REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj: Psp-5/2025-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Gospiću po sucu pojedincu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužitelja IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Sandru Biondiću, odvjetniku u Otočcu, Bartola Kašića 15, protiv tuženika ZR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Goranu Vujaniću i Tiori Marciuš, odvjetnicima u Zagrebu, Amruševa ulica 8, radi smetanja posjeda, nakon javne glavne rasprave zaključene 16. rujna 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, 25. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tuženik MR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) [adresa], smetao tužitelja IR (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], u zadnjem, mirnom i faktičnom suposjedu dijela nekretnina koje se vode kod Općinskog suda u Gospiću, Zemljišno-knjižnog odjela u Gospiću, označenih kao z. k. č. br. [katastarska čestica] ORANICA KASUMOVKA, površine 238 čhv, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], z. k. č. br. [katastarska čestica] ORANICA KASUMOVKA, površine 237 čhv, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], z. k. č. br. [katastarska čestica] ORANICA POD BRDIMA, površine 181 čhv, z. k. č. br. [katastarska čestica] ORANICA POD BRDIMA, površine 325 čhv, z.k.č.br. DIO 589/1 ORANICA POD BRDIMA, površine 162 čhv, z.k.č.br. DIO 604/2 ORANICA KASUMOVKA, površine 124 čhv, sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao i u zadnjem, mirnom i faktičnom suposjedu prava stvarne služnosti prava staze (prolaza) i prava kolnika (provoza) preko dijela nekretnina označenih kao z. k. č. br. [katastarska čestica] ORANICA KASUMOVKA, površine 238 čhv, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], z. k. č. br. [katastarska čestica] ORANICA KASUMOVKA, površine 237 čhv, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], z. k. č. br. [katastarska čestica] ORANICA POD BRDIMA, površine 181 čhv, z. k. č. br. [katastarska čestica] ORANICA POD BRDIMA, površine 325 čhv, DIO 589/1 ORANICA POD BRDIMA, površine 162 čhv, z.k.č.br. DIO 604/2 ORANICA KASUMOVKA, površine 124 čhv, sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], z. k. č. br. [katastarska čestica] ORANICA RAKŠANOVKA, površine 584 čhv, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška]/A, k. o. [katastarska općina], z. k. č. br. [katastarska čestica] ORANICA MIKIČINKA, površine 428 čhv, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], z. k. č. br. [katastarska čestica] LIVADA KASUMOVKA, površine 249 čhv, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da je u prvom dijelu 2025. godine a za što je tužitelj saznao dana 13.4.2025. godine, na dijelu opisanih nekretnina postavio drvene stupove i žičanu ogradu, čime je tužitelja smetao u suposjedu stvari te ga smetao u prolazu i provozu prema navedenim nekretninama u njegovom suposjedu (tužitelj pridržava pravo uređenja tužbenog zahtjeva nakon provedenog očevida na licu mjesta i utvrđenja vještaka geodeta).

II. Nalaže se tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje na nekretninama iz točke I. ovog rješenja i to na način da ukloni drvene stupove i žičanu ogradu te omogući tužitelju nesmetan pristup do nekretnina u njegovom suposjedu kao i ponovnu uspostavu prava stvarne služnosti prava staze (prolaza) i prava kolnika (provoza) preko opisanih nekretnina, te se zabranjuje tuženiku svako takvo ili slično smetanje suposjeda stvari i suposjeda prava stvarne služnosti prava staze (prolaza) i prava kolnika (provoza) ubuduće pod prijetnjom novčane kazne od 5.000,00 eura i to sve u roku od 8 (osam) dana pod prijetnjom ovrhe (tužitelj pridržava pravo uređenja tužbenog zahtjeva nakon provedenog očevida na licu mjesta i utvrđenja vještaka geodeta).

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju plati prouzročeni parnični trošak uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili prema graničnoj kamatnoj stopi proizašloj iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke koja se određuje za svako polugodište, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana, pod prijetnjom ovrhe.“.

II. Nalaže se tužitelju IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku TR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovog postupka u iznosu od 875,00 EUR (slovima: osamsto sedamdeset pet eura) sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove odluke pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećano za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se daljnji traženi trošak tuženika u ukupnom iznosu od 125,00 EUR (slovima: sto dvadeset pet eura).

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi (str. 1-4 spisa) u bitnome naveo kako je zadnji, mirni i faktični suposjednik dijela nekretnina koje se vode kod Općinskog suda u Gospiću, Zemljišno - knjižnog odjela u Gospiću, označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] , k.č.br. DIO 589/1, k.č.br. DIO 604/2, sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], kao i zadnji, mirni i faktični suposjednik prava stvarne služnosti prava staze (prolaza) i prava kolnika (provoza) preko dijela nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k.č.br. DIO 589/1, k.č.br. DIO 604/2, sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška]/A, k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina]. Tuženik je neutvrđenog dana, u prvom dijelu 2025. godine, iskoristivši činjenicu da tužitelj živi u [adresa], na dijelu predmetnih nekretnina postavio drvene stupove i žičanu ogradu čime je tužitelja smetao u suposjedu stvari te ga smetao u prolazu i provozu prema predmetnim nekretninama u suposjedu tužitelja. S obzirom da tužitelj živi u [adresa], za navedeno smetanje tužitelj je saznao 13. travnja 2025., kada je doputovao kući u [adresa]. Tuženik je i ranije imao tendenciju, verbalno i konkretnim radnjama, ometati tužitelja u vršenju njegovih posjedovnih/suposjedovnih radnji ali bi nakon intervencije i prigovora tužitelja jedno vrijeme prestao s takvim djelovanjima. Slijedom navedenog, tuženik je sada ponovo iskoristio stariju životnu dob (tužitelj rođen 1950.g.) i odsustvo tužitelja iz Republike Hrvatske kako bi zlonamjerno i neovlašteno postavio drvene stupove i žičanu ogradu na dijelu predmetnih nekretnina, čime je tužitelja smetao u suposjedu stvari te ga smetao u prolazu i provozu prema predmetnim nekretninama u suposjedu tužitelja. Kako je takvim postupanjem tuženik smetao tužitelja u zadnjem, mirnom i faktičnom suposjedu dijela predmetnih nekretnina kao i u zadnjem, mirnom i faktičnom suposjedu prava stvarne služnosti prava staze (prolaza) i prava kolnika (provoza) preko dijela predmetnih nekretnina, tužitelj je podnio tužbu u ovom predmetu tražeći zaštitu svojih prava uz naknadu parničnih troškova.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu (str. 36-40 spisa) u bitnome naveo kako u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev te istaknuo prigovor prekluzije. U [adresa] se od prošle godine provode izmjere, zbog čega je tužitelj učestalo bio u Republici Hrvatskoj, potpisivao pa zatim osporavao svoje potpise i slično – ali je imao uvid u stanje na terenu. Osim toga, tužitelj je ovlastio treću osobu da kao neposredni posjednik u njegovo ime obrađuje predmetne nekretnine, a zbog čega je morao ranije biti obaviješten o (navodnom) smetanju, zbog čega je predložio odbaciti tužbu i tužbeni zahtjev kao nepravodobne. Tužitelj je suvlasnik nekih čestica opisanih u tužbi, k. č. br. [katastarska čestica], ali je u cijelosti nejasno kako bi tuženik smetao posjed predmetnih nekretnina, a obzirom da tuženik navedene čestice ne koristi na niti jedan način a tuženik svojim radnjama na niti jedan način nije smetao ili onemogućio tužitelja niti treće osobe koje je tužitelj ovlastio da se služe tim nekretninama. U odnosu na čestice 605/2 te 589/1 nema mjesta raspravljanju, a obzirom da bi radi razjašnjena bilo nužno ulaziti o tome tko ima pravo koristiti predmetne nekretnine i tko ih koristi bez osnove, pritom ne plaćajući naknadu i slično. Tužbeni zahtjev je nerazumno postavljen jer nisu jasna očekivanja tužitelja, primarno navodi da je smetan u suposjedu dijela nekretnine, a zatim u suposjedu prava stvarne služnosti staze i prava kolnika – sve istom radnjom i na istim česticama a pravo služnosti se ne može osnivati na vlastitoj nekretnini. Dakle, tužitelj ne može imati pravo suposjeda prolaza na istim česticama na kojima ima i pravo suposjeda općenito i na kojima je na kraju i suvlasnik i/ili vlasnik. Čestice 587/2, 603/3, 604/1, nisu u vlasništvu niti suvlasništvu tužitelja a niti jedna od spomenutih čestica nema upisano pravo služnosti prolaza niti kolnika, a što je osnova za postojanje spomenutog prava. Tužitelj nije niti imao suposjed prava prolaza i kolnika, a jer se a) ne nalazi u RH pa nije niti mogao imati posjed niti ga izvršavao, niti ga je itko drugi vršio u njegovo ime, b) tuženik mu isto nikad nije dozvolio na svojim česticama, c) put je vidljiv iz Google Mapsa, a prolazi kroz čestice tužitelja, a ne tuženika. Na čestici 605/1 postoji prolaz širine nekoliko metara koji tužitelju omogućava da pristupi svojim česticama koje se nalaze uz put, a upravo koji prolaz je unatoč višegodišnjem korištenju od strane cijele obitelji tuženika i tužitelja (isti su u krvnom srodstvu), zabranjeno koristiti tuženiku. U odnosu na čestice 588/1 i 588/2, za iste postoji put koji se proteže na javnom dobru, te je tužitelj od tamo pristupao svojim česticama. Vezano za sam čin uznemiravanja, drveni stupovi i ograda na predmetnoj međi između nekretnine tuženika i nekretnina koje su u suposjedu tužitelja postoje godinama što je vidljivo iz Google Mapsa na kojem je razvidno da su drveni stupovi postojali i prije 13 godina kad je učinjen snimak prostora, te je razvidna ogromna živica, a koja se s vremenom pretvorila u šikaru u kojoj su se nakupljale zmije te druge životinje. Poradi zaštite sigurnosti sebe i svoje obitelji koja se koristi česticom 587/2, tuženik je ošišao živicu te na područjima gdje je žičana ograda bila ulegla, popravio istu jer se ista nalazi na zajedničkoj međi. Dakle, nikakav čin koji bi označavao uznemiravanje ili ikakvu drugu promjenu stvarnog stanja na terenu nije poduzet, zbog čega tuženik nije niti mogao ometati tuženika. Slijedom navedenog predložio je odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. Obje stranke su u bitnome ostale pri navodima iz tužbe i odgovora na tužbu u nastavku postupka.

4. Između stranaka je sporno da li je tužitelj postavio ogradu na licu mjesta u prvom dijelu 2025. godine i time onemogućio tužitelju korištenje dijela zemljišta za koji navodi da ga je prethodno držao u suposjedu.

5. Tijekom postupka su u smjeru razjašnjavanja sporne činjenice pročitane isprave dostavljene na spis: izvod iz katastarskog plana (str. 6 spisa), izvadci zk. ul. br. [broj ZK uloška]/A, 831, 121 k. o. [katastarska općina] (str. 7, 9-10, 12-13, 16-17, 20-21, 24 spisa), posjedovni listovi 1326, 1206, 988, 1300, 1018, 121 k. o. [katastarska općina] (str. 8, 11, 14-15, 18- 19, 22-23, 25-26 spisa), prijedlog za mirno rješenje spora (str. 27-31, 52-55 spisa), fotografije lica mjesta (str. 32-35 spisa), slike Geoportala (str. 42, 43 spisa), slike Google Maps (str. 44-51 spisa), ispis avionske karte (str. 59-60 spisa), radni materijali Geodetskog zavoda Rijeka (str. 65-193 spisa). Proveden je uviđaj na licu mjesta uz stručnu pomoć vještaka geodeta (str. 208-216 spisa), koji je sastavio nalaz i mišljenje kojim je dostavio skicu lica mjesta (str. 219-226 spisa) koju je dodatno usmeno obrazložio (str. 246-247 spisa). Saslušani su svjedoci OR (str. 209-210 spisa), BR (str. 210-211 spisa), FR (str. 211-212 spisa), ŽR (str. 212 spisa), HR (str. 213 spisa), IR (str. 213-214 spisa), tužitelj (str. 214 spisa) i tuženik (str. 215 spisa).

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Tuženik je istaknuo prigovor prekluzije.

8. Odredba članka 21. stavaka 1. – 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., u nastavku teksta: ZV) određuje da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

9. Usporedbom fotografija lica mjesta dostavljenih uz tužbu (str. 32 -35 spisa) sa slikama napravljenim uz pomoć aplikacije Google Maps (str. 44-51 spisa), a za koje je pristupom na samu javno dostupnu aplikaciju moguće utvrditi da su sačinjene u listopadu 2011., utvrđeno je kako se stanje lica mjesta izmijenilo na način da je u 2011. iza drvenog križa uz cestu vidljiva živica koja se nastavlja u polje (str. 44 spisa), dok je pri podnošenju tužbe iza drvenog križa vidljiva žičana ograda postavljena na drvene stupiće koja se nastavlja u polje (str. 32 spisa).

10. Kako u spisu ne postoje druge fotografije koje bi upućivale da je ograda koja je zatečena na licu mjesta i koja je prikazana na dostavljenoj fotografiji lica mjesta postavljena više od godinu dana prije podnošenja tužbe, niti drugi provedeni dokazi upućuju na takvu okolnost, a iz dostavljenog ispisa avionske karte (str. 59-60 spisa) proizlazi da je tužitelj avionom došao iz Düsseldorga u Zagreb 13. travnja 2025., dakle manje od mjesec dana od datuma podnošenja tužbe u ovom predmetu 12. svibnja 2025., utvrđeno je kako je tužba u ovom postupku podnesena u zakonskim rokovima definiranima člankom 21. stavkom 3. ZV-a.

11. Pitanje samog posjeda je regulirano odredbom članka 10. stavaka 1. i 5. ZV-a koji određuje kako osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. S posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

12. Člankom 16. stavkom 1. ZV-a je određeno da kad posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.

13. Člankom 186. stavkom 1. ZV-a je određeno da je stvarna služnost stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

14. Prigovor djelomične neosnovanosti tužbenog zahtjeva već zbog sjedinjenja prava suposjeda predmetnih čestica i prava služnosti tužitelja na spornim česticama nije prihvaćen jer do sjedinjenja dolazi silom zakona u trenutku ispunjenja uvjeta određenih člankom 238. stavkom 1. ZV-a koji propisuje da ako se vlasništvo povlasne i poslužne nekretnine nađu u imovini iste osobe, tada tim sjedinjenjem samim po sebi prestaje stvarna služnost.

15. Zakon time propisuje prestanak služnosti samo u slučaju sjedinjenja prava vlasništva poslužne i povlasne nekretnine, ali ne i posjeda. Posjed može biti faktično ograničen samo na dijelu nekretnine, a na drugom dijelu nekretnine može istovremeno postojati stvarna služnost, a u ovom postupku je upravo sporno pitanje posjeda, dok je pitanje vlasništva irelevantno.

16. Stoga je u postupku proveden dokazni postupak za cjelinu tužbenog zahtjeva, kako po pitanju suposjeda samih nekretnina, tako i po pitanju posjeda prava služnosti.

17. Zaštita suposjeda je zasebno regulirana člankom 24. ZV-a koji određuje kako je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

18. Iz iskaza samog tužitelja pri održavanju uviđaja na licu mjesta (str. 214 spisa) proizlazi da mu tuženik nije oduzeo posjed, niti mu ograda konkretno smeta za prolazak putem uz ogradu, već je problem u samoj ogradi za koju smatra da je na njegovoj zemlji.

19. Sama ograda o kojoj je riječ je ista ona koja je prikazana na spomenutim fotografijama dostavljenima uz tužbu, a prikazana je na skici lica mjesta vještaka geodeta LR (str. 222 spisa) i dodatno prikazana na fotografijama dostavljenima u sklopu nalaza i mišljenja vještaka (str. 223-226 spisa) iz kojih je vidljivo da je u naravi riječ o žičanoj ogradi povezanoj drvenim stupićima.

20. Iz skice lica mjesta je vidljivo da sama ograda svojom trasom prolazi preko k. č. br. [katastarska čestica], a nastavlja se uz katastarsku između k. č. br. [katastarska čestica], te završava prije međe k. č. br. [katastarska čestica].

21. Usporedbom fotografija iz nalaza i mišljenja (str. 223-227 spisa), koje po izgledu žičane ograde u cijelosti odgovara fotografiji ograde dostavljenoj uz tužbu (str. 32 spisa), i uspoređujući ih sa slikama lica mjesta dostupnima na servisu Google Maps (str. 44 spisa), utvrđeno je kako postavljanjem ograde nije došlo do smetanja posjeda jer je ranije širi prostor bio obuhvaćen živicom a prostor s obje strane ranije živice i sadašnje ograde je bio slobodan od poljoprivrednih kultura i prolazan. Stabla koja su zasađena uz ogradu na strani tužitelja su na današnji dan zasađena na istom mjestu na kojem su bila zasađena i 2011. te stanje na licu mjesta ne ukazuje da je tužitelj u međuvremenu na bilo koji način stekao posjed koji bi prelazio prijašnju živicu a sadašnju žičanu ogradu.

22. Da je u ovom predmetu nije riječ o sporu oko smetanja posjeda već je riječ o drugom vidu spora, vjerojatno samo oko međe, između tužitelja i tuženika dodatno proizlazi iz radnih materijala Geodetskog zavoda Rijeka (str. 65-193 spisa). U istome je pri izlaganju nove izmjere konstatirano na više mjesta kako postoji spor oko međe između novoformiranih k. č. br. [katastarska čestica] (ranije oznake k. č. br. [katastarska čestica]) i k. č. br. [katastarska čestica] (ranije oznake k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] nove, pri čemu su prigovore istaknuli kako tužitelj (str. 119 spisa) tako i tuženik (str. 192 spisa).

23. Postojanje prigovora oko međe pri izlaganju podataka nove izmjere tijekom 2024. godine je potvrdio u svom iskazu svjedok OR (str. 209-210 spisa), koji je naveo kako se u takvom slučaju međa ucrtava sredinom spornoga dijela između čestica koje u novoj izmjeri nose brojeve 403 i 409.

24. Nijedan od preostalih provedenih dokaza ne ukazuje na neko konkretno tužiteljevo korištenje spornog međnog dijela k. č. br. [katastarska čestica] kojim prolazi ograda, te niti priložene fotografije niti iskazi svjedoka upućuju da se tužitelj na neki konkretan način koristio spornom međom, gdje bi takvim korištenjem stvorio stvarni posjed i faktično izvršavanje vlasti u smislu članka 10. stavaka 1. i 5. ZV -a, već po svim navedenim dokazima proizlazi kako između stranaka zapravo postoji spor oko međe koji se rješava u izvanparničnom postupku sukladno odredbi članka 103. ZV-a.

25. Sama ograda ničime ne ograničava pristup česticama koje su položene udaljenije od ceste, a što je vidljivo i iz fotografija lica mjesta snimljenih od strane vještaka te priloženih nalazu i mišljenju (str. 223-226 spisa) iz kojih je razvidno da je s obje strane ograde moguć prolazak prema česticama u polju, pri čemu je isti prolaz bio moguć još u listopadu 2011. kako je vidljivo iz slika na servisu Google Maps . Stoga nije utvrđeno da je na strani tužitelja došlo do uspostave posjeda dijela čestice u smislu članka 16. stavka 1. ZV-a ili uspostave služnosti u smislu članka 186. stavka 1. ZV. 26. Slijedom navedenog, kako je u ovom postupku utvrđeno da postupanjem tuženika nije došlo do povrede posjeda tužitelja, tužitelj nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu prema tuženiku jer je za rješenje njihova odnosa nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu u smislu članka 24. stavka 2. ZV-a te je tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen.

27. Tužitelj i tuženik potražuju parnični trošak.

28. Tuženik je u cijelosti uspio u sporu slijedom čega mu je sukladno članku 154. stavku 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., u nastavku teksta: ZPP) u vezi Tbr. 52.3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine" br. 138/23., 107/25., u nastavku teksta: Tarifa), priznato 250 bodova sukladno Tbr. 7.2. Tarife za sastav odgovora na tužbu i pristup ročištima 25. lipnja 2025., 15. srpnja 2025. i 19. siječnja 2026. Dodatno su priznati trošak pristupa na ročište 16. rujna 2026. i trošak podneska od 17. travnja 2026. kojim se tuženik očitovao na nalaz vještaka u visini 50 bodova svaki.

29. Nije priznat trošak podneska od 22. travnja 2026. kojim se tuženik očitovao na očitovanje tužitelja na nalaz vještaka obzirom je isto mogao iznijeti na ročištu glavne rasprave i nije iznio nove činjenice ili dokaze koji bi bili potrebni za vođenje parnice u smislu članka 155. ZPP-a.

30. Time je tužitelju ukupno priznato 350 bodova. Pomnoženo sa vrijednosti boda od 2,00 eura sukladno Tbr. 54. Tarife iznosi 700,00 eura, a uvećano za PDV po stopi od 25% sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 875,00 eura.

U Gospiću 25. rujna 2026.

Sudac

Jano Malovac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog, putem ovog suda na Županijski sud.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku Sandru Biondiću, po e-oglasnoj ploči suda

- tuženiku po punomoćnicima Goranu Vujaniću i Tiori Marciuš, po e-oglasnoj ploči suda