinio optuženik. U razgovoru joj je psihijatar ponudio da joj prepiše lijekove za smirenje, no ona mu je rekla da ih ne želi piti.
26. Nakon utvrđenja ovoga suda da je optuženik počinio kazneno djelo iz članka 154. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 153. stavcima 1. i 2. KZ/11 upravo na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu pod točkom 1. izreke, ostalo je razmotriti je li oštećenica počinjenim kaznenim djelom pretrpjela štetu, te postoji li uzročno- posljedična veza između počinjenog kaznenog djela i štete koju je oštećenica pretrpjela.
27. Prije svega, valja reći da iz niza odluka Europskog suda za ljudska prava (dalje:
ESLJP: Aydn protiv Turske, br. 231784/94, presuda od 25. rujna 1997.; W protiv Slovenije, br. 24125/06, presuda od 23. siječnja 2014.; B.V. protiv Belgije br. 61030/08, presuda od 2. svibnja 2017. te Y. protiv Bugarske, br. 41990/18, presuda od 20. veljače 2020.) proizlazi da silovanje predstavlja težak čin nasilja koji ostavlja duboke psihičke ožiljke na žrtvama koji ne reagiraju na protek vremena tako brzo, kao kod drugih oblika fizičkog i psihičkog nasilja, jer žrtva osim akutne fizičke boli koju doživljava prilikom prisilne penetracije, osjeća se poniženom i povrijeđenom, kako fizički, tako i emocionalno. Dosuda neimovinske štete zbog fizičke i/ili psihičke patnje žrtvama teških čina seksualnog, fizičkog i psihičkog nasilja, neovisno jesu li za nju odgovorne javne vlasti ili privatni pojedinci služi priznavanju činjenice da ona nastala kao posljedica povrede temeljnog ljudskog prava i u najširem smislu odražava ozbiljnost nastale štete. Stoga je razumno pretpostavi da postoji uzročno- posljedična veza između povrede temeljnog ljudskog prava i neimovinske štete. Upravo zato ni ESLJP, a ni Ustavni sud ne traže od žrtava takvih povreda da dostavljaju dostatne dokaze o svojoj patnji.
28. Sud je u ovome postupku na temelju iskaza oštećenice utvrdio da je postupanje optuženika prema oštećenici opisano pod točkom 1. izreke posljedično dovelo do povrede prava osobnosti oštećenice pa postoji uzročno-posljedična veza između počinjenog kaznenog djela i nastale štete. Naime, povreda prava osobnosti postoji kada netko povrijedi tuđe pravo na tjelesno i psihičko zdravlje. Oštećenica je opisala što je i kako je proživljavala, te kako se osjećala tijekom i nakon seksualnog odnosa s optuženikom, čiji iskaz je sud prihvatio kao vjerodostojan. Pored toga, općepoznato je da svako seksualno nasilje predstavlja jako traumatsko iskustvo koje ostavlja teške, razdorne i dugotrajne posljedice u životu svake žrtve, pa tako i u odnosu na ovdje oštećenu ZŠ.
29. Prema ocjeni suda, optuženik je nedvojbeno protupravnim radnjama obezvrijedio oštećenicu, prema njoj pokazao nedostatak poštovanja kao ženi i bivšoj partnerici, umanjio njezino ljudsko dostojanstvo te pokazao inferiornost koja je dovela do slamanja moralnog i fizičkog otpora oštećenice te posljedično kod nje prouzrokovao osjećaj stalnog straha, poniženja i psihičku patnju.
30. Odredbama članka 1100. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu neovisno o naknadi imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične naknade, sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih u konkretnom slučaju duševnih boli, cilju kojemu služi ta svrha, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i duševnom svrhom. U prirodi je neimovinske štete da se ona ne može precizno izračunati pa je takva odluka prepuštena slobodnoj procjeni suda koji o tome odlučuje. Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, posebice prirodu i težinu djela (seksualni odnos je ostvaren prijetnjom neposrednim nasiljem, točnije prijetnjom elektrošokerom, što predstavlja intenzivan izvor straha), trajanje posljedica koje je ono ostavilo na žrtvu (intenzivan strah oštećene tijekom samog događaja, trajniji strah i osjećaj nesigurnosti nakon događaja, poremećaj osjećaja sigurnosti u vlastitom domu, psihičke posljedice u vidu znojenja, noćnih mora i problema sa spavanjem, izbjegavanje suočavanja s događajem koja posljedica proizlazi iz činjenice da je prema iskazu oštećenice psihijatar preporučio istoj da potraži pomoć psihologa, što ona nije učinila, jer nije mogla ponovno pričati o događaju, što ukazuje na izraženo emocionalno opterećenje samim prisjećanjem, kao i posljedice na seksualni i partnerski život, koji zaključak sud izvodi iz činjenice da prema iskazu oštećenice ista nije mogla ostvariti intimni odnos u novoj ljubavnoj vezi upravo zbog onoga što je optuženik učinio) sud utvrđuje da iznos od 15.000,00 eura predstavlja pravičnu novčanu naknadu na ime pretrpljene duševne boli, zbog čega je oštećenici djelomično dosuđen postavljeni imovinskopravni zahtjev. Sud pritom smatra da bi dosuda zatraženog iznosa od 25.000,00 eura predstavljala naknadu u iznosu koji nije razmjeran utvrđenom intenzitetu i trajanju posljedica predmetnog događaja (iz provedenih dokaza ne proizlazi da je oštećenica zadobila tjelesne ozljede, posljedice koje opisuje nisu takve da bi se iz samog iskaza moglo zaključiti o trajnom ili osobito teškom psihičkom poremećaju, oštećenica je zbog nastalih tegoba zatražila psihijatrijsku pomoć, no prema vlastitom iskazu nije nastavila s preporučenim psihološkim tretmanom niti je uzimala ponuđenu medikamentoznu terapiju), zbog čega je oštećenici imovinskopravni zahtjev dosuđen samo djelomično, do iznosa koji prema ocjeni suda predstavlja pravičnu novčanu naknadu, točnije da predstavlja primjerenu satisfakciju oštećenici s obzirom na utvrđeni intenzitet i trajanje duševnih boli zbog povreda prava osobnosti.
31. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Osijek, 25. rujna 2026.
Predsjednik vijeća - sudac
Vesna Osmanović
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude žalbu mogu podnijeti stranke i branitelj, a u korist optuženika žalbu mogu podnijeti i osobe navedene u članku 464. stavku 2. ZKP/08. Oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.
Žalba se može podnijeti u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu neposredno ili putem preporučene pošte u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, na broj KO-DO-9/2026
2. Optuženi GŠ - putem Zatvora u Osijeku
3. Branitelj optuženika, Dinko Matijašević, odvjetnik iz Osijeka
4. Oštećena žrtva ZŠ, [adresa]
5. Opunomoćenik ošt. žrtve, UŠ, odvjetnik iz [adresa]
