REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] S 5

Poslovni broj: Us I-1362/2025- 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja 1. SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. VL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. UL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po odvjetniku Matiji Šikiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Golubić i Šikić j.t.d., Čakovec, Ruđera Boškovića 33, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imov ine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi rješenja o izvedenom stanju, 24. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništavaju se rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/24-26/229, URBROJ: 531-03-25-2 od 3. lipnja 2025.

II. Poništava se rješenje Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u Krku, KLASA: UP/I-361- 03/24-14/5, URBROJ: 2170-03-04/17-24-3 od 29. ožujka 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

III. Prvostupanjsko tijelo je u ponovljenom postupku obvezan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknadi troškove ovog upravnog spora u visini od 2.500,00 EUR (slovima: dvije tisuće petsto eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku.

Obrazloženje

1. Rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u Krku, KLASA: UP/I -361-03/24- 14/5, URBROJ: 2170-03-04/17-24-3 od 29. ožujka 2024. odbijen je zahtjev 2.- i 3.- tužitelja za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu jednostavnu zgradu (zgrada F) na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan građevinskog područja naselja Picik, područje Picik.

2. Pobijanim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/24-26/229, URBROJ: 531-03-25-2 od 3. lipnja 2025. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv citiranog prvostupanjskog rješenja kao neosnovana.

3. Rješenja upravnih tijela temelje se na utvrđenju da zgrada prikazana na snimci izvedenog stanja nije vidljiva na digitalnoj ortofoto karti DOF 5/2011 budući je ista naknadno dograđena, te da se ne radi o zgradi na kojoj su izvedeni najmanje grubi građevinski radovi, te stoga ne predstavlja nezakonito izgrađenu zgradu u smislu čl. 2. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" br. 86/12, 143/13, 65/17, 14/19), kao i da je ista napravljena od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja, pa stoga postoje i zapreke za ozakonjenje propisane odredbom čl. 6. st. 3. podst. 2. tog Zakona.

4. Tužitelji u tužbi i kasnijem tijeku spora osporavaju utvrđenje upravnih tijela da predmetni objekt predstavlja baraku koja se temeljem čl. 6. st. 3. podst. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne može ozakoniti, ističući da se radi o zgradi u smislu čl. 2. st. 2. istoga Zakona na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni radovi. Navode da tuženik ignorira činjenicu da prvostupanjsko tijelo nije postupilo sukladno zakonu jer je propustilo zatražiti i izvršiti uvid u uvjerenje iz čl. 15. podst. 3. tog Zakona, opravdavajući to pogrešno načelima učinkovitosti i ekonomičnosti, iako to uvjerenje kao javna isprava potvrđuje vidljivost zgrade na kartografskoj podlozi prije 21. lipnja 2011. godine, a netočno je i da je objekt nakon snimke nadograđivan. Nastavno ističu bitne povrede postupka jer tužiteljima nije omogućeno sudjelovanje na očevidu na licu mjesta održanom 5. listopada 2023., o kojem nisu bili niti obaviješteni, niti im je prije donošenja rješenja omogućen uvid u spis radi izjašnjenja, čime im je uskraćeno temeljno pravo na očitovanje. Ukazuju i na to da tuženik uopće nije razmotrio žalbeni navod o tome da je prvostupanjsko tijelo rješavalo samo povodom zahtjeva 2.-tužiteljice VL i 3.-tužitelja UL, zanemarivši punomoć suvlasnika 1.-tužitelja SL danu ML. Također naglašavaju da je zaključak o baraci paušalan i suprotan presudi Upravnog suda u Rijeci broj Us I-95/2024-9 od 20. ožujka 2025., kojom je za isti objekt utvrđeno da predstavlja građevinu odnosno zgradu koja je betoniranjem povezana s tlom, pri čemu upravna tijela nisu provela niti građevinsko vještačenje. Tužbenim zahtjevom predlažu da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te da obveže tuženika na naknadu troškova upravnog spora.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženje osporenog rješenja te predlaže obijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

6. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 10. rujna 2026., i to u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, a na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, 39/26, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je u smislu čl. 6. tog Zakona strankama dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koje su predmet ovog upravnog spora.

7. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora, kao i onu koja prileži dostavljenom spisu upravnog postupka. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužitelja (očevid na licu mjesta, građevinsko vještačenje), iz razloga što je svoju odluku glede zakonitosti pobijanog rješenja tuženika i prvostupanjskog rješenja mogao donijeti već na temelju spisu upravnog spora i spisu upravnog postupka priležeće dokumentacije.

8. Razmatrajući sva sporna činjenična i pravna pitanja ovoga spora, Sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Prvotno valja navesti da spisu upravnog postupka ne prileži zahtjev povodom kojeg je pokrenut predmetni upravni postupak, pa sud ne može otkloniti navode tužitelja glede pogrešno odnosno nepotpuno sročenog prvostupanjskog rješenja kojim se odbija zahtjev (samo) 2. - i 3.-tužitelja, a ne i 1.-tužitelja. Naime, spisu prileži samo snimka izvedenog stanja za ukupno 10 građevina, na kojoj je navedeno da su podnositelji zahtjeva 2.- i 3.-tužitelji, a među kojima je i građevina opisana kao „stambena zgrada F“, o kojoj je potom odlučeno rješenjima osporenima u ovome sporu.

10. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je postupak razdvojen, te je u odnosu na navedenu jednostavnu zgradu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zgrada F) zasebno nastavljen. U nastavku postupka dana 5. listopada 2023. proveden je očevid na licu mjesta, o čemu je sačinjen zapisnik, kojim je utvrđeno da zatečeno stanje zgrade ne odgovara onome prikazanome u snimci izvedenog stanja, naime da je na terenu zatečena zgrada izgrađena od siporeks blokova i naknadno dograđena.

11. Temeljem tako provedenog postupka, donijeto je prvostupanjsko rješenje, kojim je zahtjev 2.-i 3.-tužitelja odbijen, temeljem utvrđenja da je predmetna zgrada nakon podnošenja zahtjeva dograđena, te da je riječ zgradi izgrađenoj od na način i od materijala kojima se ne osigurava sigurnost i dugotrajnos t korištenja, pa se stoga predmetna zgrada na temelju čl. 2. st. 2. i čl. 6. st. 3. podst. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne može ozakoniti.

12. Ocjenjujući zakonitost pobijanih rješenja tuženika i prvostupanjskog rješenja, prvotno valja istaknuti da je prvostupanjsko rješenje donijeto u postupku u kojem nije poštivano pravo tužitelja na sudjelovanje u postupku i očitovanje te izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnima za rješavanje upravne stvari, kao i na pravo na sudjelovanje u ispitnom postupku te pravo na nazočenje očevidu.

13. Pravo stranke na izjašnjavanje propisano je odredbom čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP), kojom je propisano da se u postupku stranci mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari (st. 1.), te da se bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili kad je tako propisano zakonom (st. 2.).

14. Prava i dužnosti stranke u ispitnom postupku propisane su odredbom čl. 52. ZUP-a, kojom je propisano da stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari, davati izjave i objašnjenja, iznositi činjenice i okolnosti koje su bitne za rješavanje upravne stvari te pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njezinim navodima (st. 1.). Službena osoba dužna je omogućiti stranci izjašnjavanje o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima za izvođenje dokaza i podnesenim dokazima, sudjelovanje u izvođenju dokaza i postavljanje pitanja drugim strankama, svjedocima i vještacima preko službene osobe, a uz dopuštenje službene osobe i neposredno, kao i upoznavanje s rezultatom izvođenja dokaza i izjašnjavanje o tim rezultatima (st. 2.). Stranka može davati izjave usmeno na zapisnik ili u pisanom obliku. U složenim upravnim stvarima službena osoba može naložiti stranci podnošenje izjave u pisanom obliku, što ne isključuje pravo stranke na usmeno izjašnjavanje (st. 3.). Stranka je dužna sudjelovati u utvrđivanju činjenica važnih za rješavanje o upravnoj stvari te osobno dati izjavu kad to zatraži službena osoba ili kad je to propisano zakonom (st. 4.).

15. Provođenje očevida uređeno je odredbom čl. 68. ZUP-a, kojom je propisano da se očevid provodi kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe (st. 1.). Provođenje očevida određuje se zaključkom (st. 2.). Stranke imaju pravo nazočiti očevidu. Očevid se može provesti i bez nazočnosti stranke u slučaju poduzimanja hitnih mjera radi zaštite života, zdravlja ili imovine veće vrijednosti (st. 3.). Službena osoba određuje po službenoj dužnosti i li na prijedlog stranke koje će još osobe nazočiti očevidu (st. 4.).

16. Iz opisanog tijeka predmetnog upravnog postupka proizlazi da je prvostupanjsko tijelo odlučne činjenice na kojima je utemeljilo odbijajuće rješenje utvrdilo provođenjem očevida na licu mjesta, koji očevid je provelo bez da je prethodno o provođenju istoga obavijestilo tužitelje, te je potom na temelju tako utvrđenih činjenica donijelo negativno rješenje, bez da je prethodno tužiteljima omogućilo izjašnjavanje o utvrđenim činjenicama i dokazivanje postojanja uvjeta za usvajanje zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju. Time je prvostupanjsko tijelo povrijedilo procesna prava tužitelja, a budući da opisane nedostatke nije otklonio ni tuženik, iako su tužitelji na to skrenuo pozornost u žalbi, to je posljedično i drugostupanjsko rješenje nezakonito.

17. Imajući u vidu da tužitelji i u žalbi i u ovome sporu osporavaju odlučne činjenice na kojima se temelje odbijajuća rješenja (da je zgrada dograđena, te da je ista sagrađena na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnosti i sigurnost korištenja), a da iste od upravnih tijela nisu detaljnije obrazložene (u kojem je dijelu zgrada dograđena, te zašto se siporeks blokovi (porobeton, Ytong) ne smatraju adekvatnim građevinskim materijalom), to se osporena rješenja, uz obrazloženje kakvo je u istima dano, za sada ne mogu ocijeniti zakonitima.

18. Stoga je valjalo na temelju čl. 117. st. 1. ZUS-a poništiti pobijano rješenje tuženika i rješenje prvostupanjskog tijela, te imajući u vidu narav stvari i povrede zakonitosti, predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

19. U ponovnom će postupku prvostupanjsko tijelo provesti novi očevid na licu mjesta, na koji će uredno i pravovremeno pozvati tužitelje, te će, ukoliko se ukaže potreba za izvođenjem daljnjih dokaza odnosno utvrđivanjem spornih činjenica, zaključkom pozvati tužitelje na dostavu odgovarajućih dokaza, te će, nakon što tužiteljima omogući izjašnjavanje o svim relevantnim okolnostima, u zakonskom roku donijeti novu odluku o zahtjevu. Ujedno će utvrditi tko je točno podnositelj zahtjeva (da li svi tužitelji ili samo 2.- i 3.-tužitelji), što će imati u vidu kod donošenja nove odluke o zahtjevu.

20. Odluka Suda o troškovima spora temelji se na odredbi čl. 147. ZUS -a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, 107/25, dalje: Tarifa dalje: Tarifa). Budući da su tužitelji u predmetnom sporu uspjeli u cijelosti, to je istima priznat kao opravdan i nužan zatraženi trošak zastupanja po kvalificiranom opunomoćeniku (odvjetniku) prilikom sastava tužbe te prilikom pristupa na održano ročište za raspravu, za svaku radnju u visini od 500,00 bodova, vrijednost boda 2 EUR (Tbr. 27.1. i tbr. 27.2. u svezi Tbr. 54. Tarife), dakle u iznosu od 2.000,00 EUR, uvećano za pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost po stopi od 25% (500,00 EUR - Tbr. 46. Tarife), u ukupnom zbrojenom iznosu od 2.500,00 EUR, koje je troškove dužan naknaditi tuženik, koji je u ovome sporu izgubio u cijelosti.

21. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Rijeci 24. rujna 2026.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv t. I., II. i III. izreke ove presude žalba nije dopuštena (čl. 127. st. 1. ZUS - a).

Protiv tč. IV. izreke ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Matiji Šikiću, odvjetniku u OD Golubić i Šikić j.t.d., Čakovec, Ruđera Boškovića 33

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb,

Ulica Republike Austrije 20, uz spis UP