REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-355/2026-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Rei Rajić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice AH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvoda braka i odluke o roditeljskoj skrbi u odnosu na mlt. TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa posebna skrbnica ŠH, pravnica iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Dubrava, nakon glavne rasprave, održane i zaključene 8. rujna 2026. u prisutnosti tužiteljice osobno, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, uz isključenje javnosti, 25. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Razvodi se brak sklopljen 28. srpnja 2018. u Zagrebu, upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Dubrava, za matično područje [adresa], za godinu 2018., pod rednim brojem 231, koji su sklopili:

AH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], djevojački A, rođena **.**.1999. u Zagrebu,

i

GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1994. u [adresa].

II. Zajednička djeca stranaka mlt. TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovat će s majkom AH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na njezinoj adresi stanovanja.

III. Osobni odnosi mlt. TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s ocem GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivat će se sukladno dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane, na sljedeći način:

- svaki drugi vikend subotom i nedjeljom od 10:00 do 18:00 sati,

- svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan od 10:00 do 18:00 sati,

- sve na način da otac preuzima djecu na adresi stanovanja majke te ih po isteku susreta vraća na istu adresu.

IV. Majka AH, OIB: [osobni identifikacijski broj], samostalno će ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na mlt. TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], uključujući zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta iz čl. 100. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, dalje: ObZ).

V. Nalaže se ocu GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime uzdržavanja za mlt. TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi iznos od 264,00 eura mjesečno počevši od dana podnošenja tužbe 12. ožujka 2026. pa do zaključno lipnja 2026., a iznos od 290,00 eura počevši od 1. srpnja 2026. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, s time da je dospjele iznose uzdržavanja dužan platiti odjednom u roku od 15 dana, a dospijevajuće do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec zajedno sa zakonskom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice AH iz [adresa],

[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

VI. Nalaže se ocu GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime uzdržavanja za mlt. ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi iznos od 224,00 eura mjesečno počevši od dana podnošenja tužbe 12. ožujka 2026. pa do zaključno lipnja 2026., a iznos od 246,00 eura počevši od 1. srpnja 2026. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, s time da je dospjele iznose uzdržavanja dužan platiti odjednom u roku od 15 dana, a dospijevajuće do svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec zajedno sa zakonskom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice AH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

Obrazloženje

1. U tužbi od 12. ožujka 2026. tužiteljica navodi da zajedničke kćeri stranaka, mlt. TH (rođena **.**.2019.) i mlt. ČH (rođena **.**.2020.) stanuju s njom kao i do sada, a s ocem nemaju nikakav kontakt niti su se vidjeli u posljednjih šest mjeseci. Otac ih ne zove, ne posjećuje niti ih uzdržava financijski. Na svaki njen pokušaj kontakta ne bi dobila nikakav odgovor. Traži razvod njihovog braka, da djeca stanuju s njom a s ocem ostvaruju osobne odnose svaki vikend od petka do nedjelje. Ujedno traži samostalnu roditeljsku skrb te da otac plaća uzdržavanje sukladno zakonskom minimumu prema dobi djeteta.

2. Rješenjem ovog suda od 30. ožujka 2026. tuženik je pozvan na davanje odgovora na tužbu koja mu se dostavlja u privitku. Tuženik je rješenje i tužbu s prilozima uredno zaprimio 21. travnja 2026., ali se na istu nije očitovao niti se na bilo koji način uključivao u ovaj postupak.

3. Rješenjima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Dubrava (dalje: Zavod) od 8. travnja 2026. mlt. TH i ČH je radi zaštite njihovih prava i interesa imenovana posebni skrbnik ŠH, pravnica iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb.

4. Tijekom dokaznog postupka pribavljeno je izvješće i mišljenje Zavoda od 30. lipnja 2026., saslušana je tuženica te je proučena sva dokumentacija dostavljena u spis, a odluka je donesena sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje: ZPP).

5. Iz izvješća Zavoda od 30. lipnja 2026. saznaje se sljedeće. Majka AH rođena je **.**.1999. u [adresa], s adresom prebivališta [adresa] u [adresa], a mjestom stanovanja [adresa] u [adresa]. Roditelji su joj unatrag nekoliko godina prekinuli svoju izvanbračnu zajednicu, s ocem nije u kontaktu. Ima dva brata i sestru. Otac je ima problema s prekomjernom konzumacijom alkohola te je u podacima Zavoda evidentirano obiteljsko nasilje oca prema majci. AH je završila Osnovnu školu Augusta Cesarca, nakon čega je upisala Obrtničko- industrijsku i graditeljsku srednju školu, smjer pismoslikar. Završila je tri razreda srednje škole, no nije dovršila srednjoškolsko obrazovanje jer nije položila maturu s obzirom da je odradila praksu koja nije bila licencirana. Urednog je zdravstvenog stanja. Do sada je ostvarila približno dvije godine radnog staža. Trenutačno ostvaruje mjesečna primanja od 600,00 eura plaće te 125,00 eura dječjeg doplatka za obje maloljetne kćeri. Ranije je bila zaposlena na poslovima pomoćne kuharice i spremačice. Trenutno je zaposlena kao spremačica u KBC Rebro. Stanuje s djecom na adresi [adresa] kao podstanar, mjesečno plaća stanarinu u iznosi od 400,00 eura. Stambeni prostor je veličine 49 m2, sastoji se od jedne spavaće sobe, dnevnog boravka, kuhinje i kupaonice. Financijski joj pomaže njezina majka, nekada obavlja dodatne poslova čišćenja u ,„fušu".

Otac GH rođen je **.**.1994. u [adresa] s adresom prebivališta [adresa]. Odrastao je u braku roditelja uz jednu sestru. Svoje djetinjstvo opisuje kao teško jer je radio od svoje desete godine, navodi da su se svi u primarnoj obitelji dobro slagali. GH je urednog zdravstvenog stanja, ističe da je pod stresom samo od kada je sa AH. Završio je osnovnu školu u Šenkovcu, nakon čega je upisao srednju školu za kuhara. Ima deset godina radnoga staža, ostvaruje mjesečna primanja oko 1.100,00 eura. Stanuje u obiteljskoj kući sa svojim roditeljima, ima svoju sobu u kojoj boravi. GH i AH su 2018. sklopili brak. U braku je rođeno dvoje djece: mlt. TH (гođ. 15. siječnja 2019.) i mlt. ČH (rođ. **.**.2020.), obje polaznice Dječjeg vrtića „Medo Brundo“.

Obitelj ČH je u tretmanu ovog Zavoda od lipnja 2024. kad je proveden razgovor s roditeljima radi nasilja u obitelji od strane oca GH prema majci AH. Ovaj Područni ured je tada zaprimio presudu Općinskog suda u Zagrebu prema kojoj je otac GH proglašen krivim za činjenje obiteljskog nasilja spram supruge AH. GH je izrečena mjera opreza zabrane približavanja i kontaktiranja supruge AH. U odnosu na kontakte oca s mlt. djecom, AH navodi kako otac tijekom razdoblja od približno devet mjeseci nije ostvarivao kontakte s djecom niti je tražio susrete s njima. Nakon toga je ponovno započeo ostvarivati kontakte, no dolasci su bili neredoviti. Nema saznanja gdje je otac boravio tijekom navedenog razdoblja. U financijskom pogledu navodi kako otac trenutno ne doprinosi uzdržavanju djece. Prema njezinim navodima, ranije je povremeno uplaćivao iznos od 200,00 eura za djecu. Obitelj se prethodno pretežito uzdržavala od zajamčene minimalne naknade. Nakon provedenog razgovora s roditeljima, isti se duži period nisu obraćali Zavoda sve do ponovnog pokretanja postupka obveznog savjetovanja prije razvoda braka.

6. Zavod je s ocem GH, u predmetu donošenja mišljenja sudu u postupku razvoda braka, proveo razgovor 23. travnja 2026. Otac GH navodi kako je sa AH sklopio brak 2018. nakon što su prethodno bili u partnerskoj vezi približno pet godina. GH navodi kako su se on i AH upoznali putem društvene mreže „Facebook". Ističe kako trenutno ostvaruju korektnu komunikaciju te da razgovaraju prilikom njegovog dolaska po djecu. Navodi kako među njima više nema učestalih sukoba te da se u situacijama kada komunikacija postane napeta nastoji udaljiti kako bi izbjegao daljnje nesuglasice. U braku je rođeno dvoje djece mlt. TH i ČH koje trenutno pohađaju dječji vrtić, a na jesen kreću u Osnovnu školu Retkovec. Prema navodima oca, odnos sa suprugom bio je dobar prije sklapanja braka. Nakon vjenčanja roditelji su počeli učestalije ulaziti u sukobe i nesuglasice. GH navodi kako se prije otprilike godinu dana iselio iz zajedničkog kućanstva te se vratio živjeti s roditeljima. AH je ostala živjeti s djecom. Kao razlog svog odlaska navodi učestale svade sa suprugom te vlastiti umor uslijed poslovnih obveza. Otac GH opisuje kako redovito održava kontakte s djecom te ih viđa svaki drugi ili treći dan. Također, telefonski kontaktira djecu i raspituje se o njihovom stanju i svakodnevnim aktivnostima. Ističe kako je prije nekoliko dana zaprimio poziv kćeri mlt. ČH koja je bila uznemirena i uplašena prisutnošću nepoznate muške osobe u majčinom kućanstvu. Navodi kako u tom trenutku nije mogao doći jer se nalazio na radnom mjestu. Prema navodima oca, vrijeme koje provodi s djecom najčešće uključuje odlaske u park, šetnje, boravak u prirodi te posjete ugostiteljskim objektima. Navodi kako djeca trenutno ne spavaju kod njega jer za to nema odgovarajuće stambene uvjete. GH navodi kako se ne slaže s razvodom braka te izražava želju za obnovom partnerskog odnosa sa AH. Smatra da bi supružnici trebali razgovarati o mogućnosti pomirenja i nastavka zajedničkog života. U odnosu na ostvarivanje osobnih odnosa s djecom, otac predlaže da kontakte ostvaruje vikendom kada je slobodan, odnosno subotom u vremenu od 10:00 do 19:00 sati.

Zavod je s majkom AH proveo razgovor 15. svibnja 2026. Doznaje da je GH upoznala putem društvenih mreža kada je imala 15 godina. Nakon upoznavanja ubrzo su započeli emotivnu vezu, a nakon njezine punoljetnosti, sklopili su brak 2018. Prema navodima majke, problemi u bračnom odnosu započeli su nakon sklapanja braka, pri čemu je otac djece odlazio i vraćao se u zajedničko kućanstvo prema vlastitom nahođenju. Majka navodi kako je otac imao problema s kockanjem te da je u više navrata prekidala njihov odnos, istovremeno ulažući napore kako bi bračna zajednica opstala. Prema AH navodima, uz njezinu pomoć GH je uspio regulirati problem kockanja, no nastavio je s učestalim izbivanjima iz obiteljskog doma bez prethodne najave. U početku su ta izbivanja trajala nekoliko dana, a nakon čega bi se vraćao u obitelj i određeno vrijeme održavao stabilne odnose. S vremenom su razdoblja izbivanja postajala sve duža te su trajala po nekoliko mjeseci, a ponekad i do šest mjeseci. Majka navodi kako je nakon jednog razdoblja njegova izbivanja koje je trajalo približno šest mjeseci prvi put pokrenula postupak razvoda braka. Nakon toga je došlo do pomirenja supružnika, međutim ranije opisani obrasci ponašanja oca GH se nastavljaju. Tijekom razdoblja njegova izbivanja, otac nije održavao kontakte s njom niti s djecom. Konačni prekid bračne zajednice nastupio je kad se majka zajedno s dvoje mlt. djece iselila u podstanarski stan. AH navodi kako otac djece do prije otprilike dva mjeseca nije ostvarivao kontakte s djecom, nakon čega je ponovno uspostavio komunikaciju te pokazao interes za kontakte s djecom. Navodi da su i ranije postojala razdoblja tijekom kojih je otac dolazio viđati djecu nekoliko puta tjedno, no kontakti nisu bili kontinuirani te bi ponovno uslijedila njegova dulja izbivanja. Prema navodima majke, otac je djecu povremeno preuzimao nakon vrtića, provodio s njima vrijeme u šetnji ili ugostiteljskim objektima te ih nakon toga vraćao majci. Djecu nikada nije vodio u svoj dom odnosno u kućanstvo svojih roditelja. Susreti su najčešće trajali između tri i četiri sata. Majka navodi kako su djevojčice emocionalno vezane uz oca, raduju se susretima s njim te često iskazuju interes za njega. Mlt. TH i ČH su polaznice Dječjeg vrtića ,,Medo Brundo" te su uredno prilagođene vrtićkom okruženju. Na jesen obje kreću u školu. Majka navodi kako je otac prema njoj bio nasilan tijekom 2019. i 2024. Ističe da nasilje nije bilo učestalo, no da je GH znao biti grub prema njoj, primjerice grubo je hvatati za ruku. Nadalje, navodi kako su mu u dva navrata bile izrečene zaštitne mjere, zabrane približavanja, pri čemu se posljednji put nije pridržavao izrečenih mjera. AH navodi da otac izražava želju za pomirenjem i obnovom partnerskog odnosa, što ona ne želi. Navodi kako je komunikacija s ocem otežana jer je teško ostvariti kvalitetan razgovor i dobiti pravovremene odgovore s njegove strane. Trenutna komunikacija između roditelja odvija se uglavnom telefonskim putem i odnosi se na pitanja vezana uz djecu. Majka opisuje oca kao permisivnog roditelja koji voli provoditi vrijeme u igri s djecom. Navodi kako joj je tijekom zajedničkog života znao pomagati u kućanskim poslovima, uključujući pripremu obroka i održavanje kućanstva. Ističe kako nikada nije svjedočila grubom ili nasilnom ponašanju oca GH prema djevojčicama. AH navodi da su obje djevojčice urednog rasta i razvoja, dobrog zdravstvenog stanja te vedrog raspoloženja. Mlt. TH i ČH imaju međusobno blizak i pozitivan odnos. Mlt. ČH opisuje kao zaigrano dijete, a mlt. TH kao samostalniju i ozbiljniju. Navodi kako od odgojiteljica u vrtiću dobiva pozitivne povratne informacije o djevojčicama te da su dobro prihvaćene u vrtićkom okruženju. Majka navodi kako djeca trenutno nemaju izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite jer je njihova ambulanta trenutno bez nositelja. AH predlaže ostvarivanje samostalne roditeljske skrbi zbog dugotrajnih poteškoća u komunikaciji s ocem djece. Ističe kako joj se otac GH često nije odazivao na telefonske pozive niti odgovarao na poruke, uključujući situacije kada je bilo potrebno donositi odluke vezane uz prijavu prebivališta odnosno boravišta djece u te njihov upis u vrtić. Navodi kako zbog njegove nedostupnosti i nepredvidivosti nije mogla računati na njegovu suradnju u donošenju važnih odluka vezanih uz djecu, zbog čega smatra da je samostalna roditeljska skrb u najboljem interesu djece. AH navodi da se slaže da otac s djecom ostvaruje osobne odnose u vremenu kada mu to odgovara, slaže se s očevim prijedlogom da to bude subotom od 10:00 do 19:00 sati.

7. Prema mišljenu psihologa Zavoda, bračni odnos roditelja obilježen je dugotrajnim poteškoćama u partnerskoj komunikaciji, učestalim sukobima te razdobljima prekida zajedničkog života. Posebno se ističe postojanje povijesti nasilnog ponašanja oca prema majci, zbog čega je prema ocu ranije vođen postupak te su mu izrečene zaštitne mjere zabrane približavanja i kontaktiranja supruge. lako iz dostupnih informacija ne proizlazi da je otac iskazivao nasilna ponašanja prema djeci, navedena obiteljska dinamika predstavlja značajan čimbenik u procjeni ukupne obiteljske stabilnosti i roditeljske suradnje.

U odnosu na roditeljsku skrb majke AH, procjenjuje se da majka pokazuje visoku uključenost u svakodnevni život i potrebe mlt. djevojčica. Iz razgovora s majkom, kao i izvješća dječjeg vrtića, proizlazi da je majka kontinuirano prisutna u odgoju i zadovoljavanju razvojnih potreba djece, redovito ih dovodi i odvodi iz vrtića, surađuje s odgojiteljima te ostvaruje kvalitetnu komunikaciju sa stručnim osobljem. Majka poznaje i individualne karakteristike djevojčica, njihovih potreba i ponašanja. Iz njezinih navoda vidljivo je da razlikuje temperament i osobitosti kod djece, opisuje njihov razvoj, odnose s vršnjacima te emocionalno funkcioniranje. Majka navodi i kako nikada nije uočila neprimjerena ili nasilna ponašanja oca prema djeci, što upućuje na njezinu sposobnost razlikovanja partnerskog od odnosa oca i djece. U odnosu na roditeljske kapacitete oca, procjenjuje se da otac iskazuje emocionalnu povezanost djecom i interes za njihovo odrastanje. Iz razgovora proizlazi da otac djecu doživljava važnim dijelom svog života te navodi kako s njima provodi vrijeme kroz zajedničke aktivnosti, igru, boravak na otvorenom i šetnje. Također, prema dostupnim informacijama, djeca su emocionalno vezana uz oca, raduju se susretima s njim i pokazuju interes za njegovu prisutnost. Otac telefonski kontaktira djecu i raspituje se o njihovom stanju i svakodnevnim aktivnostima, no djeca kod njega trenutno ne spavaju jer za to nema odgovarajuće uvjete. Unatoč postojanju emocionalne povezanosti između oca i djece, uočava se da je njegovo sudjelovanje u svakodnevnom životu djevojčica bilo nekontinuirano te obilježeno duljim razdobljima odsutnosti. Iz navoda majke proizlazi da su postojala višemjesečna razdoblja tijekom kojih otac nije ostvarivao kontakte s djecom, niti je bio uključen u donošenje važnih odluka vezanih uz njihovu svakodnevnu skrb. Također, činjenica da se otac nije odazivao na pozive Zavoda tijekom postupka obveznog savjetovanja, kao i poteškoće u ostvarivanju redovite komunikacije između roditelja ukazuju na ograničene kapacitete za stabilnu roditeljsku suradnju. Procjenjuje se da, iako otac ima razvijen odnos privrženosti s mlt. djecom, trenutno nije u jednakoj mjeri uključen u svakodnevnu organizaciju njihova života.

8. U mišljenju Zavoda zaključuje se da AH posjeduje dovoljne roditeljske kapacitete, izvršava osnovne zadaće roditeljstva te posjeduje dovoljna konkretna znanja o razvojnim potrebama djeteta u odnosu na dob. S druge strane, otac je u više navrata na duži vremenski period bio nedostupan majci i djeci pri čemu je otežavao majci upis djece u vrtić, kao i prijavu prebivališta mlt. djece. Stječe se dojam da je majka AH primarno uključena u svakodnevnu skrb i zadovoljavanje razvojnih potreba djece, dok otac GH, unatoč očuvanoj emocionalnoj povezanosti s djevojčicama, nije u potpunosti upoznat s njihovim aktualnim razvojnim potrebama. Navedeno se može objasniti neredovitim ostvarivanjem osobnih odnosa te duljim razdobljima njegova izbivanja iz obiteljskog života. Također, napominje se da otac nema osigurane uvjete za ostvarivanje osobnih odnosa s mlt. djecom na njegovoj adresi stanovanja niti je za isto iskazao interes.

Slijedom iznesenog, stručni tim Zavoda je mišljenja da je u najboljem interesu mlt. TH i mlt. ČH da majka AH ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb, da mlt. djeca stanuju s majkom, a s ocem ostvaruju osobne odnose po dogovoru roditelja. Ako dogovor izostane, predlažu da se osobni odnosi oca s djecom ostvaruju na sljedeći način: svaki drugi vikend subotom i nedjeljom od 10:00 do 18:00 sati te svaki drugi državni i vjerski blagdan koji je neradni dan u Republici Hrvatskoj od 10:00 sati do 18:00 sati, sve na način da otac preuzima djecu na adresi stanovanja majke te ih po isteku ostvarivanja osobnih odnosa vraća na adresu stanovanja majke.

9. Tuženik je mišljenje i prijedlog Zavoda uredno zaprimio 10. kolovoza 2026., ali se na isto nije očitovao.

10. Posebna skrbnica je u podnesku od 8. rujna 2026. navela da nema primjedbi na prijedlog i mišljenje Zavoda. Smatra kako je opravdano da majka samostalno ostvaruje roditeljsku skrb, sve s obzirom na očevu nedostupnost zbog čega majka nije bila u mogućnosti donositi odluke bitne za djecu, kao i neredovito ostvarivanje osobnih odnosa s djevojčicama.

11. Na ročištu od 8. rujna 2026., koje je održano u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, saslušana je tužiteljica. Iskazuje da su obje kćeri dan prije krenule u prvi razred osnovne škole. TH ima sedam godina, a prošle godine je, na majčino traženje, dobila odgodu za osnovnu školu. ČH ima šest godina. S tuženikom nije u kontaktu, prošli tjedan mu je poslala poruku u vezi nabave školskog pribora za kćeri na koju se oglušio. Djevojčice su ga zvale putem telefona i slale mu glasovnu poruku za njegov rođendan ove godine u lipnju na što nije odgovorio. Kćeri su oca posljednji puta vidjele uživo u ožujku ove godine. Nakon toga ju je on kontaktirao putem poruka te je znao prijetiti da će sebi nauditi, ali nije spominjao djecu niti je tražio da ih vidi. Ističe kako vidi da kćerima nedostaje tata, one ga pokušavaju kontaktirati, ali bez uspjeha. Ona je suglasna da kćeri viđaju oca svaku subotu kako je otac predlagao pred Zavodom. Suglasna je i sa prijedlogom Zavoda od 30. lipnja 2026. Na upit suda odgovara kako otac ni na koji način ne sudjeluje u troškovima za djecu. Djevojčice su zdrave i nemaju drugih troškova. Korigira tužbeni zahtjev da potražuje minimalni iznos sukladno aktualnoj tablici o prosječnim potrebama mlt. djece. Ostaje pri odluci da se brak nje i tuženika razvede. Ne žive zajedno od lipnja 2025. kad se tuženik odselio iz zajedničkog kućanstva. Na upit suda odgovara kako je imala problema zbog toga što je otac uskraćivao suglasnost za upis djece u vrtić i školu te prijavu prebivališta. Ističe kako su i ona i djeca aktualno prijavljeni u [adresa], gdje stanuje njezina majka u podstanarskom stanu. Opisuje kako tuženik odbija svaki kontakt s njom, ignorira poruke te joj nastoji otežati. Želi djeci prijaviti boravište na svojoj adresi stanovanja. Naglašava kako će joj očeva suglasnost biti potrebna u vezi školskih izleta te izvanškolskih aktivnosti za kćeri zbog čega i traži samostalnu roditeljsku skrb. Ističe kako se tuženik niti malo ne interesira za djecu, nije ga briga što su jučer krenule u školu, ne javlja im se za rođendane niti za blagdane. Nije u kontaktu ni sa tuženikovom širom obitelji niti oni ikada pitaju za cure. Opisuje kako ga njezini susjedi viđaju u blizini njezinog mjesta stanovanja što izaziva kod nje osjećaj straha i uznemirenosti zbog sebe i djece.

12. Prema čl. 51. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, dalje: ObZ), sud će razvesti brak ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana. Tijekom postupka utvrđeno je da stranke ne žive zajedno od lipnja 2025. a da tužiteljica čvrsto ustraje na razvodu braka. Usprkos navodima tuženika iznesenima u razgovoru pred Zavodom kako želi održati bračnu zajednicu, sud smatra kako jasno iskazana volja jednog bračnog druga da se brak razvede nesporno ukazuje da su odnosi između supružnika teško i trajno poremećeni. Isto tako, nikog se ne može prisiljavati da ostane u braku. Slijedom navedenog, na temelju čl. 51. ObZ-a presuđeno je kao u točki I. izreke ove presude.

13. Članak 53. ObZ-a propisuje da ako bračni drugovi ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji sadrži sporazum o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati i način ostvarivanja roditeljske skrbi, ostvarivanju osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete neće stanovati i visini uzdržavanja djeteta, odluku o tim pitanjima će po službenoj dužnosti donijeti sud u postupku radi razvoda braka pokrenutog tužbom. Prema čl. 56. st. 2. ObZ-a, sud nije vezan prijedlogom bračnih drugova u vezi uređivanja navedenih pitanja oko zajedničke maloljetne djece.

14. Prema čl. 119. st. 1. i 2. ObZ-a, dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem, osim ako ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem nije u interesu djeteta.

15. Sukladno čl. 104. st. 1. ObZ-a, roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Prema čl. 105. st. 1. ObZ-a, jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Stavak 3. istog članka određuje da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 416. st. 2. i 3. istog zakona. Prema stavku 5. tog članka, kad sud donosi odluku o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi, odredit će hoće li roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb sam zastupati dijete u bitnim osobnim pravima ili uz suglasnost drugog roditelja sukladno članku 100. ObZ-a.

16. S obzirom da je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da mlt. TH i ČH cijeli svoj život stanuju s majkom koja im je u svemu primarni skrbnik te je angažirana, visoko uključena u njihov svakodnevni život i potrebe te kontinuirano prisutna u zadovoljenju njihovih potreba, zaključuje se da je u najboljem interesu mlt. djece da nastave stanovati s majkom na njezinoj adresi prebivališta. Što se tiče osobnih odnosa s ocem, naglašava se kako majka iste podupire, jasno iskazuje kako su kćeri emocionalno vezane za tatu te da im on nedostaje. Majčine izjave pokazuju da je svjesna važnosti uloge oba roditelja u životima mlt. djece, te da je prisutnost oca i redovito ostvarivanje osobnih odnosa s njim bitno za pravilan rast i razvoj djevojčica. Stoga je prihvaćen prijedlog Zavoda, koji se u bitnom poklapa s izjavama samih roditelja o načinu uređenja odnosa, da se susreti ostvaruju sukladno dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane, svaki drugi vikend subotom i nedjeljom te svaki drugi praznik i blagdan, sve od 10:00 do 18:00 sati na način da otac preuzme djecu na adresi majke te ih poslije na istu vrati. Prespavljivanje djece kod oca nije određeno budući da otac sam navodi kako za to nema stambene uvjete, a niti ne iskazuje interes za proširenjem osobnih odnosa.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkama II. i III. izreke.

17. Na temelju podataka iz izvješća Zavoda te navoda tužiteljice utvrđeno je da je otac učestalo u duljim periodima odsutan iz života djece. Prema iskazu majke, posljednji put ih je vidio prije šest mjeseci. I prije je znao izbivati po više mjeseci. Djeca ga pokušavaju kontaktirati, ali im ne odgovara na pozive i poruke. Nadalje, ne odgovara ni na majčine poruke u vezi djece, što joj je otežavalo upis djece u vrtić, kasnije školu, budući da se za sve traži suglasnost drugog roditelja. Isto tako, zbog nedostupnosti oca majka ne može djeci prijaviti prebivalište odnosno boravište na stvarnoj adresi stanovanja. Majka je u potpunosti uključena u svakodnevnu skrb o djeci, dok otac nije upoznat s njihovim potrebama. Slijedom navedenog, sud procjenjuje kako je radi olakšavanja funkcioniranja majke i mlt. djece te omogućavanja pravovremenog donošenja odluka bitnih za djevojčice, opravdano i svrsishodno majci omogućiti samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi, uključujući u odnosu na zastupanje djece u bitnim osobnim pravima iz čl. 100. ObZ-a. U životu postoje okolnosti kad je radi zaštite dobrobiti djece potrebno donositi informirane i brze odluke, što je otežano odnosno onemogućeno u situaciji kad je jedan roditelj nedostupan i odbija komunikaciju. Samostalnim ostvarivanjem roditeljske skrbi majka će moći bez suglasnosti oca (kao i bez intervencije Zavoda, što je do sad bilo neophodno) donositi odluke vezane za zdravlje, obrazovanje i druge svakodnevne potrebe djece (izbor izvanškolskih aktivnosti, odlasci na izlete, prijava prebivališta ili boravišta, eventualne promjene adrese, ishođenje dokumenata, osiguravanje zdravstvene zaštite i sl.). Zaključno, od značenja za ishod ovog postupka je i ponašanje oca tijekom istog, odnosno potpuni izostanak interesa i uključivanja u ovaj predmet. Otac ničim nije dao do znanja da mu je uopće stalo kakva će odluka biti donesena u vezi vlastite djece, što dodatno potvrđuje stav ovog suda da se majci dodijeli samostalna roditelja skrb, a s ciljem zaštite dobrobiti mlt. djece. Stoga je odlučeno kao pod točkom IV. izreke.

18. Odredbom članka 288. ObZ-a propisano je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete i da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi obveze uzdržavanja. Prema čl. 307. st. 1., 2. i 3. ObZ-a, u sporu o uzdržavanju sud će utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja. Članak 309. ObZ-a određuje da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, a člankom 310. st. 1. i 2. ObZ-a propisuje se da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja, pri čemu se svakodnevna skrb o djetetu smatra jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

13. Na temelju odredbe čl. 311. st. 1. ObZ-a, ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta. Stavak 2. istog članka propisuje da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Prema čl. 313. st. 1. ObZ-a, ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje. Sukladno stavku 2., roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja. Stavak 4. propisuje da kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan je osim prihoda i imovinskih prilika iz st. 2. istog članka uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja. Prema stavku 5., novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.

14. Sukladno odredbama čl. 307. st. 1., 2. i 3., čl. 311. i čl. 317. st. 1. ObZ-a, a na temelju podataka iz spisa te iskaza tužiteljice, sud utvrđuje da mlt. TH u trenutku donošenja ove presude ima sedam godina, a mlt. ČH šest godina. Obje su u rujnu ove godine krenula u prvi razred osnovne škole. Stanuju s majkom u iznajmljenom stanu površine 49 m2 na adresi u [adresa]. Generalno su zdrave i urednog razvoja. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja, sud je zaključio da mlt. TH i mlt. ČH imaju uobičajene životne troškove kao i druga djeca njihove dobi, a koji se odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, slobodnih aktivnosti, druženja s vršnjacima i zdravlja te da nemaju povećanih materijalnih potreba u smislu odredbe čl. 312. ObZ-a.

15. Tužbenim zahtjevom se traži da otac za uzdržavanje mlt. kćeri pridonosi u minimalnim zakonskim iznosima.

16. Člankom 311. st. 2. ObZ-a je propisano da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Na temelju provedenog postupka, primarno podataka iz izvješća Zavoda, utvrđuje se da je otac GH u dobi od 32 godine, radno je sposoban i urednog zdravstvenog stanja. Završio je osnovnu školu te je upisao srednju školu za kuhara. Aktualno je zaposlen u Vodoprivredi – Sesvete, prema vlastitim navodima ostvaruje mjesečna primanja od oko 1.100,00 eura. Otac nema drugih zakonskih obveza uzdržavanja. Stanuje sa svojim roditeljima u obiteljskoj kući. Trenutno ne doprinosi za uzdržavanje djece.

17. S obzirom na utvrđene materijalne potrebe mlt. djevojčica te životni standard, obrazovanje, zaposlenje i prihode roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja, u ovom slučaju oca, sud utvrđuje da je dotični za uzdržavanje kćeri u mogućnosti (kao i obvezi) doprinositi iznose sukladno Odlukama o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta („Narodne novine“ broj: 75/2025 i 66/2026, dalje: Odluke). Tako su za period od utuženja do zaključno lipnja 2026. dosuđeni iznosi od 264,00 odnosno 224,00 eura (prema tada važećoj Odluci), a od srpnja 2026. pa nadalje iznosi od 290,00 odnosno 246,00 eura prema Odluci od 24. lipnja 2026. (sukladno dobi mlt. TH i mlt. ČH), pri čemu je otac dospjele iznose dužan platiti odjednom u roku od 15 dana. Napominje se kako otac djecu viđa izrazito sporadično i nikad kod njega ne prespavaju, stoga nema niti minimalan trošak koji bi ti susreti iziskivali.

Zatezna kamata je dosuđena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023, 69/2026).

Na temelju iznesenog, odlučeno je kao pod točkama V. i VI. izreke ove presude.

U Zagrebu, 25. rujna 2026.

Sudac:

Rea Rajić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužiteljici uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu od 30,00 eura

2. Tuženiku

3. Posebnoj skrbnici

4. HZSR, PU Dubrava, po pravomoćnosti

5. Matičnom uredu vjenčanih Dubrava, po pravomoćnosti