REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.broj Pn-2491/2021-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vesni Horvat kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice VS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa Tomislav Hajdek, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Klinička bolnica Merkur, Zagreb, Zajčeva 19, OIB 25883882856, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dana 23. veljače 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Tomislava Hajdeka, odvjetnika iz Zagreba i punomoćnika tuženika po zaposlenju VSC, dana 25. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Klinička bolnica Merkur, Zajčeva 19, 10000 Zagreb, OIB: 25883882856, platiti tužiteljici VS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.749,63 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana 30.4.2022. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.145,46 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke tekućom od 25. rujna 2026. do plateža, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 5.10.2021. godine navodi da je dana 4.12.2020. godine u Zagrebu, u kirurškoj poliklinici tuženika stradala prilikom kirurškog zahvata – odstranjivanja ateroma (u lokalnoj anesteziji). Nezgoda se dogodila na način da je prilikom okreta na bočnu stranu kojeg je izvršila sukladno uputi nadležnog liječnika, pala (skliznula) s bolničkog kreveta radi madraca koji nije bio fiksiran odnosno nije bio postavljen na pravilan način. Tužiteljica je sljedećeg dana 5.12.2020. pregledana u ustanovi tuženika gdje je ustanovljeno da je prilikom pada u kirurškoj poliklinici zadobila prijelom palčane kosti. Slijedom izloženog konačno postavljenim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 8.10.2025. godine te na ročištu 23.2.2026. na ime naknade neimovinske štete i tuđe pomoći i njege potražuje iznose kako slijedi:

- za pretrpljene fizičke bolove 1.393,59 EUR

- za pretrpljeni strah 1.128,14 EUR

- za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 862,70 EUR

- te za tuđu pomoć i njegu 365,20 EUR ili ukupno 3.749,63 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.4.2021. do isplate, sve uz naknadu troška parničnog postupka sa pripadajućom kamatom tekućom od donošenja presude do plateža.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Osporava odgovornost za nastanak štetnog događaja obzirom je do nastanka istog došlo isključivom krivnjom same tužiteljice. Navodi da tužiteljica nije pala tijekom zahvata, već nakon istog kada se suprotno uputama liječnika i medicinskog tehničara sama dizala i tom prilikom pala. Poziva se na odredbu čl. 27 Zakona o zdravstvenoj zaštiti te ističe da nema propusta ni skrivljenog postupanja tuženika koji su doveli do nastale štete, već je ista isključivo posljedica nepažnje tužiteljice koja je postupila suprotno uputama djelatnika tuženika. Protivi se visini tužbenog zahtjeva smatrajući ga previsoko postavljenim po svim kriterijima te osporava i tijek zateznih kamata. Podredno ističe prigovor doprinosa tužiteljice vlastitoj šteti imajući u vidu postupanje suprotno uputama kao i neprovođenje svih preporučenih terapijskih postupaka. Slijedom svega navedenog predlaže tužiteljicu u cijelosti odbiti s tužbenim zahtjevom kao neosnovanim uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju, podneske stranaka, proveden je očevid na licu mjesta, fotografije lica mjesta, saslušani su svjedoci ZS i AS, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Jakši Filipović Čugura te dokaz dopunskim usmenim očitovanjem vještaka dr. Filipović Čugura.

4. U predmetnom slučaju tužiteljica je nakon provođenja medicinskog vještačenja uskladila tužbeni zahtjeva sukladno nalazu vještaka budući je tek dostavom nalaza i mišljenja vještaka saznala za visinu štete te je neosnovan prigovor tuženika koji se odnosi na preinaku tužbenog zahtjeva imajući u vidu odredbu čl. 190 st. 2 ZPP-a. U odnosu na istaknuti prigovor zastare na povećani dio tužbenog zahtjeva isti prigovor je neosnovan budući je povišen tužbeni zahtjev identičan u svojoj činjeničnoj i pravnoj osnovi sa tužbenim zahtjevom iz tužbe, a što je stajalište važeće sudske prakse.

5. Svjedok ZS u svojem je iskazu naveo da je u vrijeme nastanka štetnog događaja bio zaposlen kod tuženika na poslovima medicinskog tehničara te da je bio prisutan u ambulanti gdje je došlo do pada tužiteljice međutim pad osobno nije vidio. Štetni događaj desio se u tzv. maloj kirurškoj sali i kirurški zahvat rađen je u ležećem položaju. U svojem je iskazu pojasnio tehnologiju nakon završenog zahvata točnije naveo je da obrađuje završnu ranu, a nakon što to napravi okreće se prema stolu kako bi spremio materijal korišten prilikom zahvata. Kada završi taj svoj radni dio dolazi do pacijenta, pacijent se okreće na bok i nakon toga u sjedeći položaj te se u sjedećem položaju provjerava stanje pacijenta i tek kada se utvrdi da je pacijent sposoban sići sa stola on se diže na noge. Naveo je da se uvijek postupa sa pacijentom na ovakav način i kraj njega se uvijek nalazi tehničar. U slučaju tužiteljice desilo se to da kada je pospremao stol tužiteljica se sama krenula dizati te je tom prilikom došlo do pada. Naveo je da se od pacijenta uvijek traži da ostane ležati tako dugo dok medicinski tehničar ne dođe do njega pa je tako bilo i u predmetnom slučaju. Krevet na kojem je rađen zahvat nema mogućnost podešavanja po visini točnije spuštanja i dizanja, a na krevetu se uvijek nalazi madrac koji mora biti pričvršćen na krevet. Tako je bilo i predmetne zgode te je isti uvijek fiksiran i ne postoji mogućnost poskliznuća madraca sa kreveta. Liječnik koji je obavio operacijski zahvat nakon zahvata piše medicinsku dokumentaciju i to obavlja na jednom od okolno slobodnih mjesta točnije na slobodnom računalu. Predmetne zgode liječnik nije bio u trenutku pada tužiteljice u prostoru sale. Ne sjeća se da li je predmetne zgode pomagao tužiteljici vezano uz "penjanje" na krevet budući neki puta pacijent to učini sam, a neki puta mu u tome pomogne tehničar. Zahvat je rađen u lokalnoj anesteziji, vezano uz trajanje zahvata naveo je da je to 15ak minuta, gore dolje 5 minuta, a pacijent zna da je zahvat gotov kada je to liječnik ili tehničar rekao. Pacijentica je bila suradljiva prilikom zahvata. U situaciji da madrac na krevetu nije bio fiksiran točnije svezan bilo bi već problema kod "penjanja" pacijentice na krevet budući bi on klizio. Koliko se sjeća kada je tužiteljicu uočio nakon pada ona je sjedila na podu i bila je oslonjena na jednu ruku time da se detalja ne sjeća.

6. Svjedok AS u svojem je iskazu naveo da je u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen kod tuženika na poslovima specijalizanta ortopedije i traumatologije time da nije neposredni očevidac pada tužiteljice koji se desio u operacijskoj sali za male zahvate. Naveo je da je bio liječnik koji je obavljao zahvat kod tužiteljice, a radilo se o zahvatu na gornjem dijelu leđa, misli s lijeve strane. Zahvat je rađen na način da je tužiteljica ležala na krevetu i koliko se sjeća na desnom boku. Nakon postavljanja završenog šava što je njegova liječnička obveza ostali postupak je u nadležnosti tehničara pa je tako bilo i predmetne zgode te je on izašao iz operacijske sale. Opisano postupanje je uobičajeno, a tako je postupljeno i u slučaju tužiteljice. Naveo je da kod penjanja pacijenta na krevet i silaska s kreveta pacijentu se uvijek pomaže uz napomenu da postoji i klupica pored kreveta, a krevet se diže i spušta. Ne sjeća se da li se krevet na kojem je obavljen zahvat tužiteljice dizao ili spuštao time da postoji mogućnost dizanja i spuštanja kreveta. Na krevetu se nalazi madrac koji je fiksiran za krevet, a fiksacija tog madraca provjerava se prije zahvata budući je to nužno za stabilnost pacijenta prilikom zahvata. Nakon završetka zahvata pacijent se uvijek upozorava da sačeka prije izlaska s kreveta točnije da bude prisutan liječnik ili tehničar kod izlaska s kreveta, a kako je učinjeno i predmetne zgode. Naveo je da je tužiteljici kao pacijentici prije nego je izašao iz operacijske sale rekao upravo tako. Čuo je da se nešto dešava u operacijskoj sali te je došao na lice mjesta, a kada je došao u salu našao je tužiteljicu uz stol na lijevom boku. Koliko se sjeća u trenutku njegovog dolaska tužiteljica nije bila na podu, nego više lijevom rukom oslonjena na krevet, možda već u trenutku stajanja. U sali je kada je došao bio tehničar. Njegov odlazak iz operacijske sale bio je iz razloga kako bi sačinio medicinsku dokumentaciju vezano uz ovaj zahvat, a taj nalaz se piše tamo gdje se nalazi prvo slobodno računalo. Koliko se sjeća radilo se o zahvatu koji je trajao 10ak minuta i tužiteljica je predmetne zgode dobila lokalnu anesteziju. Tužiteljica nije za penjanje na krevet trebala apsolutnu pomoć ali se sjeća da su joj pomagali. Tijekom operativnog zahvata bila je suradljiva, a da je zahvat gotov tužiteljica zna o tome što joj on kaže da je zahvat gotov. Naveo je i to da je inzistirao da nakon pada tužiteljice naprave neku obradu međutim tužiteljica je to odbijala.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete zbog pada sa operacijskog stola i ozljede zadobivene nakon kirurškog zahvata u lokalnoj anesteziji u kirurškoj poliklinici tuženika dana 4.12.2020. godine.

8. Među strankama nije sporno da je tužiteljici u kirurškoj poliklinici tuženika naprijed spomenutog dana obavljen kirurški zahvat u lokalnoj anesteziji kao ni to da je nakon navedenog zahvata došlo do njezinog pada i ozljeđivanja. Činjenica ozljeđivanja proizlazi i iz medicinske dokumentacije u koju je izvršen uvid tijekom postupak te utvrđenja provedenog medicinskog vještačenja.

9. Sporno je među strankama odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja budući tuženik smatra da nema propusta niti skrivljenog postupanja tuženika, već je šteta isključivo posljedica nepažnje tužiteljice koja je postupila suprotno uputama djelatnika tuženika.

10. Provedenim očevidom na licu mjesta utvrđeno je da mjesto nastanka štetnog događaja predstavlja ambulantu za male kirurške zahvate kirurške poliklinike Kliničke bolnice Merkur. U navedenom prostoru operativni zahvat proveden je na operativnom stolu smještenom na sredini prostora ambulante. Utvrđeno je da se radi o stolu metalne konstrukcije položenom na 4 kotača fiksiran na podlogu. Na stolu se nalazi madrac koji je u vrijeme očevida s 4 trake bio vezan za metalnu konstrukciju. Pored kreveta nalazi se metalna klupica. Neposrednim opažanjem utvrđeno je da se radi o kožnom madracu debljine otprilike 5 cm kao i to da je strana madraca pored koje se nalazi metalna klupica za penjanje i silazak sa stola odnosno kreveta zaobljenija u odnosu na drugu stranu. Opisani izgled mjesta nastanka štetnog događaja te krevet na kojem je obavljan operativni zahvat i s kojeg je tužiteljica pala vidljiv je iz priloženih fotografija.

11. Tužiteljica je navela da je prilikom operativnog zahvata ležala na desnom boku te da se krenula dizati kada joj je tehničar rekao da može sići s kreveta. Navela je da se dizala na način da je prvo zauzela jedan polusjedeći položaj i do pada je došlo prije samog silaska kada još nije spustila noge prema metalnoj klupici točnije u njezinom okretanju u namjeri da siđe sa stola. Madrac se pomaknuo iz metalne konstrukcije na kojoj je položen, nije bio vezan i ona je skliznula s madraca i pala. Navela je da joj je tehničar rekao prije nego je krenula silaziti s kreveta da to može učiniti time da ju nije pitao da li treba u silasku s kreveta pomoć kao ni liječnik koji se u trenutku pada nalazio izvan ambulante.

12. Iskazi saslušanih svjedoka i tužiteljice razlikuju se vezano uz činjenicu fiksiranja i vezivanja madraca uz krevet predmetne zgode, dozvolu silaska s kreveta te dobivenu uputu da se ne diže samostalno. Razlog navedenom sud nalazi u zainteresiranosti istih za ishod spora.

13. Medicinski standard određuje načela sigurnosti pacijenta koje se ostvaruje na način da svakom pacijentu osigura osim prava na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i sprečavanje štetnog neželjenog događaja čija bi posljedica moglo biti oštećenje zdravlja pacijenta.

14. Pad pacijenta s operacijskog stola u bolničkoj ustanovi spada u neželjene događaje u toj ustanovi te je na određen način i jedan od pokazatelja sigurnosti pacijenta u bolnici u pružanju zdravstvene zaštite. U prevenciju pada pacijenata sa operacijskog stola neovisno organizacije posla u konkretnoj zdravstvenoj ustanovi moraju biti uključeni svi zdravstveni djelatnici te je njihova dužnost procijeniti i rizik od pada sa operacijskog stola i poduzeti odgovarajuće mjere za njegovu prevenciju u skladu sa njihovim kompetencijama i resursima koji su dostupni u zdravstvenoj ustanovi. Navedeno tim više imajući u vidu ranije opisane karakteristike operacijskog stola točnije metalnu konstrukciju, metalnu klupicu pored, položen madrac, nepodešavanje po visini. Spomenute karakteristike operacijskog stola i u konkretnoj situaciji penjanje na stol i silazak s istog, u situaciji da se radilo o osobi poslije zahvata u ležećem položaju i lokalne anestezije pretpostavljaju potrebu postupanja u korištenju stola sa povećanom pažnjom koja uključuje i adekvatno nadgledanje pacijenta i pomoć istome u silasku sa stola. Tuženik osim tvrdnje tijekom postupka nije dokazao da bi tužiteljica svojim postupanjem predmetne zgode doprinijela nastanku štete. Tijekom postupka nesporno je utvrđeno da u trenutku silaska tužiteljice sa operacijskog stola nije bio prisutan djelatnik tuženika pored operacijskog stola. Valja reći da se sigurnost pacijenta definira kao sprečavanje štete pacijenta, uključujući pogreške činjenjem ili propustom, a kultura sigurnosti pacijenta određen je kao vrijednost u tome kako procesi djeluju u organizaciji i interakciji unutar radne jedinice i organizacijskih struktura te sustava koji zajedno provode norme ponašanja koje promiču sigurnost pacijenata. Stoga se sigurnost pacijenta definira kao svaki izostanak moguće ili nepotrebne štete za pacijenta povezane sa zdravstvenom skrbi odnosno svaka šteta koja je učinjena pacijentu, a nije uzrokovana osnovnom bolesti. Osoblje tuženika bilo je dužno kod tužiteljice kao pacijentice procijeniti rizik od njezinog pada te poduzeti odgovarajuće mjere za njegovu prevenciju točnije nakon zahvata biti prisutan kod pacijentice pri njezinom silasku sa stola. Isto tako postavljanje madraca na operacijskom stolu koji nije trajno privezan za metalnu konstrukciju stola značajno povećava rizik od pada. Vezano uz fiksiranje i vezivanje madraca uz stol predmetne zgode s obzirom na različitost iskaza tužiteljice i svjedoka nije bilo moguće utvrditi da li je navedeni madrac bio vezan ili nije bio vezan predmetne zgode međutim po uvjerenju suda odlučno je da je silazak sa stola bez adekvatnog nadzora uzročno posljedično povezan sa nastankom štetnog događaja, padom i ozljeđivanjem tužiteljice. U konkretnom slučaju sud je stajališta da je nakon provedenog operacijskog zahvata tužiteljici kao pacijentu bilo potrebno osigurati siguran silazak sa stola uz prisutnost zdravstvenog djelatnika posebice uvažavajući činjenicu da je zahvat obavljen u ležećem položaju i lokalnoj anesteziji.

15. Iz svega navedenog jasno proizlazi da je tuženik kriv za nastupjelu štetnu posljedicu i odgovara po načelu krivnje sukladno odredbi čl. 1054 st. 1 Zakona o obveznim odnosima, dalje ZOO, a nije dokazao da su njegovi zdravstveni djelatnici postupili na način koji bi osigurao sigurnost pacijenta te primjenjivi zahtijevani standard dužne pozornosti koja odgovara njihovoj profesiji kako do štetne posljedice kod pacijenta ne bi došlo zbog čega je pad sa operacijskog stola tužiteljice doveo do tjelesne ozljede. Kao što je ranije rečeno sud ne nalazi doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja budući je iz iskaza tužiteljice vidljivo da je silazila sa stola na uobičajeni način, a silazak sa stola je radnja koja slijedi nakon operacijskog zahvata. Ozljeda tužiteljice uzročno posljedično je povezana sa padom što proizlazi i iz medicinske dokumentacije te nalaza i mišljenja vještaka.

16. Iz liječničke dokumentacije te nalaza i mišljenja vještaka dr. Jakše Filipović proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila napuknuće gornjeg dijela lijeve palčane kosti i tipičnog mjesta lijeve palčane kosti. Mišljenje je vještaka da unatoč provedenog liječenja zaostaju posljedice pobliže opisane u mišljenju (list 92 spisa). S obzirom na istaknute prigovore tuženika na pismeni nalaz i mišljenje proveden je dokaz dopunskim usmenim očitovanjem vještaka. U svojem dopunskom usmenom očitovanju vještak je dodatno pojasnio i argumentirao svoja utvrđenja iz pismenog nalaza i mišljenja te u cijelosti ostao pri pisanom nalazu i mišljenju (list 112, 113 spisa). Nalazu i mišljenju vještaka te dopunskom usmenom očitovanju kao stručnom, objektivnom i obrazloženom ovaj sud u cijelosti poklanja vjeru.

17. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je tužiteljica trpila fizičke bolove jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana i manjeg intenziteta 65 dana.

18. Imajući u vidu odredbu čl. 19 st. 1 i 2 ZOO-a te odredbu čl. 1100 ZOO-a i čl. 223 ZPP-a ovaj sud smatra primjerenu novčanu naknadu u zatraženom iznosu od 1.393,59 EUR koji iznos je tužiteljici i dosuđen.

19. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je tužiteljica trpila primarni strah koji je bio jačeg intenziteta i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah jačeg intenziteta trajao je 1 dan, srednjeg intenziteta 6 dana dok se stanje tzv. kasnog straha nastavlja u trajanju od 55 dana.

20. Imajući u vidu odredbu čl. 19 st. 1 i 2 ZOO-a te odredbu čl. 1100 ZOO-a i čl. 223 ZPP-a ovaj sud smatra primjerenu novčanu naknadu u zatraženom iznosu od 1.128,14 EUR koji iznos je tužiteljici i dosuđen.

21. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je došlo do smanjenja životne i radne aktivnosti tužiteljice u omjeru od 5%.

22. Imajući u vidu navedeno te odredbu čl. 19 st. 1 i 2 ZOO-a te odredbu čl. 1100 ZOO-a i čl. 223 ZPP-a ovaj sud smatra primjerenim novčanu naknadu u zatraženom iznosu od 862,70 EUR koji iznos je tužiteljici i dosuđen.

23. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega 2 sata dnevno kroz 55 dana. Na ročištu održanom dana 23.2.2026. stranke su učinile nespornim da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali ukućani te iznos od 3,32 EUR za jedan sat tuđe pomoći i njege. Imajući u vidu navedeno te obim i trajanje tuđe pomoći i njege utvrđen po liječniku vještaku sud smatra primjerenim s naslova tuđe pomoći i njege zatraženi iznos od 365,20 EUR (2 sata x 50 dana = 110 sati x 3,32 EUR = 365,20 EUR. Tužiteljici je tako ukupno dosuđen iznos od 3.749,63 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.4.2022. (završetak liječenja) do plateža. Odluka o kamatama temeljena je na odredbi čl. 29 st. 1 ZOO-a, a dosuđena po stopi naznačenoj u izreci ove presude.

24. Odluka o trošku parničnog postupka temeljena je na odredbi čl. 154 st. 1 ZPP- a. Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku određen je sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to temeljem Tbr. 8 toč. 1, Tbr. 9 toč. 1 te Tbr. 42 i 48. Trošak se sastoji od troška sastava odštetnog zahtjeva 100 bodova, sastav tužbe 100 bodova, podnesak 3.11.2021. 100 bodova, ročište 5.7.2022. 100 bodova, očevid 28.10.2022. 100 bodova, ročište 26.2.2024. 100 bodova, podnesak 8.10.2025. 100 bodova, podnesak 6.11.2025. 100 bodova te ročište 23.2.2026. 100 bodova ili ukupno 900 bodova što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR daje ukupan iznos parničnog troška od 1.800,00 EUR. Tužitelju je dosuđen trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR, plaćenog predujma za očevid 24,74 EUR te sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 36,70 EUR, presudu 84,94 EUR, koji troškovi su bili nužni za vođenje ovog postupka te je tako tužitelju ukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 2.145,46 EUR. Odluka o kamatama na trošak temeljena je na odredbi članka 30 st. 2 Ovršnog zakona.

U Zagrebu, 25. rujna 2026.

Sudac

Vesna Horvat

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu u pet primjerka.

Dna:

1. punomoćniku tužitelja

2. tuženiku