1               

                                                                           Poslovni broj: Gž-272/2024-2.

               REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

           Tome Skalice 2, Slavonski Brod    

                                                                                  Poslovni broj: Gž-272/2024-2.

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Draženki Ilak, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pokojnog Z. S., sina Stjepana, državljanina Republike Hrvatske, rođenog …., umrlog …., OIB …, s posljednjim prebivalištem u F., N., rješavajući žalbu zakonske nasljednice L. Š. OIB. … iz Z., zastupana po punomoćnicama D. M. L. i I. I. I. odvjetnicama u Z., protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 26. veljače 2024., poslovni broj: 87 O-1163/2024-6., 8. svibnja 2024.,

r i j e š i o   j e

Uvažava se žalba zakonske nasljednice L. Š., ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 26. veljače 2024., poslovni broj: 87 O-1163/2024-6, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na nadležni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"Općinski građanski sud u Zagrebu oglašava se nenadležnim u ostavinskom postupku iza pokojnog Z. S. te se ovaj ostavinski postupak obustavlja."  

2. Protiv prvostupanjskog rješenja zakonska nasljednica L. Š. podnijela je žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba parničnog postupka, kao i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbe članka 4. i 15. Uredbe broj 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, tako što je svoju odluku temeljio isključivo na činjenici posljednjeg prebivališta ostavitelja, a da pri tome nije uzeo u obzir činjenicu da je ostavitelj hrvatski državljanin, kao i da se nepokretna imovina ostavitelja nalazi u Republici Hrvatskoj. Zbog navedenog smatra da su ispunjeni uvjeti iz članka 10. Uredbe broj 650/2012 i da je za provođenje ostavine nadležan sud u Republici Hrvatskoj pa predlaže da se njezina žalba uvaži, ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na nadležno postupanje.

3. Žalba je osnovana.

4. Žalba je podnesena, između ostalog, i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, ali žaliteljica ne navodi o kojoj bi se bitnoj povredi postupka radilo. Ispitujući pobijano rješenje, sukladno članku 365. stavku 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 48/11 –pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje u tekstu: ZPP), u vezi sa člankom 381. ZPP-a, a sve u vezi s člankom 175. stavkom 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 – dalje u tekstu: ZN), ovaj sud ne nalazi postojanje bitnih povreda parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Prvostupanjski je sud, polazeći od činjenice da je ostavitelj imao prebivalište u F. i da je preminuo 2023., smatrao da je u konkretnom slučaju za provođenje ostavine nadležan sud u F..

5.1. Pri tome je primijenio članak 4. Uredbe br. 650/2012 od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju (dalje u tekstu: Uredba o nasljeđivanju), prema kojoj sudovi države članice u kojoj je umrli imao svoje uobičajeno boravište u trenutku smrti imaju nadležnost odlučivati o nasljeđivanju u cijelosti.

6. Uredbu o nasljeđivanju prvostupanjski je sud pogrešno primijenio.

7. Naime, člankom 10. stavkom 1. točkom (a) Uredbe o nasljeđivanju, ako se uobičajeno boravište umrlog u trenutku smrti ne nalazi u državi članici, sudovi države članice u kojoj se nalazi imovina ostavine svejedno imaju nadležnost odlučivati o nasljeđivanju u cijelosti, ako je umrli imao državljanstvo te države članice u trenutku smrti. Navedenim člankom propisana je dakle supsidijarna nadležnost.

8. Pri tome, a u skladu s obvezujućim tumačenjem članka 10. stavka 1. točke (a) Uredbe o nasljeđivanju, izraženom u presudi Suda Europske unije od 7. travnja 2022. VA i ZA, C-645/2020, EU: C:2022:267, t. 29.-34., sud države članice mora po službenoj dužnosti utvrditi svoju nadležnost na temelju pravila o supsidijarnoj nadležnosti predviđenog tom odredbom kada, nakon što je pred njim pokrenut postupak, utvrdi da nije nadležan na temelju pravila o općoj mjesnoj nadležnosti iz članka 4. Uredbe.

9. S obzirom da iz stanja spisa proizlazi da je ostavitelj u trenutku smrti imao hrvatsko državljanstvo, a kako to proizlazi iz Smrtovnice (strana 1. spisa), kao i iz podataka Jedinstvenog registra osoba RH MUP-a (strana 9. spisa), kao i da je imao imovinu na području Republike Hrvatske (obiteljsku kuću u Z.,  vanknjižno suvlasništvo na drvenoj tradicijskoj kući u S. K., T. i oranicu u S. K., a kako to proizlazi također iz smrtovnice), nadležnost prvostupanjskog suda proizlazi na temelju pravila o supsidijarnoj nadležnosti iz članka 10. stavka 1. točke (a) Uredbe o nasljeđivanju, neovisno o tome što prema utvrđenju prvostupanjskog suda nema njegove nadležnosti na temelju opće odredbe o nadležnosti iz članka 4. Uredbe o nasljeđivanju.

10. Zbog pogrešne primjene odredbi Uredbe o nasljeđivanju, a na temelju članka 380. točke 3. ZPP-a, uvažena je žalba nasljednice, ukinuto je prvostupanjsko rješenje, te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na nadležno postupanje.

Slavonski Brod, 8. svibnja 2024.

   Sutkinja

Draženka Ilak