Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-284/2024-21

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV-Knežev dvor

23250 Pag

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sutkinji toga suda Marijani Zelić u pravnoj stvari tužiteljice ČO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ivanu Rudiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženice ČOV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Željku Žuži, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 26. kolovoza 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i zamjenice punomoćnika tuženice, na ročištu za objavu presude 25. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužiteljica ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnica nekretnine katastarske oznake čest. 1652 k.o. Povljana kućni broj 58 . identificirane na sudskom očevidu dana ….. po vještaku geodetske struke te prikazane u nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke sa sudskog očevida dana …., slijedom čega je ovlaštena tužiteljica da temeljem ove presude suda a nakon njezine pravomoćnosti izvrši etažiranje i parcelaciju nekretnine te zatraži i ishodi upis prava vlasništva ove nekretnine na svoje ime i u svoju korist u zem. knjige Općinskog suda.“

II. Nalaže se tužiteljici da tuženici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelju u tužbi navodi da se pred Općinskim sudom Zadar, Stalna služba Pag vodi ostavinski postupak iza smrti ostavitelja pok. LO pok. Č pod poslovnim brojem O-226/2023., a koji predmet spisa je dan na rješavanje Javnoj bilježnici Katarini Oguić iz Paga te se postupak vodi pod poslovnim brojem UPP-OS- 20/2023. Rasprave su održane 12. svibnja 2023. i 27. rujna 2023. Na ostavinsku raspravu pristupila je nasljednica i ovdje tužiteljica ČO, dok je tuženica kao nasljednica predala u ostavinski spis Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju zaključen 4. travnja 2022. između LO, ovdje ostavitelja kao primatelja uzdržavanja te tuženice kao davateljice uzdržavanja uz RO kao ovlaštenika doživotnog plodouživanja , a koji ugovor je ovjeren kod Javnog bilježnika Emila Brkića od 4. travnja 2022. pod posl. br. OV-4685/2022. Spor nastaje iz razloga što su stranke i to davatelji uzdržavanja te primatelji raspolagali nekretninom katastarske oznake čest. 1652 k.o. Povljana kućni broj 58. koja nekretnine je vlasništvo tužiteljice. Tužiteljica ČO kao nasljednica prvog nasljednog reda izričito osporava sastav ostavinske imovine, odnosno raspolaganje spornim ugovorom, na način da ova nekretnina nije mogla biti predmetom raspolaganja ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju, i to da bi davatelji uzdržavanja mogli kao ne vlasnici raspolagati, a primateljica, ovdje tuženica, temeljem pravnog posla steći valjani pravni osnov nekretnine kat. oznake čest. 1652 k. o. Povljana kućni broj 58. U preostalom dijelu ova nasljednica ne zadire u pravnu valjanost ugovora jer je isti sastavljen po ugovornim stranama te ovjeren po javnom bilježniku. Međutim, Općinski sud u Zadru, Stalna služba Pag donosi rješenje pod poslovnim brojem O-226/2023 od 10. siječnja 2024. kojim pod. toč. I. prekida ostavinski postupak iza smrti ostavitelja LO, što je u osnovi ispravno, ali pod toč. II. nasljednicu ČO upućuje na parnicu radi pobijanja utvrđenja pravne valjanosti Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Stoga, je bitnim za istaći da je točno da se ugovor pobija radi utvrđenja, da stranke nisu mogle, jer nisu bile vlasnici raspolagati dijelom nekretnine katastarske oznake čest. 1652 k. o. Povljana kućni broj 58. jer je tužiteljica istu nekretninu stekla na zakonit način, kao savjestan i pošten graditelj svojim radom, svojim novčanim sredstvima te ovom nekretninom davatelj uzdržavanja na bilo koji način nije mogao raspolagati, a tuženica steći vlasništvo i valjani pravni osnov. Općinski sud u Pagu i u samom rješenju o prekidu postupka te obrazloženju istog jasno navodi da se nasljednica ČO protivi i da postoji spor oko sastava ostavinske imovine, odnosno imovine kojom su ugovorne strane raspolagale. Nekretnina katastarske oznake čest 1652 k. o. [katastarska općina] kojim su stranke raspolagale pod toč. II. spornog ugovora upisana je i u PL 388 k. o. [katastarska općina] za udio od ¼ dijela na ime tužiteljice. U prethodno provedenom postupku Zemljišnoknjižni odjel ovog suda, donosi Rješenje posl.br. Z-4546/2023, a tužiteljica smatrajući i da ima pravnog interesa podnosi žalbu i osporava uknjižbu nekretnina po odredbama spornog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju za čest. 1652 k.o. Povljana kućni broj 58. Naime, pobijanim Rješenjem sud je na pogrešan način utvrdio činjenično stanje na načina da u pobijanim točkama 3. i 4. pozivajući se na odredbu čl. 143. st.1. Zakona o zemljišnim knjigama pogrešno tumači da ovdje podnositeljica žalbe nije imala pravnog interesa za podnošenje prigovora jer ista nije bila stranka u konkretnom postupku radi uknjižbe prava vlasništva i osobne služnosti. Sud ocjenjuje navedenu odredbu diskrecijskom ocjenom, međutim ista je na pogrešan način utvrđena i to na štetu ovdje tužiteljice. Razumno je i logično da podnositeljici žalbe nije dostavljeno Rješenje o uknjižbi iz razloga što ista što je i sama podnositeljica prigovara, sada podnositeljica žalbe navodi nije imala saznanja o postajanju Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kojim pok. LO, otac podnositeljice žalbe ČO i uknjižene ČOV na temelju kojeg je donijeto Rješenje o uknjižbi kojim je sva imovina pripala ovdje ČOV. Slijedom gore navedenog ističe se da podnositeljica žalbe nije znala za postojanje Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, jer budući da je otac podnositeljice žalbe preminuo i u tijeku je ostavinska rasprava, ista je na temelju pobijanog rješenja kao i poziva za ostavinsku raspravu shvatila o čemu se radi, radi se o tome da je sada uknjižena vlasništva LOV, sestra podnositeljice žalbe, znajući da je i podnositeljica žalbe upisana na predmetnim nekretninama i znajući da je upravo podnositeljica žalbe ta koja je ulagala u svu obiteljsku imovinu, sklopila Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, gdje joj otac prepisuje cijelu imovinu. Radi se o činjenici, da je na temelju odredbi Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju primatelj uzdržavanja raspolagao imovinom koje je ne samo zemljišnoknjižni suvlasnik tužiteljica, već ista polaže na temelju višegodišnjeg ulaganja na nekretnine kao savjestan i pošten graditelj, stvarna prava na nekretninama, koje su temeljem osporene sudske odluke sada upisuju na novog vlasnika. Kada postoji suvlasnička zajednica nekretnina stranaka kao što je ovdje slučaj, jasan je stav sudske prakse da se na potpis i ovjeru ugovora mora pozvati i suvlasnik, ovdje tužiteljica, jer se napadanim rješenjem postupilo nezakonito, a samim time donijeto napadno rješenje je, a to je prijepis stvarnih i vlasničkih prava sa imena tužiteljice u korist novog vlasnika ČOV. U konkretnom slučaju ne radi se o raspolaganju kako to proizlazi iz izreke napadane odluke o prijenosu ½ dijela suvlasništva, već o činjenici, da između suvlasnika postoji stvarno pravna zajednica nekretnina stranaka koja nije podijeljena, zajednica u koju je svoja financijska sredstva uložila tužiteljica te u bitnom povećala vrijednost postojeće imovine, a kojom sada se vrši prijenos u korist treće osobe. U ostavinskom postupku koji se vodi pred Općinskim sudom Zadar, po povjereniku Javnom bilježniku Katarinom Oguić O-226/2023 UPP/OS-20/23 na zapisnik dana 12. svibnja 2023. nasljednica ČO po punomoćniku osporila je Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju u pogledu raspolaganja imovinom jer je ista izričito na ostavinskom ročištu od 12. svibnja 2023. osporila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ali ne zbog njegove formalne ovjere, već poradi činjenice da su ugovorne strane raspolagale nekretninom koje primatelji uzdržavanja nisu vlasnici. Naime, u sporni ugovor ulazi i predmetom je raspolaganja i nekretnina čest. br. 1652 u naravi kuća i dvorište k. o. [katastarska općina] koje nekretnine primatelj uzdržavanja LO pa tako i ovlaštenik JO nisu bili vlasnici i to posebno na kućnom broju 58. slijedom čega se izričito navodi da je nasljednica ČO vlasnik ove nekretnine koje je stekla kao savjestan i pošten graditelj kroz dugi niz godina intenzivnog ulaganja u ovu zgradu, ali i cijeli posjed. Slijedom navedenog , i dalje egzistira žalbeni postupak tužiteljice u Zemljišno knjižnom postupku jer je prvostupanjski sud na pogrešan način tumači odredbu čl.143. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama kada ocjenjuje da podnositeljica žalbe u podnošenju prigovora nije imala pravnog interesa odnosno da joj nije dopušteno prigovor na rješenje koje je podnijela. Shodno gore navedenim razlozima, u Zakonu o zemljišnim knjigama i to u članku 144. st. 1. propisuje da protiv rješenja u redovitom zemljišnoknjižnom postupku nezadovoljna stranka može podnijeti prigovor, a protiv rješenja kojim je odlučeno o prigovoru može podnijeti žalbu. Još jednom se ističe da je ovdje podnositeljica žalbe ČO ovdje tužiteljica, osoba koja ima pravnog interesa, osoba koja je dokazala svoj pravni interes, ujedno podnositeljica žalbe je nezadovoljna strana, budući da ista suvlasnica na predmetnim nekretninama, te su u bitnom i povrijeđene odredbe zemljišnoknjižnog postupka kao i parničnog postupka i to odredbe o dostavi pismena. Dakle, pravni interes tužiteljice je da u parničnom postupku dokaže da je vlasnica dijela nekretnine kat. oznake čest. 1652 k.o. [adresa]. u [adresa] te da sukladno naprijed iznijetom ugovorne strane iz Ugovora o doživotnom uzdržavanju nisu mogle raspolagati imovinom koje primatelji uzdržavanja nisu bili vlasnici.

2. Tuženica u svom odgovoru na tužbu navodi da je nesporno je da se pred Općinskim sudom u Zadru, Stalna služba u Pagu vodi ostavinski postupak iza pok. LO, posl. broj O-226/2023, te da je predmetni ostavinski postupak prekinut, jer se nasljednica ČO, ovdje tužiteljica uputila u parnicu (u roku od 30 dana od dana dostave prijepisa rješenja) protiv nasljednice, ovdje tuženica ČOV i nasljednice MO radi utvrđenja pravne valjanosti Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 4. travnja 2022. ovjerenog po javnom bilježniku u Zadru Emilu Brkiću, poslovni broj OV-4685/2022. Tuženica prvenstveno ističe kako zaprimljena tužba od 6. veljače 2024. nije podnesena radi utvrđenja pravne valjanosti Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 4. travnja 2022. ovjerenog po javnom bilježniku Emilu Brkiću u Zadru, poslovni broj OV-4685/2022, već je ista podnesena „radi utvrđenja da je tužiteljica vlasnica nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k.o. Povljana kućni broj 58. identificirane na sudskom očevidu dana … po vještaku geodetske struke te prikazane u nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke sa sudskog očevida dana … slijedom čega je ovlaštena tužiteljica da temeljem ove presude suda a nakon njezine pravomoćnosti izvrši etažiranje i parcelaciju nekretnine te zatraži i ishodi upis prava vlasništva ove nekretnine na svoje ime i u svoju korist u zem. knjige Općinskog suda.“ Nadalje, tuženica ističe kako je tužiteljica već upisana u zemljišnim knjigama, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasnica predmetne katastarske čestice za ¼ dijela, pa je traženje tužiteljice u ovoj tužbi da se utvrdi vlasnicom kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] promašeno. Katastarske čestice koje su upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nalaze se u suvlasništvu parničnih strana. Tužiteljica je suvlasnica predmetnih nekretnina za ¼ dijela, dok je tuženica suvlasnica za ¾ dijela. Tužiteljica i tuženica su stekle svaka za ¼ dijela predmetne nekretnine navedene u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sklapanjem Ugovora o doživotnom uzdržavanju 10. studenog 2007. sa stricem HO, a tuženica je stekla preostali udio od ½ sklapanjem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sa svojim ocem NO **.**.2022. Predmetne nekretnine prešle su u vlasništvo tuženice, danom sklapanja predmetnog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, te od tog dana tuženica je vlasnica ¾ dijela predmetnih nekretnina. Pogrešni su navodi tužiteljice da pok. LO nije mogao raspolagati svojom imovinom, odnosno dijelom nekretnine 1652 k. o. [katastarska općina] i da tužiteljica nije mogla valjano steći pravo vlasništvo nad predmetnom nekretninom, kada je ta predmetna nekretnina u vrijeme sklapanja Ugovora bila u suvlasništvu tužiteljice, tuženice i sada pok. LO, te je pok. LO na zakonit i valjan način prenio svoje suvlasničke udjele na tuženicu. Nepovezani su i nejasni navodi tužiteljice kojim se poziva na rješenje Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel, posl. broj Z-4546/2023 kojim je odbačen prigovor tužiteljice na rješenje posl. broj Z-9344/2022 na temelju kojeg je izvršena uknjižba prava vlasništva tuženice za ½ dijela temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, te da ista nije imala saznanja o Ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju, a o čemu niti ne postoji zakonska obveza koja bi nalagala da se tužiteljica obavijesti o takvom pravnom poslu. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jasno propisuje kako svaki suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava. Predmetnim raspolaganjem pok. LO nije dirao u tuđa prava jer je raspolagao svojim suvlasničkim udjelom, odnosno idealnim dijelom stvari. Slijedom navedenog predlaže se odbaciti tužbu kao nepravodobnu, podredno s obzirom na navedeno u ovom odgovoru na tužbu jasno je da je postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan pa ga se predlaže u cijelosti odbiti te tužiteljicu obvezati da tuženici naknadi troškove ovog postupka.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka pregledao i pročitao isprave priložene spisu i to: zapisnik od 12. svibnja 2023. sastavljen pred javnim bilježnikom Katarinom Oguić u Pagu (l.s. 7-9), rješenje ovog suda posl. br. O-226/2023-11 od 10. siječnja 2024. (l.s. 10-12), posjedovni list br. 388 k. o. [katastarska općina] (l.s. 15-17), žalba nasljednica ČOV i JO protiv rješenja posl. br. O-226/2023 (l.s. 34-36), Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 10. studenog 2007. između HO JO kao primatelja uzdržavanja i ŽO te UO kao davateljice uzdržavanja (l.s. 37-41), Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 4. travnja 2022. između LO kao primatelja uzdržavanja i ČOV kao davateljica uzdržavanja (l.s. 42- 46), izvadak iz zem. knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 47-48), rješenje ovog suda posl. br. O-797/2024-3 od 13. svibnja 2024. (l.s. 59-63), iskaz stranka (l.s. 161-164 ), svjedokinje JO (l.s. 160-161), spise ovog suda posl. br. O-226/2023 i O- 781/2018.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem prava vlasništva na nekretnini oznake čest. br. 1652 k. o. [katastarska općina], kućni broj 58.

6. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da je predmetnu nekretninu stekla na zakonit način, kao savjestan i pošten graditelj svojim radom, svojim novčanim sredstvima te da njen pok. otac LO na bilo koji način nije mogao raspolagati, a tuženica steći vlasništvo i valjani pravni osnov.

7. Na temelju dokumentacije u spisu utvrđeno je:

- stric stranaka HO kao primatelj uzdržavanja zaključio je 10. studenog 2007. Ugovor o doživotnom uzdržavanju sa ŽO i UO kao davateljicama uzdržavanja te je nakon smrti primatelja uzdržavanja došlo do prijenosa prava vlasništva na ½ dijela predmetne nekretnine oznake čest. br. 1652 k. o. [katastarska općina] u korist davateljica uzdržavanja ovdje tužiteljice i tuženice na jednake dijelove,

- otac stranaka LO kao primatelj uzdržavanja zaključio je 4. travnja 2022. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa ovdje tuženicom ČOV kao davateljicom uzdržavanja te je došlo do prijenosa prava vlasništva za ½ dijela predmetne nekretnine oznake 1652 k. o. [katastarska općina] u korist davateljice uzdržavanja ovdje tuženice za cijelo,

- javni bilježnik Katarini Oguić kao sudski povjerenik Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu donio je Rješenje o nasljeđivanju iza smrti LO, pod posl. br. O-226/23, UPP/OS-20/23 od 12. svibnja 2023., na navedeno rješenje nasljednica, ovdje tužiteljica ČO uložila je prigovor,

- Rješenjem ovog suda posl. br. O-226/2023-11 od 10. siječnja 2024. prekinut je ostavinski postupak iza smrti LO te je ČO ovdje tužiteljica upućena da pokrene parnicu protiv ČOV i supruge ostavitelja JO radi utvrđenja pravne valjanosti Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 4. travnja 2022. ovjerenog po javnom bilježniku Emilu Brkiću iz Zadra, posl. br. OV-4685/2022, na navedeno rješenje žalbu je uložila nasljednica ovdje tuženica ČOV,

- Rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu, posl. br. Gž-175/2024-2 od 20. ožujka 2024. prihvaćena je žalba zakonskih nasljednica ŽO i JO te je ukinuto rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu od 10. siječnja 2024., posl. br. O-226/2023-11,

- Rješenjem ovog suda pod posl. br. O-797/2024-3 od 13. svibnja 2024. pod točkom I. odbijen je kao neosnovan prigovor nasljednice ČO te je u cijelosti održano na snazi Rješenje o nasljeđivanju doneseno od strane javnog bilježnika Katarine Oguić iz Paga, kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu posl. br. O-226/23, UPP/OS-20/23 od 12. svibnja 2023., pod točkom II. upućena je ČO da pokrene parnični postupak radi utvrđenja pravne valjanosti Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 4. travnja 2022. ovjerenog po javnom bilježniku Emilu Brkiću iz Zadra, posl. br. OV-4685/2022, na navedeno rješenje žalbu je uložila nasljednica ovdje tuženica ČOV. U točki 11. obrazloženja navedenog rješenja nasljednici ČO ukazano je da je ista ovlaštena u svako doba, neovisno o predmetnom ostavinskom postupku i neovisno da li ju je sud uputio u parnicu, pokrenuti parnicu radi utvrđenja pravne valjanosti predmetnog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

- u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na čest. br. 1652 kao suvlasnice su upisane tužiteljica za 1/4 dijela, a tuženica za 3/4 dijela.

8. Pregledom spisa ovog suda posl. br. O-226/2023 utvrđeno je da tijekom ostavinskog postupka iza smrti LO, nasljednica ČO nije upućena da pokrene parnicu radi utvrđenja što čini ostavinsku imovinu jer je u pravomoćnom Rješenju o nasljeđivanju iza smrti LO pravilno utvrđen sastav ostavinske imovine tako da su neosnovani navodi tužiteljice da postoji spor oko sastava ostavinske imovine.

9. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi je li tužiteljica građenjem stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini oznake čest. br. 1652 k. o. [katastarska općina], kućni broj 58.

10. Tijekom postupka saslušane su stranke i svjedokinja JO

11. Svjedokinja JO u svom iskazu navodi da joj je poznato gdje se nalazi predmetna nekretnina koja u naravi čini kuću u kojoj ja živim, a prije je i živio njen suprug dok je bio živ te su u toj kući živjele njene kćeri dok nisu otišle. Kuća se sastoji od 2 kata sa dvorištem. Kuću je sagradio njen muž, suprugov brat i ona s njima. Ona živi na prvom katu. Zapravo njen pokojni suprug i njegov brat su sagradili kuću. Kuća se sastoji od 2 ulaza i 2 ulaza za dvorište. U jednom ulazu je živjela ona zajedno sa pokojnim suprugom i djecom, a u drugom ulazu je živio brat od njenog supruga i njena svekrva. Međutim umrli su njen suprug, brat i njena svekrva tako da ona sad živi u toj kući. Ne može se odrediti koje točno godine su završili sa izgradnjom kuće, kako bi njen suprug zaradio novac tako su i gradili po kući. Njena kćer ČO je promijenila stolariju na cijeloj kući. Može reći da već tijekom Domovinskog rata kuća bila izgrađena te su je iznajmljivali za turiste. Njena kćer ČO nije izgradila predmetnu kuću već kako su već navela gradili su je ona, njen suprug i suprugov brat. Nadalje je navela da se udala 1976., a u predmetnoj kući su rođene njene kćeri i odgajane. Predmetna kuća je dvojna, ima dva ulaza s dva kućna broja. Njena kćer je promijenila stolariju na dijelu kuće koji je bio od L, brata njenog supruga. Njene obje kćeri su naslijedile svog strica R (HO) na jednake dijelove. Nakon smrti pok. L njena kćer ČO živi u tom dijelu kuće. Dio u kojem sad živi, a koji dio je bio od njenog supruga, on je prenio na svoju kćer ČOV sklapanjem ugovora o doživotnom uzdržavanju. Na dijelu kuće koji je bio od njenog pok. supruga njena kćer ČO nije izvodila nikakve građevinske radove. HO je umro prije njenog supruga, a njen suprug je umro prije skoro 4 godine. Kad se njena kćer ČO vjenčala sa svojim suprugom najprije je živjela kod njih tj. u dijelu kuće od njenog pok. supruga, a nakon nekog vremena se preselila u dio kuće od L, ona je kupila kuhinju, a kuća je već bila izgrađena, par godina je živjela sa suprugom, nakon rastave je ostala živjeti tamo. Ne zna od koje godina njena kćer kontinuirano živi u kući. Njena kćer ČO kad se vjenčala sa svojim suprugom najprije je živjela kod njih tj. u dijelu kuće od njenog pok. supruga, a nakon nekog vremena se preselila u dio kuće od L s kućnim brojem 58, ona je kupila kuhinju, a kuća je već bila izgrađena, par godina je živjela sa suprugom, nakon rastave je ostala živjeti tamo. Njena kćer ČO je promijenila je pločice u hodniku u dijelu kuće koji je bio od pok. L njenog strica. Nije bio razgovor nje i supruga s jedne strane i ČO s druge strane da ČO uđe u taj dio kuće i da može ulagati, ČO je to sama radila i odlučivala kako je njoj odgovaralo. Nisu nikad sudskim putem tražili da se ČO zabrani izvođenje radova, bili su sretni da radi.

12. Tužiteljica ČO, u svom iskazu navodi da je predmetna kuća kao dvojna kuća, ima dva ulaza i dva kućna broja, ali kad se gleda iz vani ona izgleda kao jedna kuća. Jedan ulaz ima kućni broj 56, a drugi ulaz ima kućni broj 58. Ona ne polaže nikakva prava na ulazu u kućni broj 56 i to je bio dio od njenog oca sukladno dogovoru sa njenim pokojnim stricom L, a ulaz na kućni broj 58 bio je od njenog pokojnog strica L. Sa gradnjom kuće je počeo još njen pokojni djed negdje 60-tih godina. Napominje da se kuća sastoji od prizemlja i kata i to ima jedan i drugi ulaz. Kao curica se sjeća da je bilo u to vrijeme sagrađeno prizemlje i podignut je prvi kat bez krova samo pod pločom, a krov je sagrađen negdje prije Domovinskog rata. Dio kuće koji se nalazi na kućnom broju 56 bio je uređen odnosno uređivao se više nego ulaz na kućnom broju 58, na prvom katu se nalazila soba gdje je stric spavao i kupatilo, a u prizemlju se nalazila konoba-spremište, čuvali su se krumpiri, pršuti i ostalo, taj dio kuće nije imao kuhinju. Od 2002. na broju 56 živjela je sa svojim bivšim suprugom jedno 4- 5 godina, kad su se odlučila službeno vjenčati, odlučili su urediti dio kuće na broju 58. Kad su počeli preuređivati tamo je živio njen pok. stric i njena pok. baka neko vrijeme. Može reći da su sa uređivanjem započeli negdje 2007. promijenili su instalacije, promijenili su unutarnju i vanjsku stolariju, keramiku, vanjsku fasadu. Može reći kompletno renoviranje tog dijela kuće. U prizemlju kuće nakon njenog renoviranja sad se nalazi i dalje konoba ali u manjim m2 nego što je to bilo, kuhinja s dnevnim boravkom, kupatilo sa stepenicama za kat i prije su postojale te stepenice ali samo od betona. Na gornjem dijelu se nalaze 4 sobe koje je ona uredila, a i prije toga su postojale 4 sobe, a moj stric je spavao u jednoj od tih soba. Nalazilo se i kupatilo koje je bilo rađeno 80-tih ali ga ja preuredila. Na gornjem katu na prednjoj strani kuće se nalazi terasa koju je preuredila, stavila je pločice i promijenila ogradu. Ona sad sa svojim sadašnjim suprugom živim na broju 58. Odmah kad je počela preuređivati sa tadašnjim suprugom preselila se na kućni broj 58. Njen pokojni stric i njena pok. baka su živjeli na kućnom broju 58 zajedno sa njom i tadašnjim suprugom sve do njihove smrti. Bio je usmeni dogovor između cijele obitelji njenih roditelja, strica i njene sestre da njenoj sestri koja u tom trenutku nije bila udana da joj pripadne dio na kućnom broju 56, a njoj da pripadne dio na kućnom broju 58 i da će ga ona preurediti zajedno sa tadašnjim suprugom. Roditelji je nisu financijski pomagali oko preuređenja jer nisu imali financija. Ona i njena sestra su naslijedile pokojnog strica na jednake dijelove. Sve je bilo dobro unutar obitelji dok se nisam udala za sadašnjeg supruga 2020., a njen otac je umro 2022. Nakon što se ja udala za sadašnjeg supruga, njen pok. otac je sa njenom sestrom zaključio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju glede predmetne nekretnine. Na jednoj čestici se nalazi ulaz broj 56 i 58 i svaki ulaz je odvojen i postoji jedno dvorište, a o održavanju dvorišta se uglavnom brine ona budući njena sestra nije u mogućnosti zbog svojih obveza. Režijske troškove on i njena sestra dijele na pola budući da za oba kućna broja postoji jedno brojilo za vodu i za struju. Između nje i sestre nikad nije bilo spora kad je preuređivala svoj dio kuće te su čak i zajednički napravili fasadu kuće. Sve što su bili nekakvi zajednički dijelovi od jednog i drugog ulaza kao što su vanjska fasada, ulaza i dvorišta ona i sestra su sve plaćale po pola i nikad nije bilo nikakvog spora. Ovom tužbom traži dio kuće koji se nalazi na kućnom broju 58 na ime toga što sam preko 20 godina ulagala u tu nekretninu i to smatram svojim domom i vlasništvom. Tako da je ½ tog dijela kuće stekla na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju sa svojim stricom L, dok je drugu polovicu tog dijela kuće stekla njena sestra ČOV, dok je drugu polovicu kuće za cijeli stekla njena sestra na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sa svojim ocem. Ona i sestra zaključile su ugovor o doživotnom uzdržavanju sa svojim stricom da se ne bi slučajno dogodilo da njegova imovina ne bi pripala nekom trećem osim njoj i sestri. Kako je već istakla napominje da je bio dogovor da ćemo ona i njena sestra sve dijeliti na pola kako su i njen pok. otac i stric napravili. Prije 45 godina na dijelu koji je bio od strica kućni broj 58, četiri sobe na prvom katu su se iznajmljivale turistima.

13. Tuženica ČOV u svom iskazu navodi da je predmetna kuća dvojna kuća koja se sastoji od 2 ulaza s kućnim brojem 56 i 58, a izvana izgleda kao jedna kuća. U jednom dijelu kuće broj 56 je bio od njenog pok. oca LO, a broj 58 je bio od strica HO. Sa gradnjom kuće je započeo njen djed 60-tih godina te postoji dokument potvrda iz 1968. da je sagrađen jedan mali dio kuće nekih 30 do 40 m2. Tijekom 70-tih godina, a prije njenog rođenja je izgrađena cijela kuća prizemlje i kat u svojim sadašnjim gabaritima. Kuću je gradio njen pok. otac, pok. stric i njena majka. Njen otac je bio pomorac, kasnije se bavio poljoprivredom, a ljeti se kuća iznajmljivala kako na broju 56 tako i na broju 58, na dijelu kuće 58 četiri sobe na prvom katu su se iznajmljivale za turiste pa tako i tri sobe na broju 56. To je trajalo sve do Domovinskog rata. Nakon toga nije se kuća iznajmljivala turistima. U periodu od 2019. do 2021. dio kuće na broju 58 njena sestra je to iznajmljivala, a rješenje je glasilo na njenog oca, novac od iznajmljivanja je sestra ČO uzimala za sebe, a režijske troškove su dijelili na pola. Ni mama ni tata nisu ništa dobili od tog iznajmljivanja. Prije nego što je njena sestra počela uređivati dio kuće na broju 58 u prizemlju se nalazi konoba u istim gabaritima, sa lijeve strane se nalazila soba od njene pok. bake, a sad je tamo njena sestra napravila kuhinju, stepenice koje su vodile do gornjeg kata na kojem se nalaze 4 sobe sa kupatilom i prije preuređivanja od strane njene sestre te sobe su imale parkete, vanjsku stolariju, namještaj te je bilo opremljeno i kupatilo. U prizemlju broja 58 njena sestra je pored kuhinje napravila dnevni boravak te nadogradila dio za kupatilo, a gore su ostale i dalje 4 sobe s kupatilom koje je preuredila. Nije bio nikakav dogovor unutar obitelji da bi njenoj sestri ostao dio kuće na ulazu broj 58, a njenoj na broju 56. Kad je njena sestra ulagala u ulaz broj 58, njen otac je pitao da li si pitala svoju sestru da li možeš ulagati u taj dio kuće. Može reći da su njeni roditelji i njena sestra imali pomalo narušene odnose. Istina je da su ona i sestra 2011. sa svojim pok. stricem zaključili ugovor o doživotnom uzdržavanju gdje bi njegovu polovicu tj. ulaz 58 dijelile na pola. Njoj je otac na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ostavio svoj cjelokupni dio na ulazu 56. Sa svojom sestrom dijelila je na pola vanjsku fasadu, pločice, kamen na stazi, ali napominje da je kuća u gabaritima kakva je bila. Na broju 58 postoji bazen koji je napravila njena sestra 2019. ili krajem 2018., te je bila upozorena od oca da ne ruši te biljke koje su bile na tom dijelu gdje je napravljen bazen. Bazen je napravljen nakon smrti strica. Sestra je nije pitala suglasnost da se napravi bazen. Kad se iznajmljivala cijela kuća, cijela obitelj je spavala na ulazu broj 56 u jednoj sobi. Sudskim putem nije tražila da se njenoj sestri zabrani izvođenje radova jer se ne volim vući po sudovima.

14. Na temelju iskaza saslušanih stranaka i svjedokinje JO, te dokumentacije u spisu ovaj sud je utvrdio da su predmetna nekretnina u naravi čini dvojnu kuću sa dva ulaza i s dva kućna broja 56 i 58. Kuća ima prizemlje i kat tako na oba kućna ulaza. Radovi na kući da su počeli negdje 60-ih godina prošlog stoljeća od strane djeda stranaka, a tako i iskazuju tužiteljica i tuženica u svom iskazu. Nadalje tuženica u svom iskazu navodi da je tijekom 70-tih godina, a prije njenog rođenja (1980.) izgrađena cijela kuća, prizemlje i kat u svojim sadašnjim gabaritima. Kuću da je gradio njen pok. otac, pok. stric i njena majka. Ljeti da su kuću iznajmljivali turistima i to četiri sobe na dijelu kuće s brojem 58 i tri sobe na dijelu kuće s brojem 56 što je u skladu i s iskazom tužiteljica koja je navela da je prije 45 godina na dijelu koji je bio od strica kućni broj 58, da su se četiri sobe na prvom katu iznajmljivale turistima. Slijedom navedenog ovaj sud zaključuje da je gradnja predmetne kuće započela 60-ih godina prošlog stoljeća, gradila se etapno, a okončana je krajem 70-ih godina, te da tuženica nije izgradila predmetnu kuću već je izvodila radove preuređenje na kućnom ulazu 58. Ovaj sud nije smatrao potrebnim upuštati se u razmatranje i ocjenjivanje stvarnog doprinosa, kako financijskim sredstvima, tako i uloženim trudom jer tužiteljica ne može biti stjecatelj prava vlasništva ili suvlasništva na temelju građenja u skladu s odredbom članka 153. ZV koji propisuje da iznimno postoji mogućnost da zgrada pripada graditelju i to u slučaju kad je pošten, odnosno nije znao niti mogao znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za gradnju i nije bez odgode zabranio. Pri tom je za istaknuti kako se vlasnički odnosi graditelja i vlasnika zemljišta mogu urediti na drugačiji način od onog predviđenog odredbama o stjecanju prava vlasništva građenjem i to njihovim sporazumom. Međutim ovaj sud utvrđuje da tužiteljica nije sklopila nikakav sporazum jer ne postoji niti jedan dokaz o tome, a kako je tužiteljica istakla u svom iskazu ona polaže pravo na dijelu predmetne čestice kućni ulaz 58 koji je nesporno bio u posjedu i vlasništvu njenog strica HO, a on je sa svojom ½ dijela predmetne nekretnine raspolagao na način da je zaključio Ugovor o doživotnom uzdržavanju s ovdje strankama, te su se nakon njegove smrti tužiteljica i tuženica upisale kao suvlasnice svaka za ¼ dijela.

15. Naime, ovaj sud ne dvoji da je tužiteljica doprinijela preuređenju na kućnom ulazu 58, te da bi eventualno mogla imati pravo na novčanu naknadu koja bi se mogla ostvarivati po obvezno pravnom zahtjevu u nekom drugom parničnom postupku, a u ovom je činjenična osnova istaknuta u tužbi građenje, a za koju je osnovu sud vezan, stoga je sud odbio dokazne prijedloge tužiteljice na okolnosti ulaganja da se saslušaju svjedoci DO, AO, OO, EO, PO, koji su susjedi tužiteljice i imaju neposrednih saznanja o ulaganju, te svjedokinja ĆO, ĐO, GO, ZO, FO, građevinar koji je izvodio radove na zgradi tužiteljice, SO, keramičar koji je izvodio radove, TO koji je izvodio radove, CO, kameno klesar koji je izvodio radove, ŠO, KO, kamenoklesar koji je izvodio radove kao i njegov brat BO koji je izvodio kamenoklesarske radove, VO koji je radio i postavljao klima uređaje na zgradi tužiteljice, te provede dokaz uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika i vještaka građevinske struke.

16. Sukladno navedenom ovaj sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan jer tužiteljica nije dokazala da je građenjem stekla pravo vlasništva na nekretnini oznake čest. br. 1652 k. o. [katastarska općina], kućni broj 58.

17. Odluka o troškovima parničnoga postupka donesena je na temelju članka 154. stavka 1. i 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.,155/23. i 146/25. dalje ZPP.) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23. i 107/25. dalje Tarifa), a prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva (10.100,00 eura). Tako je tuženici priznat trošak za sastav odgovora na tužbe po Tbr. 8/1 – 200,00 eura, pristup na ročište od 5. ožujka 2026. po Tbr. 9/1- 200,00 eura, pristup na ročište od 19. svibnja 2026. po Tbr. 9/1- 200,00 eura, pristup na ročište od 26. kolovoza 2026. po Tbr. 9/1- 200,00 eura, što iznosi 800,00 eura, uvećano za PDV 25 %, što iznosi 1.000,00 eura.

Pag, 25. rujna 2026.

Sutkinja

Marijana Zelić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu putem sustava e-komunikacija, odnosno u tri primjerka ako podnositelj žalbe nije obveznik korištenja e-komunikacije sukladno članku 106.a ZPP-a. O žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Tužiteljici pp

2. Tuženici pp