Baza je ažurirana 01.11.2026. zaključno sa NN 119/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    R1 Ob-1181/2026-15

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagateljice ĐV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, 25. rujna 2026.,

    r i j e š i o  j e

    Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice ĐV i pok. IV, koja je trajala od 01. listopada 2004. do smrti IV, **.**.2025.

    O b r a z l o ž e n j e

    1. Predlagateljica je 15. svibnja 2026. podnijela ovome sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u smislu odredbe čl. 25. st. 3. i 4. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 96/25, dalje ZMO), predlažući da sud po provedenom dokaznom postupku utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pokojnog IV u neprekinutom trajanju od neutvrđenog dana tijekom 2004. do smrti pokojnog, 13. studenoga 2025.

    1.1. Uz prijedlog je priložila rodne listove, izjavu od 05. studenoga 2025., smrtni list i uvjerenje o prebivalištu, te je na okolnost činjeničnih navoda prijedloga predložila saslušati svjedoke TV i HV.

    2. Protustranka se u očitovanju na prijedlog istome, opreza radi, usprotivila uvjetujući takvu dispoziciju provođenjem dokaznog postupka.

    3. U dokaznom postupku je sud izvršio uvid u sadržaj isprava priloženih prijedlogu, uvjerenje o prebivalištu za IV, izvatke iz matice rođenih, dokumentaciju zaprimljenu od javnog bilježnika Ivane Baburić Katalinić te je saslušana predlagateljica i svjedoci TV, HV i OV.

    4. Analizom i ocjenom provedenih dokaza sukladno odredbi čl. 24. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne Novine“ broj 59/23), sud je ocijenio prijedlog predlagateljice osnovanim.

    5. Odredbom čl. 25. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne, invalidske mirovine i prijevremene invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji (st. 1.). Pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu (st. 4.) 5.1. Odredbom čl. 11. ObZ-a propisano je da se odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

    6. Uvidom u izvatke iz matice rođenih utvrđeno je da predlagateljica nije bila u braku, dok je IV bio u dva braka-brak s MV sklopljen 05. studenoga 1977. je razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu P2-827/92 od 10. studenoga 1992. te je brak prestao 10. siječnja 1993.; a brak sklopljen **.**.1993. s UV je razveden presudom istoga suda P2-616/04 od 30. rujna 2004. i brak je prestao 30. rujna 2004.

    6.1. Uvidom u uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i pokojnog utvrđeno je da je predlagateljica od 21. veljače 1990. do 17. kolovoza 2018. imala prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], a od 17. kolovoza 2018. pa nadalje na adresi [adresa]; dok je IV do 17. kolovoza 2018. bio prijavljen na adresi [adresa], a od 17. kolovoza 2018. do smrti, 13. studenoga 2025., na adresi [adresa].

    6.2. Spisu prileži izjava o izvanbračnoj zajednici potpisana od strane predlagateljice i FV na kojoj su potpisi istih ovjereni po javnom biljženiku JV pod brojem ovjere OV-5403/2025 od 05. studenoga 2025. iz koje slijedi kako su njome potpisnici izjave izjavili da od kolovoza 2004. žive u izvanbračnoj zajednici u istom kućanstvu.

    6.3. Uvidom u smrtni list za IV, rođenog **.**.1955. utvrđeno je da je isti umro **.**.2025., koja je činjenica upisana u maticu umrlih matičnog područja Novi Marof za 2025. pod brojem 00670.

    6.4. Iz sadržaja dopisa javnog bilježnika Ivane Baburić Katalinić od 18. rujna 2025. slijedi da ostavinski postupak iza pok. IV nije završen zbog neriješenih obiteljskih odnosa te će slijedeće ročište „biti zakazano u dogledno vrijeme“. Spisu prileži zapisnik s ostavinskog ročišta posl. broj O-7902/2025 od 06. veljače 2026. iz sadržaja kojeg slijedi da je s prisutnom djecom pokojnog iz prvog braka, PV i FV, sastavljeno rodoslovlje te da su isti izjavili kako im nije poznato da je ostavitelj bio u izvanbračnoj zajednici s ĐV te da imaju jako malo informacija o životu ostavitelja jer s njim nisu u kontaktu preko 20 godina.

    7. Predlagateljica je u iskazu navela da je s IV počela zajedno živjeti negdje u kolovozu 2004. u stanu u kojem je on bio u podstanarstvu u [adresa], time da je njihovom zajedničkom životu prethodila veza od nekih 8 mjeseci. Pozvao ju je da dođe živjeti k njemu, a do tada je živjela s roditeljima. Godinu 2004. kao godinu početka zajedničkog života je naveo IV jer je on to pamtio. Datuma se nisu mogli sjetiti, pa je on rekao da to bude 15.08. Do vremena njegove smrti su u kontinuitetu živjeli zajedno i u njihovoj zajednici nije bilo nikada prekida. On je ranije bio u dva braka, koja su oba razvedena i iz kojih ima djecu, preciznije iz prvog, no s djecom nije bio u kontaktu, niti ih je ona upoznala. Ona ranije nije nikada bila u braku. Upitana o suživotu navela je da su se tri puta selili, dva puta su bili u podstanarstvu, a treći puta su 01.01.2017. uselili u stan koji je ona stekla darovanjem od majke i koji je na adresi prebivališta. Od zajedničke imovine su stjecali smo pokretnine u vidu namještaja koji su kupovali svaki puta kad su uselili u neki stan, no to su po preseljenju tamo i ostavili. Za vrijeme zajedničkog života su oboje bili zaposleni, sve su radili zajedno i sve su zajedno dijelili kao punopravni partneri. Svaki je imao svoj račun, no sredstvima se raspolagalo zajednički. Međusobno su bili jedan drugome sav svijet. Imali su zajedničke prijatelje, no bili su sebi dovoljni. Družili su se s njegovim prijateljem Đ, pri čemu više on sam, potom s njezinom prijateljicama I i T, s njezinim roditeljima, sestrom i njezinim partnerom., a svake godine su odlazili njegovoj majci na rođendan u [adresa]. Međusobno su si pomagali u bolesti. Preminuo je od karcinoma jetre i to svega 2 i pol mjeseca nakon postavljene dijagnoze. U tom periodu je u potpunosti bila uz njega i tjedno ga je vodila na tretmane u bolnicu i brinula se oko njegove prehrane. Nije mogao gutati kao posljedica bolesti, pa mu je miksala hranu. Troškove pogreba je podmirila ona u cijelosti.

    7.1. Sud je prihvatio iskaz predlagateljice jer je iskazivala neposredno uvjerljivo i emotivno te životno logično u okolnostima života kakvim ga je opisala.

    8. Svjedok HV, šogor od predlagateljice, je iskazao kako mu je poznato da su se ĐV i IV upoznali 2004., što zna po tome jer su se te godine upoznali ĐV sestra H i on. Zna i da je ĐV radila u Orbico grupi u Jurišićevoj gdje je i IV radio u IT-u. UV je iz [adresa], gdje je živjela s roditeljima, preselila kod IV na [adresa], gdje je on bio u podstanarstvu. Zna da se radilo o jednoj dvorišnoj zgradi i tu su bili sve dok vlasnik nije rekao da će prostor uređivati. Potom su se preselili na [adresa], također u podstanarstvo i na kraju u stan koji je ĐV dobila od majke u [adresa]. Zajedno su bili na svim obiteljskim okupljanjima, družili su se s njima i u zajedničkom kućanstvu i po restoranima. Imali su krasnu vezu za koju su svi mislili da će u njoj doživjeti starost, no njegova bolest je sve prekinula. Naveo je i kako smatra da su živjeli u izvanbračnoj zajednici jer su živjeli u istom prostoru, pomagali su se u životu i poslu te su se jako voljeli.

    8.1. Svjedokinja OV je iskazala da predlagateljcu i pokojnog IV zna kao susjede u zgradi u [adresa], u kojoj i ona stanuje. Navela je da godine više ne pamti, no zna da joj je majka umrla 2013., pa misli da su se oni mogli useliti u tu zgradu negdje 2015. ili 2016. Sjeća se da je IV prvi puta vidjela kada je izlazio iz lifta i izvlačio neke kutije. Tada su se pozdravili i rekao je da je partner od ĐV. S njima je bila u dobrim susjedskim odnosima, nisu se međusobno posjećivali, ali su se viđali na sastancima stanara, na ulici i trgovinama, u šetnji, a iz svega toga zaključuje da to nije bilo namjenski već da su bili skupa. Sjeća se da je jednom došao na vrata njezinog stana „urigirati“ jer je njezina unuka polijevala vodu po balkonu, no kad ju je vidio rastopio se. Bio je aktivan na sastancima stanara oko tekućih stvari. Zajedno su živjeli sve do njegove smrti.

    8.2. Svjedokinja TV, majka predlagateljice, je i iskazu navela da su njezina kćer i IV od 2004. živjeli zajedno što zna po fotografijama koje ima. Bili smo međusobno jako povezani, njegovi rođendani su se slavili kod nje jer su oni više dolazili kod nje s obzirom da je ona brinula o bolesnoj majci i suprugu. Oni su se baš voljeli i između njih je bila velika ljubav. Nisu se nikada vjenčali jer je on ranije bio već u dva braka. Oboje su radili od kuće, njezina kćer kao prevoditelj, a IV kao softver stručnjak; računala su im bila jedno nasuprot drugog i zapravo su bili 24 sata zajedno. U njegovoj bolesti ona je u svemu o njemu brinula, a ona (svjedokinja) im je uskakala u pomoć koliko je mogla.

    8.3. Sud je poklonio vjeru iskazu saslušanih svjedoka jer su iskazivali neposredno uvjerljivo u opsegu kojim je imali uvida u suživot predlagateljice i pokojnog.

    9. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, iz prihvaćenih personalnih dokaza i dovođenjem istih u svezu s pisanim ispravama, sud je utvrdio da je između predlagateljice i pokojnog IV od prvog dana nakon prestanka njegova drugog braka, 01. listopada 2004., premda iz iskaza predlagateljice i svjedoka HV slijedi da su živjeli zajedno i ranije, pa sve do smrti pokojnog 13. studenoga 2025. postojala životna, ekonomska i emocionalna zajednica istih dostatnog trajanja, tijekom koje niti predlagateljica niti pokojni IV nisu bili u drugom braku. Navedena se životna zajednica sastojala u zajedničkoj svakodnevnici u punom obimu te riječi obilježenoj emocijama i međusobnom povezanosti u kojoj su brinuli o kućanstvu, ostvarivali socijalne veze i zajedno pridonosili uvećanju imovine. Predlagateljica je u cijelosti bila uz IV u njegovoj bolesti i o svom ga je trošku sahranila, što govori o postojanosti zajednice. Okolnost koja proizlazi iz isprava zaprimljenih od javnog bilježnika u vidu činjenice da je predlagateljica sudjelovala na zasebnom ročištu i da djeca pokojnog o njoj nisu imali saznanja, sud nije cijenio od utjecaja na narav zajednica predlagateljice i pokojnog, obzirom i iz iskaza predlagateljice i izjave djece pokojnog, slijedi da pokojni i djeca nisu bili u kontaktu više od 20 godina i da nisu imali saznanja o životu onog drugog. Nadalje, iz isprava u spisu i dovodeći iste u svezu s iskazima predlagateljice i svjedoka slijedi da su predlagateljica i pokojni imali zajedničko prebivalište tek od useljenja u stan koji je ista stekla darovanjem od majke na adresi [adresa], dok su ranije stanovali u podstanarskim stanovima. Ocjena je suda da okolnost različitih adresa prebivališta prije zajedničke adrese u [adresa] kraj nedvojbenog utvrđenja postojanja životne zajednice u svemu nalik bračnoj, nije od odlučnog značaja (tako i VSRH u Rev- 1121/07-2 od 22. studenoga 2007.).

    10. Vrijeme početka izvanbračne zajednice utvrđeno je s danom 01. listopada 2004., kao prvim danom nakon prestanka braka pokojnog.

    11. Stoga je primjenom gore navedenih odredbi ZMO i ObZ-a odlučeno kao u izreci.

    U Zagrebu, 25. rujna 2026. godine

    Sudac

    Valentina Vedrina Parlov

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu na Županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.

    DNA:

    1. predlagateljici uz nalog za sudsku pristojbu na prijedlog i rješenje

    2. protustranci

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.