Republika Hrvatska

Općinski sud u Makarskoj

Makarska

Kralja Petra Krešimira IV 2

P-750/2023-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sucu Veroniki Aračić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1/ ŽČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2/ JČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnik Zoran Antunović, odvjetnik u Makarskoj, protiv tužene Općina Podgora, OIB: 87761142122, A.K.Miošića 2, Podgora, koju zastupa punomoćnik Srđan Vrdoljak, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja, nakon zaključenja glavne rasprave održane dana 03.rujna 2026., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 25.rujna 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se uređeni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I. Utvrđuje se da su tužitelji pod 1/ ŽČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2/ JČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svatko u ½ dijela, suvlasnici dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], Kučarje, pašnjak, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u površini od 148 m2, pobliže prikazanog i označenog slovima A-B-C-D-A na skici izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića, dipl.ing.geod., od 11.03.2026. godine, kao sastavnog dijela ove presude, pa su ovlašteni nakon što se prijavnim listom od navedenog dijela te čestice formira zasebna katastarska čestica označenog oblika i površine, temeljem ove presude i tog prijavnog lista, upisati pravo suvlasništva na toj novoformiranoj katastarskoj čestici, na svoja imena u označenim idealnim dijelovima, uz istovremeno brisanje tog prava s imena OPĆINE PODGORA.

II. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana tužiteljima naknaditi troškove postupka u iznosu od 1.858,28 eura s zakonskim zateznim kamatama koje teku od 25.rujna 2026. kao dana presuđenja pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište uzima referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.srpnja te godine.“

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužitelj je protiv tužene, dana 04.kolovoza 2023. podnio tužbu, u kojoj je naveo da je u zemljišnoj knjizi ovog suda nekretnina označena kao k. č. [katastarska čestica], pašnjak površine 19198 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo tužene, dok je u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] upisana u posjedovnom listu br. 482, pašnjak površine 19561 m2, upis posjeda na ime Državno vlasništvo pod upravom Općine Podgora za cijelo, da je takvo stanje upisa u zemljišnoj knjizi je neistinito, obzirom da su tužitelji u jednakim dijelovima suvlasnici dijela navedene nekretnine, odnosno dijela k. č. [katastarska čestica], u površini od 148 m2, pobliže prikazanog i označenog brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9-1 na Prikazu stvarnog stanja terena u mjerilu 1:250 izrađenom od strane GEO-TIM-MAKARSKA d.o.o. za geodetske usluge, a koje zemljište da u naravi predstavlja neizgrađeno zemljište u [adresa], predio Blato, da je to zemljište još od pedesetih godina prošlog stoljeća bilo u poštenom posjedu EČ i HČ, koji su izvršavati faktičnu vlast sve do svoje smrti, na način da su isto koristili za prikupljanje lišća (tkz. „šušnja“) i granja za stoku, drva za ogrjev i sl., nakon čega da je posjed, po osnovu nasljedstva, prema Rješenju o nasljeđivanju ovog suda broj O-143/50-9 od 22. rujna 1962. godine, stekla njihova jedina kćerka LČ, koja je sa svojim suprugom ŠČ (zv.Ž) nastavila posjedovati to zemljište kao da je vlasnik do svoje smrti, da bi potom, također po osnovu nasljedstva, taj posjed prešao na njene kćeri TČ i ŽČS, time da u Rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Ante Pejkovića sa sjedištem u [adresa] pod poslovnim brojem O-89/07, UPP/OS-52/07 od 29. siječnja 2009. godine, to zemljište nije navedeno kao njena ostavina, obzirom da su podaci o ostavinskoj imovini utvrđeni na temelju podataka iz izvatka iz zemljišne knjige i posjedovnog lista, da su TČ i DČ za života usmeno podijelile imovinu koja im je iza smrti majke J pripala u vlasništvo, te da je prema toj diobi ova nekretnina pripala u isključivo vlasništvo DČ, koja da je to isto Ugovorom o kupoprodaji i Dodatkom tom ugovoru prodala i predala u posjed tužiteljima 2020. godine, da je utužena nekretnina prije 8. listopada 1991. bila u društvenom vlasništvu, pa da se sukladno recentnoj sudskoj praksi (primjerice; VSRH, Rev 291/14-2 od 17.04.2018.godine, Revd 1056/2022-2 i dr.), usklađenoj sa shvaćanjem Europskog suda za ljudska prava izraženim u odlukama Trgo (Zahtjev broj 35298/04), E (Zahtjev broj 22768) i H i dr. (Zahtjev broj 37685) protiv Republike Hrvatske, kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na takvim nekretninama treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvaranim pravima, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, da su se tužitelji, računajući i posjed njihovih označenih prednika, posebice TČ, JČS te EČ i HČ, do trenutka podnošenje ove tužbe, do kada, prema Pravnom shvaćanju sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (1/19) od 14. veljače 2019. godine, moraju biti ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, nalazili u savjesnom/poštenom posjedu predmetne nekretnine više od 40 godina, koliko da je odredbom čl. 159.st.4. ZV propisano za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, pa da su isti dosjelošću stekli suvlasništvo utužene nekretnine u jednakim dijelovima.

2. Tužitelji su tužbeni zahtjev uredili podneskom od 02.rujna 2026. nakon što je proveden dokazni postupak očevidom na licu mjesta, te su predložili donošenje presude kojom će se utvrditi da su tužitelj suvlasnici, svako u ½ dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], u površini od 148 m2, pobliže prikazanog i označenog slovima A-B-C-D-A na skici izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju od 11.03.2026. kao sastavnog dijela ove Presude, pa da su ovlašteni, nakon što se prijavnim listom od tog dijela formira zasebna k.č. označenog oblika i površine, temeljem ove presude i tog prijavnog lista upisati pravo suvlasništva na toj novoformiranoj k.č. na svoja imena u označenim idealnim dijelovima uz istovremeno brisanje tog prava s imena tužene.

3. U odgovoru na tužbu tužena je navela da se u cijelosti protivi svi navodima iz tužbe, stoga što iz tužbe i priloženih dokaza ne proizlazi dokazanost stjecanja prava vlasništva, da tužitelji u tužbi navode kako su vlasništvo dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] stekli Ugovorom o kupoprodaji i dodatkom tom Ugovoru od DČ, a koja da je to stekla Rješenjem o nasljeđivanju u kojem se, kako i sami tužitelji navode, ne nalazi predmetna nekretnina, da je pregledom citiranog Ugovora o kupoprodaji razvidno da se isti odnosi na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da iz pregleda Dodatka ugovoru o kupoprodaji nekretnine proizlazi da su ugovorne stranke kao predmet kupoprodaje dodale i ovdje predmetnu čest.zem. da je dodatak Ugovoru o kupoprodaji fiktivan, prividan i antidatiran, pa da se stoga radi o Dodatku ugovoru koji sukladno pozitivnopravnim propisima Republike Hrvatske, ne proizvodi pravne učinke, da je kao datum sklapanja Dodatka ugovoru o kupoprodaji nekretnine naveden 20. listopada 2020., da se u tekstu citiranog Dodatka, gdje god se spominje čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kao zemljišnoknjižni uložak u koji je ista upisana, navodi se br. 4895, što je danas i točno, ali da je čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] sve do 10.11.2022. bila upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], nakon čega da je ista upisana u sadašnji zk. ul. br. [broj ZK uloška], a iz čega da jasno proizlazi da je Dodatak ugovoru antidatiran i prividan jer se čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u vrijeme sklapanja citiranog Dodatka nalazila u zk. ul. br. [broj ZK uloška]., a obzirom da je isti antidatiran da je za pretpostaviti da iz toga razloga nije niti ovjeren, da, budući je Dodatak ugovoru o kupoprodaji prividan i ne proizvodi pravne učinke, ne postoji pravna osnova temeljem koje bi tužitelji stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine, da se među istim strankama, pred istim sudom, već vodi postupak utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koji predmet se po žalbi ovdje tuženika nalazi na višem sudu, da je u citiranom postupku pobijanom prvostupanjskom presudom sud utvrdio da su tužitelji osobno i putem pravnih prednika i to DČ, TČ te njihovih prednika OČ i dr., odnosno osoba na koje se tužitelji ponovno pozivaju u ovome postupku, dosjelošću stekli pravo vlasništva dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da se nakon prvostupanjske presude u gore navedenom postupku odjednom pojavljuju tužitelji s novom tužbom i s antidatiranim Dodatakom ugovoru o kupoprodaji koji se ponovno odnosi na dio čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koji dio nikad prije nije spomenut, a sve kako bi s utvrđenjima iz navedenog postupka, istim svjedocima i prividnim dodatkom ugovoru pokušali steći još jedan dio čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da su netočni navodi da bi tužitelji, odnosno prednici tužitelja, obitelj OČ držali u kvalificiranom posjedu predmetnu nekretninu, da je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i to čl.119 st.1. propisano da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecatelja vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika, usmjereno na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije drugačije određeno, da opreza radi tužena ističe da ukoliko je DČ stvarno raspolagala predmetnom nekretninom za istaknuti kako tužitelji nemaju osnova za stjecanje vlasništva predmetne nekretnine, budući niti DČ niti nitko od osoba navedenih u tužbi od strane tužitelja nije u trenutku zaključenja eventualnog dodatka ugovoru o kupoprodaji imao osnove stjecanja svog prava vlasništva, odnosno na tužitelje nisu mogli prenijeti prava koje nisu niti imali u trenutku zaključenja Dodatka ugovoru na koji se tužitelji pozivaju, pa da tužitelji nisu mogli steći pravo vlasništva predmetne nekretnine od DČ, jer ista nije bila vlasnica iste, pa da radi svega predlaže u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, te ga osuditi na podmirenje parničnog troška.

4. Sud je proveo dokazni postupak uvidom u: zk izvadak za ZU 4895 KO [katastarska općina], prijepis PL 482 za KO [katastarska općina], prikaz stvarnog stanja terena izrađen od GEO Tim Makarska d.o.o. za geodetske poslove, Ugovor od 02.10.2020., kada je i ovjeren kod j.b. Tomislava Žderića pod OV 3098/2020, dodatak ugovora o kupoprodaji od 20.10.2020., bez ovjere, pregled Povijesnog zk izvatka za čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], pregled spisa ovog suda broj Z-663/2022, Uvidom u spis ovog suda broj P-2506/2019, iskaze parničnih stranaka i svjedoka, Nalaz vještaka od 11.03.2026., dodatak ugovora o kupoprodaji od 18.10.2023., bez ovjere, zapisnik JOU Podgora, Klasa UPI-363/04-23/23-01/3 od 15.06.2023., skica zatečenog stanja od 29.06.2023., voditelj odsjeka ing. Geod. SČ, skicu zatečenog stanja, od istog voditelja, fotografije uz podnesak od 08.07.2024., Rješenje JUO Općine Podgora Klasa: UP/Io-363-04/23-01/58 od 22.10.2023., Kaznenu prijavu tuženika kao podnositelja protiv tužitelja, i dopis PP Makarska naslovljen na tuženika klasa 214-02/23-27/2291 od 29.11.2023.,pa je cijeneći rezultate provedenog dokaznog postupka, odlučio kao u izreci iz slijedećih razloga: 5. Uvidom u zk izvadak za ZU 4895 KO [katastarska općina] sa stanjem na dan 25.srpnja 2023., utvrđeno je da je u isti kao vlasništvo tužene upisana čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak, površine 19.198 m2, a u rubrici „primjedbe“ je navedeno da se radi o pripisu iz ZU 88.

6. Uvidom u prijepis Posjedovnog lista 482 za KO [katastarska općina] utvrđeno je da je, između ostalih u taj PL upisana predmetna k. č. [katastarska čestica] Kučarje, pašnjak površine 19.561 m2, i to kao Državno vlasništvo pod upravom Općine Podgora.

7. Uz tužbu su tužitelji priložili i Prikaz stvarnog stanja terena izrađen od GEO TIM MAKARSKA d.o.o., na kojem je brojevima 1,2,3,4,5,6,7,8,9,1 označen dio čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] površine 148 m2, a čije granice je pokazao ŽČ (tužitelj pod 1/). Na tom Prikazu stvarnog stanja nije naveden datum.

8. Uvidom u Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 02.listopada 2020., kada je u potpisu prodavateljice i ovjeren kod javnog bilježnika Tomislava Žderića pod OV- 3098/2020, utvrđeno je da je sklopljen između JČS, kao prodavateljice i L ŽČ (tužitelja), kao kupaca, da je predmet kupoprodaje k. č. [katastarska čestica] iz ZU 424 KO [katastarska općina], da je dogovorena kupoprodajna cijena od 25.000,00 kn, koja da je isplaćena prodavateljici prilikom potpisa ugovora, da je nekretnina kupljena po načelu viđeno – kupljeno, bez prava na prigovor bilo koje vrste i da je prodavateljica ovlastila kupce da mogu nakon potpisa ugovora i ovjere po javnom bilježniku zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoja imena.

9. Uvidom u Dodatak ugovoru o kupoprodaji nekretnine sa nadnevkom 20.listopada 2020. utvrđeno je da je navedeno da se radi o dodatku ugovoru o kupoprodaji od 02.listopada 2020., koji se odnosio na k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], da su i u dodatku isti ugovaratelji tj. prodavateljica JČS i ovdašnji tužitelji, kao kupci. U čl. 1. tog Dodatka se navodi da su nakon sklapanja tog ugovora kupci angažirali GEO-TIM MAKARSKA d.o.o. za geodetske usluge, kako bi identificirali točne granice predmeta kupoprodaje i da su utvrdili kako kupljena nekretnina u naravi odgovara i dijelu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], u površini od 148 m2, koji je pobliže prikazan i označen brojevima 1,2,3,4,5,6,7,8,9,1 na prikazu stvarnog stanja terena izrađenog do strane GEO-TIM MAKARSKA d.o.o., da prodavateljica tvrdi da je ona isključiva vlasnica i navedenog dijela k. č. [katastarska čestica], pa da i njega, bez obzira na stanje upisa u zemljišnoj knjizi, prodaje tužiteljima, a da u svemu ostalom ostaju na snazi odredbe osnovnog Ugovora. U spis dostavljeni Dodatak ugovoru o kupoprodaji nekretnine je potpisan u rubrikama „prodavateljica“ i „kupci“, ni jedan potpis nije ovjeren.

10. Uvidom u povijesni Prikaz zk stanja za ZU 4895 KO [katastarska općina] utvrđeno je da je isti ZU formiran nakon što je 03.veljače 2022., pod brojem Z-663/2022 zaprimljen prijedlog ovdašnje tužene za uknjižbu prava vlasništva, te da je čest. zem. [katastarska čestica] u taj novi ZU pripisana iz ZU 88 KO [katastarska općina].

11. Uvidom u spis ZK odjela ovog suda broj Z-663/2022 utvrđeno je da se radi o postupku pokrenutom po prijedlogu ovdašnje tužene Općine Podgora, radi uknjižbe prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] na ime predlagatelja za cijelo, uz istovremenu uknjižbu brisanja tog prava u cijelosti s imena Općenarodne imovine i zabilježbe da je Mjesni N.O. [adresa] organ upravljanja te imovine. U prijedlogu je navedeno da je taj predlagatelj pravni slijednik MO Živogošće, i da se predmetna nekretnina na dan stupanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu nalazila unutar građevinskog područja. Uvidom u Rješenje ovog suda Z-663/2022 od 10.studenog 2022. utvrđeno je da je udovoljeno prijedlogu ovdašnje tužene Općine Podgora, te da je tužena upisana kao vlasnica k. č. [katastarska čestica], i da je određeno da će se ta nekretnina upisati u novi ZU 4895 KO [katastarska općina] uz brisanje zabilježbe da je Mjesni NO Živogošće organ upravljanja tom imovinom.

12. Sud je izvršio uvid u spis ovog suda broj P-2506/2019, te je za potrebe ovog spisa izvršio presliku bitnih dijelova za ovaj postupak (str. 59 do 107 spisa), utvrđeno je da se radilo o postupku između istih stranaka, radi utvrđenja prava vlasništva dijela iste nekretnine, čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], ali baš dijela koji je na Geodetskom snimku izrađenom od strane vještaka za geodeziju Ante Radmana od 19.veljače 2021., označen brojevima 1-2-3-4-5-1 i koji je površine 288 m2. Uvidom u Nalaz i mišljenje vještaka u tom predmetu utvrđeno je da se radi drugom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] (koji nije predmet ovog postupka P-750/2023), i koji se prema Geodetskom snimku, nalazi iznad trafostanice označene kao čest. zem. [katastarska čestica], a da se radi o zemljištu iznad trafostanice proizlazi i iz iskaza, u predmetu P-2506/2019, saslušanih svjedoka UČ, ZČ, JČS, TČ, i FČ. Presudom broj P-2506/2019-35 od 21.travnja 2023. prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja, te je utvrđeno da su oni suvlasnici dijela k. č. [katastarska čestica] površine 288 m2 prikazanog na Geodetskom snimku vještaka, pa da su ovlašteni temeljem te presude i prijavnog lista, kojim će se od tog dijela formirati zasebna k.č. upisati pravo suvlasništva na toj novoformiranoj k.č. na svoja imena, svako u ½ idealnog dijela, uz istovremeno brisanje tog prava s imena Općenarodne imovine. Uvidom u Presudu ŽS Zagreb broj Gž-2887/2023-2 od 18.veljače 2025. utvrđeno je da je istom odbijena žalba tuženika kao neosnovana, te da je potvrđena Presuda ovog suda broj P-2506/2019-35 od 21.travnja 2023.

13. Uz podnesak od 01.prosinca 2023. tužitelji su priložili novi Dodatak ugovoru o kupoprodaji nekretnine sa nadnevkom od 18.listopada 2023., u kojem su kao ugovaratelji ponovno navedeni JČS i ovdašnji tužitelji. Ni na tom Dodatku ugovoru potpisi ugovaratelja nisu ovjereni. U dodatku se navodi da stranke suglasno utvrđuju da su sklopile dodatak ugovoru o kupoprodaji nekretnine, kojim je utvrđeno da predmet kupoprodaje predstavlja i dio nekretnine označen kao k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], u površini od 148 m2, označen brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9-1 na prikaz stvarnog stanja terena izrađenog od strane GEO TIM Makarska d.o.o. kao sastavnog dijela tog ugovora, da su nakon primitka odgovora na tužbu u ovom predmetu poslovni broj P-750/2023, utvrdili da je u ranijem Dodatku ugovora o kupoprodaji omaškom, kao vrijeme sklapanja, ostao datum iz ranijeg ugovora, koji je kao predložak korišten u izradi tog dodatka, odnosno 20.listopada 2020., pa da se ispravlja Dodatak ugovora o kupoprodaji nekretnina na način da datum sklapanja istog glasi „03.srpnja 2023.“, a da u ostalom ostaju na snazi odredbe ranijeg Dodatka ugovora o kupoprodaji nekretnine i da i ovaj Dodatak stranke vlastoručno potpisuju.

14. Uvidom u Zapisnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Podgora UP-I-363- 04723-01/3 od 15.lipnja 2026. utvrđeno je da je to zapisnik o izvršenom inspekcijom nadzoru/očevidu u Živogošće Blato, k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], da je nadzor obavljen po službenoj dužnosti na temelju odluke o komunalnom redu, da su predmet nadzora radovi bez odobrenja, da je nadzor obavio komunalni redar AČ, koji je redovitim inspekcijskim nadzorom terena Općine Podgora utvrdio da je u mjestu Živogošće Blato na k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] zatekao započete radove izgradnje betonskog zida u dužini cca 20 m, da na gradilištu nije bilo nikoga i da je obavijestio voditelja Odsjeka za komunalne djelatnosti, a da je naknadnim ispitivanjem utvrdio da radove izvode braća ŽČ i JČ, bez odobrenja nadležnog tijela, koje je voditelj Odsjeka za komunalne djelatnosti osobno obavijestio i usmeno im naložio da obustave radove.

15. Uvidom u skicu zatečenog stanja od 29.lipnja 2023., koju je geodetski snimio voditelj Odsjeka za komunalne djelatnosti tužene, SČ ing.geod. utvrđeno je da je na toj skici prikazan novoizgrađeni betonski zid na k. č. [katastarska čestica], označen slovima A i B, da je slovima BCD označen pravac, na kojem je novopostavljena armatura za nastavak istog zida, da je na pravcu EF postavljena željezna ograda, a da je pravac označen slovima EFGH linija razgraničenja privatnog posjeda prema kazivanju vlasnika k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] (koja se ne slaže sa službenim stanjem katastarske mape niti sa iskolčenjem razgraničenja s k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], koje iskolčenje obavila geodetska tvrtka Skalina d.o.o. iz Omiša, radi sređivanja imovinsko pravnih odnosa u mjestu Blato Živogošće). Navedene točke prikazane su i na ortofoto snimku od 29.lipnja 2023., a dostavljene su i fotografije koje je komunalni redar naveo u svom zapisniku.

16. Uvidom u Rješenje Jedinstvenog upravnog odjela Općine Podgora, klasa ZP/I-363-04/23-01/58 od 21.listopada 2023. utvrđeno je da je istim naređeno investitoru JČ, u roku od sedam dana od zaprimanja tog rješenja, ukloniti sa jugoistočne strane betonski zid i betonske temelje, a sa sjeveroistočne strane betonsku kapiju, što se sve nalazi na k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i da se sve vrati u prvobitno stanje uz upozorenje da će se, ukoliko to ne uradi taj investitor izvršenje naredbe provesti putem treće osobe na njegov trošak i da žalba izjavljena na to rješenje ne odgađa provedbu rješenja. U obrazloženju rješenja je navedeno da je komunalni redar nadzorom utvrdio da je na k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] izvršeno podizanje i betoniranje zida visine cca 0,70m, kao betoniranje temelja u dužini cca 13 m, bez odobrenja nadležnog tijela, te da je na sjeveroistočnoj strani postavljena željezna kapija, da je nedvojbeno utvrđeno da su ti radovi i građevine izvedeni na k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u vlasništvu Općine Podgora, upisane kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu i da je komunalni redar naredio uklanjanje navedenih građevina temeljem čl. 49, 51, 55 st.1. i 55.st.3. i 4. Zakona o građevinskoj inspekciji.

17. Uvidom u Kaznenu prijavu Općine Podgora utvrđeno je da je prijava podnesena protiv ovdašnjih tužitelja. U prijavi se navodi da je Općina Podgora vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] da su 04.kolovoza 2023. kod ovog suda ŽČ i JČ ustali protiv Opčine Podgora, radi utvrđenja prava vlasništva navodeći da su dio 5400/1 KO [katastarska općina] stekli temeljem Ugovora i Dodatka tog ugovora od JČS, da je utvrđeno da su ugovorne stranke kao predmet dodali i dio čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], da je kao datum sklapanja Dodatka naveden 20. listopada 2020., da se u tekstu dodatka kao ZU, u koji je upisana k. č. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], navodi ZU 4895, ali da je ta čest.zem. sve do 10.11.2022. bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], iz čega da proizlazi kako je dodatak ugovoru antidatiran i prividan, jer da se čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u vrijeme sklapanja Dodatka nalazila u zk. ul. [broj ZK uloška], pa da je za pretpostaviti da zbog toga, što je antidatiran taj dodatak, nije niti ovjeren, da su ŽČ i JČ pred ovim sudom već vodili postupak za utvrđenje pod O-2506/219 i da se tek nakon prvostupanjske presude u tom predmetu pojavljuju s novom tužbom antidatiranim dodatkom ugovora o kupoprodaji, koji se ponovno odnosi na dio iste čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], koji dio nikada prije nije spomenut, a sve kako bi pokušali nezakonito steći još jedan dio iste čest.zem., pa da postoji osnovana sumnja kako su prijavljen napravili lažni Dodatak ugovora o kupoprodaji ili preinačili pravi kako bi ga iskoristili u postupku P- 750/2023, izradili dakle lažnu ispravu ili preinačili pravu, pa da su time počinili kazneno djelo i da predlažu da se protiv istih pokrene kazneni postupak proglasi ih krivim i kazni iz po zakonu.

18. Uvidom u Dopis PP Makarska Klasa: 214-02/23-27/2291 od 29.studenog 2023. naslovljen na ovdašnju tuženu, utvrđeno je da se istim od tužene, za potrebe daljnjeg kriminalističkog istraživanja po kaznenoj prijavi tužene od 16.listopada 2023. dostava preslika svih pismena, koja su sačinjena od strane nadležnih službi Općine Podgora, prema JČ i ŽČ, a koji se odnose na predmetnu kaznenu prijavu. Provjerom u Kaznenoj evidenciji utvrđeno je da do dana zaključenja glavne rasprave u ovom postupku dakle do 03.rujna 2026. nije pokrenut kazneni postupak protiv ovih tužitelja, po kaznenoj prijavi tužene.

19. Dana 26.siječnja 2026. proveden je dokazni postupak očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika Perice Puljića. Očevid je održan u [adresa], predio Blato. Tužitelj pod 1 je pokazao nekretninu koja je predmet postupka, u naravi neizgrađeno zemljište, koje služi kao parking i nalazi se unutar šireg ograđenog prostora, sa juga i istoka omeđenog betonskim zidom, te katastarskim međama s ostalih strana, koje međe nisu vidljive na terenu. Na predmetnom prostoru nalazili su se brod i jedno vozilo marke Ford, prema kazivanju tužitelja pod 1/ oboje u vlasništvu tužitelja. Na nekretnini su i tri stabla bora. Punomoćnik tužitelja je dodao da se oko predmetnog zemljišta, sa svih strana, na kojima nije vidljiva fizička međa, nalazi zemljište u vlasništvu tužitelja.

20. Dana 11.ožujka 2026. vještak mjernik Perica Puljić dostavio je svoj Nalaz i mišljenje u kojem je naveo da je predmet Nalaza i mišljenja nekretnina u [adresa] u [adresa], da se radi o neizgrađenoj nekretnini unutar ograđenog prostora tužitelja, na kojem prostoru se nalazi i stambeni kontejner, da su granice nekretnine definirane na slijedeći način: da sjeverna međa nije vidljiva na terenu već da je prenesena sa katastarskog plana, od točke A do točke B, da je istočna međa betonski zid koji ne pripada nekretnini, od točke B do točke C, daje južna međa određena betonskim zidom koji pripada nekretnini i armaturom za budući zid, sve od točke C do točke D i da je jugozapadna međa pravac označen točkama D i A. Sastavni dio Nalaza je skica lica mjesta, te fotografije predmetnog zemljišta i izvješće o upisanim posjednicima.

21. Na nalaz vještaka mjernika nije bilo prigovora, a i sud je prihvatio taj nalaz kao objektivan i stručan.

22. Na raspravi održanoj dana 22.svibnja 2026. proveden je dokazni postupak saslušanjem svjedoka RČ, VČ i ZČ.

23. Svjedok RČ, rođen 1982., zaposlen kod tužene, propisno upozoren na dužnost kazivanja istine, nakon što mu je predočena skica vještaka geodeta (str.128 ) je u svom iskazu naveo da je on zaposlen kod tužene, na radnom mjestu Komunalno - prometno - pomorsko - poljoprivredni redar, da on osobno nije sudjelovao u službenom postupku protiv braće ŽČ, da je taj postupak vodio AČ njegov kolega zbog toga što su Š probili put, postavili ogradni zid, koliko misli upravo na zemljištu koje je vidio na skici vještaka, koje zemljište je dio čest. zem. [katastarska čestica], da on osobno nema nikakvih ranijih podataka o eventualnom korištenju ovog zemljišta od strane ŽČ ili trećih osoba, prije travnja 2023., kada se zaposlio kod tužene. Na pitanje punomoćnika tužitelja: „Možete li pojasniti od kuda i dokle ide taj put o kojem ste govorili ? odgovorio je da put dolazi sa sjeverne strane do igrališta i da se onda spušta do kuća, da prema informacijama koje on ima, Općina Podgora nije probila taj put, a da taj put koliko on zna, završava na predmetnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] , da je dakle, početak tog puta sa sjeverne strane od Jadranske magistrale prema predmetnom dijelu, i da na tom predjelu postoje i druge kuće, osim objekta tužitelja.

24. Iskazu ovog svjedoka sud je poklonio vjeru, a iz iskaza proizlazi kako svjedok nema podataka o tome tko je koristio predmetno zemljište prije travnja 2023., kada se on zaposlio u Općini Podgora,

25. Svjedok VČ, rođena ŽČ, rođena 1950. nesrodna, nakon što joj je predočena skica vještaka geodeta (str.128 ) je u svom iskazu navela da zna gdje se nalazi zemljište koje je vidjela na predočenoj joj skici i orto foto snimku, a to da zna jer sam je od rođenja pa do 1969. živjela u [adresa], a da su i poslije ona i njen suprug napravili kuću blizu istog, da je predmetno zemljište u vrijeme kada je živjela u [adresa], bilo u posjedu T i HČ, da su tu imali vrt, vinovu lozu i masline, da to dobro znam jer je tu dolazila jer je njena baka D bila sestra HČ, da je HČ i BČ naslijedila kći OČ, koja je preminula, a nju da su naslijedile kćeri TČ i ŽČS, da je i TČ umrla, a ŽČS da je živa, i da misli da joj je prezime O, da su tužitelj predmetno zemljište kupili od JČS, jer je TČ prepustila njoj posjed tog zemljišta, i da nikada nije čula iz vremena kada je bila dijete, pa do danas, da bi netko te osobama o kojima je govorila, pa ni tužitelje smetao u posjedu ili im osporavao pravo na posjed, da ona u blizini spornog zemljišta ima svoje zemljište koje se nalazi trideset metara jugozapadno od predmetnog , da ga je kupila za parking svoje kuće od JČS i TČ, da nema nikakvih saznanja da bi Općina Podgora, a prije ni MZ Živogošće na predmetnom zemljištu izvršavala bilo kakve posjedovne čini, da su put, koji dijelom ide preko predmetnog zemljišta, koliko zna probijali mještani, a da je taj put bio i predviđen, da taj put o kojem je govorila ide iz pravca mora, prema predmetnom zemljištu, i da postoji od kada je ona još bila dijete, samo da je tada bio uži, pješački, da je OČ imala prebivalište u [adresa], ali da je ljeti dolazila u [adresa], a od vremena kada je suprug otišao u mirovinu da su se vratili u [adresa] za stalno, da je imala dvije kćeri i da su i one nastavile koristiti predmetno zemljište kao i njena majka i da se ŽČS čim je otišla u mirovinu vratila u [adresa] u nekadašnju joj roditeljsku kuću.

26. Iskazu ove svjedokinje sud je poklonio vjeru, a iz tog iskaza proizlazi da je ona još kao dijete dolazila na predmetno zemljište, koje je već bilo u posjedu T i HČ, a da je tu dolazila jer je njena baka bila sestra HČ, te da ni Općina Podgora, a prije ni MZ Živogošće na predmetnom zemljištu nisu izvršavali nikakve posjedovne čini.

27. Svjedok NČ, rođen 1951. nesrodan, nakon što mu je predočena skica vještaka geodeta (str.128 ) je u svom iskazu naveo da zna gdje se nalazi predmetno zemljište, na kojem su dva velika stabla pinjola i dvije masline, da je nekada isto bilo u posjedu EČ i HČ i oni da su ga koristili, da su tu sadili vrt najčešće s raštikom i slanutkom i par loza, a čini mu se i jednom smokvom, da su oni davno umrli ima sigurno više od 40 godina i da ih je naslijedila kći OČ, da je i ona koristila predmetno zemljište ali u manjem opsegu jer nije tu stalno živjela, da bi dolazila ljeti, a inače je živjela u [adresa], da je i J umrla prije 15 do 18 godina i da su je naslijedile kćeri TČ, ŽČS i S, da su i TČ i S umrle a sada je živa samo ŽČS,da je i ona ovo zemljište prodala tužiteljima, da na ovom zemljištu Općina Podgora nikada ništa nije radila, da nije nikada čuo da bi netko EČ i HČ poslije ni nasljednicima govorio da to nije njihovo ili ih ometao u posjedu istog, da na tom zemljištu sada ima jedan stup HEP-a i da koliko on zna ni tužiteljima od kada su kupili nitko nije osporavao pravo na posjed, da su EČ i HČ predmetno zemljište koristili još prije njegovog rođenja, a da on svjedok ima 75 godina, da je to čuo od svog djeda ili babe, koji su kao i EČ i HČ obrađivali zemljišta i pričali o tome, da on u [adresa] živi od kada je imao šest mjeseci, da je OČ predmetno zemljišta koristila kao vrt i vinograd, a da je koristila i druga zemljišta jer je u [adresa] sve nekada bilo obrađeno i sa zasađenom lozom i smokvama, a da je sada općenito sva zemljišta preuzela borovina, da je poznavao sad pok. MČ, da je do potresa iz 1962. na predjelu Staro blato bila samo jedna kuća, koja je imala tri konobe i to njegove obitelji, obitelji HČ, a da su tek poslije potresa napravljene druge kuće, da ŽČS ima sina i kćer, da je S bila udata, a TČ da nije bila udata, da su TČ, ŽČS i S živjele u [adresa] od kada im je otac otišao u mirovinu, 1970.-ih , a da ŽČS i sada sa djecom živi u [adresa] i da im je kuća od predmetne nekretnine udaljena cca 200 metara.

28. Iskazu ovog svjedoka sud je poklonio vjeru, a iz tog iskaza proizlazi da on još od kada je imao 6 mjeseci živi u [adresa], a da sada ima 75 godina, da je od svog djeda i babe čuo da su još prije njegovog rođenja predmetno zemljište posjedovali EČ i HČ, i to kao vrt i vinograd sa par loza, da su isti umrli prije više od 40 godina, da ih je naslijedila kći OČ, da je i ona umrla prije 15 do 18 godina, da su je naslijedile kćeri TČ, ŽČS i S, a da je sada živa samo ŽČS koja je to zemljište prodala tužiteljima, a da na njemu Općina Podgora nikada ništa nije radila.

29. Na ročištu održanom dana 02.srpnja 2026.proveden je dokazni postupak saslušanjem svjedoka IČ i DČ i tužitelja pod 2/ JČ.

30. Svjedok JČS, rođ. JČS, rođena 1953., nesrodna, nakon što joj je predočena skica vještaka geodeta (str. 98 spisa), je u svom iskazu navela da zna gdje se nalazi zemljište koje je vidjela na skici, da se nalazi u [adresa] predio Blato, da je to zemljište nekada davno bilo u vlasništvu sad pok. CČ, koja je pozvala svjedokinjinog djeda EČ i baku HČ da je njeguju, što da su oni i učinili, a ona da im je, zauzvrat, između ostalog ostavili i ovu nek. u nasljedstvo, da je CČ umrla 1950.-ih i da je od tada njen djed EČ stupio u posjed predmetnog zemljišta na kojem su bile masline i desetak loza, da je to u naravi bio kameniti prostor s otocima zemlje, u koje su djed i baka sadili povrće, a da su tu na ispaši bile i njihove ovce i koze, da su osim toga sjekli drva za ogrjev a i za ovce i koze, da je djed EČ umro krajem 1960-ih i da ga je naslijedila njena mama a njegova jedina kći PČ i ona da je nastavila koristiti zemljište kao maslinik i za sječu drva i nekada kao sezonski vrt ali da nije držala ovce i koze, da ni njenom djedu EČ ni majci PČ nitko nije osporavao pravo na posjed ili ih ometao u posjedu, da je PČ umrla 2001. i da ju je naslijedila samo ona, jer se njena sestra TČ odrekla dijela nasljedstva u njenu korist a sestra S da je umrla prije dovršetka ostavinske rasprave, pa da je sa njenim jedinim nasljednikom KČ postigla dogovor o diobi , te da po tom dogovoru njemu nije pripalo ništa u [adresa], već samo u Splitu, da ni nju nitko nije ometao niti mi osporavao pravo na posjed, a 2020. da je to zemljište prodala ŽČ i JČ, a oni da su joj isplatili kupoprodajnu cijenu i stupili u posjed zemljišta, a da ona više ne dolazi u taj dio i ne zna što oni rade na tom zemljištu, da ne zna kako je CČ stekla predmetnu nekretninu, ali da zna da je imala puno zemlje u [adresa], da je još kao dijete brala pinjole na predmetnom zemljištu, a i sada da postoj jedan veliki pinjol.

31. Iskazu ove svjedokinje sud je poklonio vjeru, a iz njenog iskaza proizlazi da je predmetno zemljište bilo stvarno vlasništvo CČ, koju su njegovali njen djed EČ i baka HČ, a da im je ona, zauzvrat, ostavila i predmetnu nekretninu u nasljedstvo i da je nakon CČ smrti 1950.-ih u posjed stupio njen djed EČ, te nastavio koristiti zemljište koje je u naravi bilo kameniti prostor s otocima zemlje, u kojima da su EČ i HČ sadili povrće, a na drugi dio dovodili ovce i koze, da je EČ umro krajem 1960. i da ga je naslijedila kći PČ, njena mama, te nastavila neometani posjed, da je PČ umrla 2001. i da ju je na tom dijelu naslijedila samo ona, da ni nju nitko nije ometao u posjedu i da je 2020. i to zemljište prodala tužiteljima, a da su nakon otp. tri godine sa tužiteljima sklopila dodatak ugovoru.

32. Svjedok AČ pok. U, rođen 1966. zaposlenik tužene, nakon što mu je predočena skica vještaka geodeta (str. 98 spisa), je u svom iskazu naveo da ne zna tko je vlasnik zemljišta na predočenoj mu skici, a samo da može reći da je na obližnjem putu, uz ovo zemljište, kao komunalni redar naložio tužiteljima braći JČ da uklone kapiju koju su postavili na taj put, da su oni su to i uradili i poslije toga da nije bilo novog postavljanja kapije ili drugih prepreka.", da prije njegovog postupanja nije bilo prepreka na predmetnoj nekretnini.

33. Iskazu ovog svjedoka sud je poklonio vjeru,a iz tog iskaza proizlazi da se njegovo postupanje kao komunalnog redara odnosilo na uklanjanje kapije na putu uz predmetno zemljište.

34. Tužitelj pod 2/, JČ rođen 1985., nakon što mu je predočena skica vještaka geodeta (str. 98 spisa), je u svom iskazu naveo da je predmetno zemljište sada u vlasništvu i posjedu njegovog brata ŽČ i njega, a da su ga stekli kupoprodajom od ranije svjedokinje JČS, da je to zemljište u naravi bilo omeđeno starim suhozidom, da im ga je ŽČS pokazala i jamčila da je to samo njeno zemljište, da su na tom zemljištu u trenutku kupoprodaje bile masline i veliko stablo pinjola, koje i danas postoji, da su brat i on, na tom zemljištu, napravili parking, postavili montažnu kućicu - kontejner, zasadili smokvu, bajam i naranče, i da su to zemljišta ogradili i u tome nas nitko nikada nije ometao, da je čuo iskaz svjedoka IČ i da kapija o kojoj je svjedok govorio nije bila postavljena na predmetno zemljište već iznad njega, da ta kapija više nije na tom ranijem mjestu, već tri metra niže na njegovom i bratovom zemljištu, da su brat i on u posjed predmetnog zemljišta stupili kada su ga i kupili, tj. 2020., da su vidjeli da je ŽČS upisana i u katastru i u sudu, kao posjednik i vlasnik i da prvi put nisu izvodili geometra, a da su geometra angažirali 2023., kada su utvrdili da bi u kupljeno zemljište ulazio i dio zemljišta upisan na Općini Podgora, te da su sačinili aneks ugovora, da se aneks odnosio na dio koji je na Općini, da su osim ovog imali još jedan spora sa istom Općinom radi utvrđenja prava vlasništva, ali da u tom postupku predmetna nekretnina nije bila obuhvaćena jer u to vrijeme nije ni bila njihova i da, prilikom intervencije o kojoj je govorio svjedok AČ nisu postojali betonski zidovi.

35. Iskazu tužitelja pod 2 sud je poklonio vjeru, a iz istoga proizlazio da su tužitelji u posjed predmetnog zemljišta stupili 2020., kada su sklopili kupoprodajni ugovor s EČS, koja im je kao predmet kupoprodaje pokazala i predmetno zemljište, na kojem je veliko stablo pinjola koje i danas postoji, a da su 2023., kada su angažirali geometra, utvrdili da je dio kupljenog zemljišta upisan na Općini Podgora, pa da su, u odnosu na taj dio, sklopili aneks ugovora. U tom dijelu je ovaj iskaz u skladu s činjenicom da je tužba u predmetnoj pravnoj stvari podnesena 28.srpnja 2023., a da je uz nju priložen prikaz stvarnog stanja terena dipl. ing.geod. ĐČ, na kojem je prikazan predmetni dio čest. zem. [katastarska čestica], čije granice je pokazao tužitelj pod 1/.

36. ZZ tužene ĆČ, rođen 1957., nakon što mu je predočena skica vještaka geodeta (str. 98 spisa), je u svom iskazu naveo da zna gdje se nalazi predmetno zemljište i da je on osobno sa tužiteljima bio na predmetnom zemljištu u vrijeme kada sam bio načelnik u ranijem mandatu, tj. do 2021., da su mu braća JČ govorila da je to općinsko zemljište i da bi oni napravili put do svoje čestice, ali ne predmetne ne kojoj su postavili metalnu baraku, da je ta čestica, iznad predmetnog zemljišta, nesporno vlasništvo tužitelja i da je Općina odobrila da se napravi put, da se taj put trebao spojiti sa glavnim ulazom na predio Blato ispod [adresa], da je čuo iskaz svjedoka JČS i ističe da predmetno zemljište nije bilo vlasništvo njezino ni njenih prednika, a sama da je to i dokazala sklapanjem dodatnog ugovora, da bi da je ona bila vlasnica i sporne čestice prodala i nju kada je sklapala osnovni ugovor, a ne naknadno, da je sporna čestica sada između puta i čestice koja je bila stvarno vlasništvo gospođe JČS, da ne zna jesu li se tužitelji obraćali Općini Podgora od 2021. do 2025. jer u tom razdoblju on nije bio načelnik, da se put o kojem je govorio nalazi na općinskom zemljištu, da ide od trafostanice prema igralištu i izlazu na gornji put, da to nije bilo sporno jer da inače Općine ne bi dala materijal za taj put, da tužitelji tim putem dolaze do „spornog zemljišta“, da se put nalazi uz sporno zemljište, a da za njega to zemljište nije sporno, da je prvi put 2019.ili 2020. bio na tom zemljištu kada su ga pozvali tužitelj i tražili da naprave put, a da su sami rekli da je to općinska zemlja.

37. Iskazu ZZ tužene sud je poklonio vjeru, a iz tog iskaza proizlazi da su ga 2019. ili 2020. tužitelji pozvali da sami naprave put preko općinskog zemljišta do svoje nekretnine, da im je Općina to odobrila i dala materijal, ali da smatra kako su tužitelji tada govorili samo o čest. zem. [katastarska čestica] koju su kupili od JČS, a ne i o dijelu čest. zem. [katastarska čestica], površine 148 m2. Međutim, kada se usporedi skica vještaka i stanje zatečeno na licu mjesta, je razvidno da je put o kojem je ZZ tužene govorio napravljen uz rub predmetne nekretnine i da taj put ne graniči sa čest. zem. [katastarska čestica],pa preko tog puta tužitelji ne bi ni mogli doći na čest. zem. [katastarska čestica], već upravo na predmetni dio čest. zem. [katastarska čestica], površine 148 m2, pa je, po mišljenju suda, u tim pregovorima oko puta došlo do nesporazuma između zz tužene i tužitelja u dijelu do kojeg zemljišta je tužiteljima potreban put.

38. Iz priložene preslike spisa ovog suda broj P-2506/2019 a posebno pravomoćne presude od 21.travnja 2023., proizlazi da su i u tom postupku isti tužitelji tužbenim zahtjevom tražili da se utvrde vlasnicima dijela iste k. č. [katastarska čestica], u površini od 322 m2, koje se nalazi iznad trafostanice, koji dio ne graniči sa predmetnim zemljištem u ovom predmetu, a tužitelji su u toj tužbi naveli da su zemljište stekli ugovorom o zamjeni od 05.veljače 2002. sa tadašnjim stvarnim vlasnicama i posjednicama TČ i ŽČS. I u tom predmetu su saslušani neki od svjedoka, koji su saslušani i u ovom predmetu, a to su NČ i JČS.

39. Tužitelji u ovoj tužbi, kao osnov stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine, navode dosjelost.

40. Temeljem čl. 159.st.4. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/25 u daljnjem tekstu ZVDSP)samostalni posjednik stvari u vlasništvu RH, Županija i Jedinica lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve, ili drugih pravnih poslova koje služe za dobrotvorne ili druge opće korisne svrhe steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov bare pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka III. tog čl., dakle 40 godina.

41. Temeljem čl. 18.st.5. ZVDSP-a posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

42. Prema ranijoj odredbi čl. 388.st.4. ZVDSP-a, koji je stupio na snagu 01.siječnja 1997. u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08.listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću računalo se i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.

43. Ta odredba je bila na snazi do donošenja Odluke Ustavnog suda RH od 17.studenog 1999., broj UI-58/1997 kojom je ta ranija odredba čl. 388.st.4. ZVDSP- a ukinuta.

44. Europski sud za ljudska prava je u svojoj Presudi Trgo protiv RH broj 5298/2004 izrazio je shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnina u društvenom vlasništvu u razdoblju dulje od 40 godina ex lege na temelju odredbe čl. 388.st.4. ZVDSP-a, stupanjem na snagu tog Zakona 01.siječnja 1997. postao vlasnik posjedovane nekretnine odnosno da posljedicu ukidanja odredbe čl. 388. st.4. ZVDSP-a ne može snositi osoba koja je stekla neko pravo, tj. da posljedice greški koje su počinila državna tijela mora snositi država i da se takve greške ne smiju ispravljati na štetu pojedinca, posebno kada za to ne postoje suprotstavljeni interesi, tj. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388.st.4. ZVDSP-a nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.

45. U presudama Europskog suda Radomilja i dr. protiv RH broj 37685/2010 i Z protiv RH broj 22768/12/10 izraženo je shvaćanje da za ocjenu stjecanja prava vlasništva, u smislu odredbe čl. 388.st.4.ZVDSP-a nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe, odnosno da nije odlučno je li tužba podnesena nakon 17.studenog 1999. kao dana donošenja navedene odluke Ustavnog suda RH kojim je odredba čl. 388. st. 3. ZVDSP-a ukinuta.

46. Dakle, za odlučivanje o ovom tužbenom zahtjevu potrebno je utvrditi jesu li bili ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine u razdoblju do 17.studenog 1999.

47. Prema provedenim dokazima, a posebno iz iskaza JČS, te ZČ i VČ, proizlazi da su djed i baka svjedokinje GČ na poziv CČ najprije zajedno s njom bili u suposjedu između ostalih i predmetnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], a da su od 1950.-ih, kada je CČ umrla, EČ i HČ bili isključivi posjednici predmetne nekretnine na čijem jednom dijelu su sadili povrće, a na drugom vodili na ispašu ovce i koze, te održavali i brali masline i loze, te sjekli drva i da je takvo stanje bilo do kraja 1960.-ih kada su EČ i HČ umrli, a njihov pošteni posjed je nastavila kći J. GČ, koja je nastavila koristiti predmetno zemljište kao maslinik, za sječu drva i sezonski vrt u čemu da ni nju nitko nije ometao niti joj osporavao pravo na posjed, pa su još za njenog života poštenim posjedom, još od prije 1950.-ih do donošenja ranije navedene odluke Ustavnog suda RH tj. do 17.studenog 1999. bili ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

48. U pošteni posjed predmetne nekretnine je nakon smrti PČ, tj. 2001. stupila njena kći JČS, a ona je posjed predmetnog zemljišta predala tužiteljima 2020., kada je sklopila osnovni kupoprodajni ugovor, nemajući tada saznanja da u predmet kupoprodaje, osim čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], ulazi i dio čest. zem. [katastarska čestica], što je utvrđeno tek kada je geometar izišao na lice mjesta i to utvrdio.

49. To je JČS potvrdila i u svom iskazu sa ročišta od 02.srpnja 2026.

50. Iz svega naprijed navedenog proizlazi da su tužitelji osobno i putem svojih pravnih prednika nedvojbeno uživali pošten i kontinuirani posjed predmetnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] dulje od 40 godina, pa su tužitelji, po mišljenju suda putem dosjelosti stekli vlasništvo predmetnog dijela te čest.zem. temeljem čl. 159.st.4. ZVDSP-a.

51. Stoga je tužbeni zahtjev osnovan, te je kao takav i prihvaćen.

52. Na ročištu održanom dana 03.rujna 2026. tužitelji su predložili prihvatiti njihov tužbeni zahtjev a tuženika obvezati na snašanje troškova postupka prema popisu koji su tog dana priložili u spis.

53. Odluku o troškovima postupka sud je donio temeljem čl. 154.st.1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08 ,57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu ZPP), te je sud tužiteljima priznao troškove sastava tužbe u visini od 50 bodova temeljem Tbr. 7.t.1.Tarife o naknadama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14-dalje OT), uvećano za 10% ili 5 bodova temeljem Tbr. 46. t. 1. OT-a, odnosno ukupno 110,00 eura, sastave četiri podneska od 01.12.23., 28.08.24., 24.03.26. i 02.09.26. u visini od po 55 bodova ili po 110,00 eura, temeljem Tbr. 8.t.1. OZ-a i troškove zastupanja na ročištima od 10.09.24., 26.06.26. (očevid), 12.05.26., 02.07.26. i 02.09.26. u visini od po 55 bodova odnosno po 110,00 eura, što ukupno daje iznos od 1.100,00 eura.Na taj iznos sud je tužitelju priznao trošak, PDV-a, po stopi od 25% ili 275,00 eura, trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 6,64 eura, popisani trošak pristojbe na presudu u iznosu od 6,64 eura, i predujam troškova očevida i vještačenja u iznosu od 470,00 eura, odnosno ukupno 1.858,28 eura, koliko troškova je i obistinjeno tužiteljima u točki II. izreke ove presude. Na dosuđene troškove postupka sud je tužiteljima priznao pravo na zakonske zatezne kamate temeljem Čl. 151.st.3. ZPP-a, a o visini stope zatezne kamate je odlučio temeljem čl. 29.st. 1 i 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23-Uredba Vlade RH, u daljnjem tekstu ZOO).

U Makarskoj, dana 25.rujna 2026.

S U D A C:

Veronika Aračić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu.

Žalba se putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude ( članak 348. ZPP-a)

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena ( članak 335. ZPP-a).

Dna:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tužene

3. U spis

Po pravomoćnosti: Porezna uprava Split- Ispostava Makarska