Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž-eu-1/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Karlovcu, po sucu Josipu Štrucelju, kao sucu pojedincu, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja MP iz [adresa] 16, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dejanu Pavloviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika ŽP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Martini Galić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Gajski, Grlić, Prka i partneri sa sjedištem u [adresa], radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Kutini poslovni broj Ovr-eu-3/2024-25 od 26. lipnja 2026. ispravljenog rješenjem istoga suda poslovni broj Ovr-eu-3/2024-28 od 3. srpnja 2026., 25. rujna 2026.
r i j e š i o j e
I. Prihvaća se žalba ovršenice te se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Kutini poslovni broj Ovr-eu-3/2024-25 od 26. lipnja 2026. ispravljeno rješenjem istoga suda poslovni broj Ovr-eu-3/2024-28 od 3. srpnja 2026. ukida i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Kutini poslovni broj Ovr-eu-3/2024-25 od 26. lipnja 2026. ispravljenim rješenjem istoga suda poslovni broj Ovr-eu-3/2024-28 od 3. srpnja 2026. temeljem presude Zemaljskog suda Darmstadt broj 7 O F 43/22 od 2. kolovoza 2023. i Odluke Zemaljskog suda Darmstadt 7 O F 43/22 od 15. prosinca 2023., kojim je ispravljena izreka presude zbog izostanka od 2. kolovoza 2023., a kojima je naloženo ovršenici ŽP iz [adresa] platiti ovrhovoditelju MP iznos od 24.853,90 EUR zajedno sa kamatama u visini od 9%-tnih poena iznad osnovne kamatne stope od 24. ožujka 2022., odnosno u visini od 8,12% tekućim od 24. ožujka 2022. do 31. prosinca 2022., u visini od 10,62% tekućim od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023., u visini od 12,12% tekućim od 1. srpnja 2023. do 31. prosinca 2023., te u visini od 12,62% tekućim od 1. siječnja 2024. pa do isplate, a radi namirenja navedene tražbine, određena je ovrha na nekretnini ovršenice upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Kutini, Zemljišnoknjižni odjel Novska i to na kč. br. [katastarska čestica], broj D. L. 15, [adresa], dvorište, kuća kbr. 20, ukupne površine 654 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zabilježbom ovrhe na nekretnini u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.
2. Navedeno rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobija ovršenica zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje ZPP) čije se odredbe na odgovarajući način primjenjuju u ovršnom postupku temeljem odredbe članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 – dalje; OZ), poglavito ističući počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a. U žalbi u bitnome navodi da prvostupanjski sud nikada nije na zakonom propisani način utvrdio sadržaj njemačkog prava, već je to učinio prema dopisu odvjetnika Aloisa Kovača od 23. prosinca 2024., a koji predstavlja privatni dopis punomoćnika strane u postupku-ovrhovoditelja. Ističe da je uplaćeni iznos osiguranja nedovoljan za provođenje ovrhe na način kako je ista zatražena, s obzirom na to da iznos od 27.339,29 EUR predstavlja 110% iznosa glavnice, ali ne i zatraženih kamata. Osporava visinu kamatne stope određene rješenjem o ovrsi ističući da se u izreci pobijanog rješenja, odmah nakon navođenja navodnog preciznog iznosa kamatne stope u Njemačkoj, navodi i način obračuna zatezne kamate iz odredbe članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 – dalje; ZOO) za isto razdoblje. Ističe povredu članka 43. Uredbe Brisel I bis, prigovor prava na dom i prigovor narušene pravične ravnoteže između interesa ovrhovoditelja i interesa ovršenika. Predlaže ukinuti pobijano rješenje te odbiti prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja uz naknadu troška žalbenog postupka.
3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj je osporio žalbene navode, predložio žalbu odbiti i pobijano rješenje o ovrsi potvrditi uz naknadu troška žalbenog postupka.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitavši pobijano rješenje u smislu odredaba članka 365. ZPP-a čije se odredbe na odgovarajući način primjenjuju u ovršnom postupku temeljem odredbe članka 21. stavak 1. OZ-a ovaj je sud utvrdio da sud prvog stupnja nije potpuno utvrdio činjenično stanje što je od utjecaja na pravilnost primjene materijalnog prava.
6. Naime, iz sadržaja žalbe proizlazi da je ovršenica prigovorila da bi provedbom ovrhe bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenice i interesa ovrhovoditelja u smislu odredbe članka 80.b stavak 2. i 3. OZ-a, a pozvala se i na pravo na dom u smislu odredbe članka 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne Novine Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 – dalje EKLJP).
7. Prema odredbi članka 80.b stavak 2. OZ-a ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 EUR, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, a prema stavku 3. istog članka pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. tog članka sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:
- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj predlaže provesti ovrhu,
- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,
- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina i drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji
- ima li ovrhovoditelj osobito opravdani interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga,
- je li ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili u ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
8. Prema odredbi članka 8. stavak 1. EKLJP svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, a prema stavku 2. istog članka javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje te radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i slobode drugih.
9. Nakon što je ovršenica u žalbi protiv rješenja o ovrsi istaknula naprijed navedene prigovore sud prvog stupnja je bio dužan utvrditi činjenice bitne za odluku o prigovorima ovršenice - je li ovim postupkom narušeno njeno pravo na dom i je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenice i interesa ovrhovoditelja, sve u smislu odredbe članka 51. stavak 2. i stavak 5. OZ-a.
10. Također, osnovano žalbom ovršenica ističe da je sud prvog stupnja prije donošenja odluke propustio utvrditi sadržaj stranog prava prema odredbama Zakona o međunarodnom privatnom pravu (Narodne novine broj 101/17 i 67/23 – dalje; ZMPP), već je odluku utemeljio na dopisu odnosno privatnoj ispravi dostavljenoj od strane ovrhovoditelja. Naime, iako stranka može podnijeti privatnu ispravu vezanu uz tumačenje stranog prava, sud je dužan prije donošenja odluke samostalno provjeriti vjerodostojnost i službeno tumačenje stranih propisa, obzirom da je ovršenica takvo tumačenje osporavala tijekom postupka (list 78 prvostupanjskog spisa).
11. Kako sud prvog stupnja nije utvrdio naprijed navedene činjenice koje su bitne za odluku o prijedlogu ovrhovoditelja za ovrhu na nekretnini ovršenice, valjalo je temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a u vezi odredbe članka 370. ZPP-a riješiti kao pod točkom I izreke.
12. Točka II izreke, u pogledu zahtjeva stranaka radi naknade troška žalbenog postupka, temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP-a u vezi odredbe članka 14. OZ-a.
13. Valja napomenuti da je ovršenica istodobno sa žalbom protiv rješenja o ovrsi podnijela prijedlog za odgodu ovrhe i zahtjev za odbijanje izvršenja strane sudske odluke, a o kojima ovaj sud kao drugostupanjski nije ovlašten odlučivati.
14. U nastavku postupka sud prvog stupnja će utvrditi činjenice bitne za odluku o prigovorima ovršenice iznesenim u žalbi te će temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja, uz utvrđenje sadržaja stranog prava u pogledu pravomoćnosti i ovršnosti presude na temelju koje ovrhovoditelj predlaže ovrhu, donijeti novu odluku o prijedlogu ovrhovoditelja za ovrhu na nekretnini ovršenice.
U Karlovcu 25. rujna 2026.
Sudac
Josip Štrucelj
