Poslovni broj: 1 P-1246/2024

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku po sucu Anđelki Bagić u pravnoj stvari tužitelja, 1. ĆAZ, Oib: [osobni identifikacijski broj],Sad, Stony Brook Ny, Beacon Hill Dr. 6, 2. ĆA, [adresa], Oib: [osobni identifikacijski broj], 3. RA, [adresa], Oib: [osobni identifikacijski broj], 4. UA, [adresa], Oib: [osobni identifikacijski broj], 5. OA, [adresa], Oib: [osobni identifikacijski broj] i 6. JA, [adresa], Oib: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Krešimir Lušić, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika: 1. Republika Hrvatska, zastupana po ODO Šibenik, Građansko-upravni odjel, [adresa]. Općina Primošten, Primošten, Sv. Jurja 7, koju zastupa načelnik Općine IA, a ovaj po punomoćniku VA, dipl. pravniku djelatniku Općine Primošten, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 10. rujna 2026. godine u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja TA odvjetnički vježbenik kod odvjetnika Krešimira Lušić. Iz Šibenika, zzz tužene HA, dipl. pravnica iz Šibenika punomoćnika tuženika ad.2) VA, dipl. pravnik, na ročištu objave i dostave presude dana 24. rujna 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici na čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], i to:

- tužitelj ad.1 ĆAZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za 1/4 suvlasničkog dijela,

- tužiteljica ad.2 ĆA, OIB: [osobni identifikacijski broj], za 1/4 suvlasničkog dijela,

- tužiteljica ad.3 RA, OIB: [osobni identifikacijski broj], za 1/8 suvlasničkog dijela,,

- tužiteljica ad.4 UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], za 1/8 suvlasničkog dijela,

- tužiteljica ad.5 OA, OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/8 suvlasničkog dijela,

- tužiteljica ad.6 JA, OIB: [osobni identifikacijski broj], za 1/8 suvlasničkog dijela.

II. Tuženi su dužni trpjeti da tužitelji temeljem ove presude zatraže i postignu uknjižbu prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], na svoja imena, u omjerima navedenim u točki 1. ove presude, sve uz istodobni izbris toga prava sa imena Republika Hrvatska.

III. Dužni su tuženi ad.1) i ad.2) naknaditi parnični trošak tužiteljima ad1) –ad6) u iznosu od 1.293,27 € sa pripadajućom zateznom kamatom od dana donošenja presude 24. rujna 2026. godine pa do konačne isplate , po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelji su u tužbi i tijekom postupka naveli da je predmet ovog postupka ispravak uknjižbe na čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina].

2.Tužitelji da su suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], i to tužitelji ad.1 ĆAZ i ad.2 ĆA svatko za po 1/4 suvlasničkog dijela, a tužitelji ad.3 RA, ad.4 UA, ad.5 OA i ad.6 JA svaka za po 1/8 suvlasničkog dijela.

3.Tužitelji da su predmetnu nekretninu stekli smrću iza oca, odnosno djeda GA (O-825/79, O.S. [adresa]) i majke, odnosno bake BA, a ista u naravi predstavlja put koji povezuje sve ostale nekretnine u vlasništvu obitelji tužitelja sa morem. Isto je utvrđeno pravomoćnom presudom Općinskog suda u Šibeniku P- 575/13 kojom su tužitelji utvrđeni suvlasnicima predmetne nekretnine, i to tužitelji ad.1., ad.2, zajednički prednik svih tužitelja SA i prednica tužitelja ad.4 i ad.5 EA svi za po 2/10 suvlasničkog dijela, a tužitelj ad.3 i prednica tužitelja ad.6 RAZ za po 1/10 suvlasničkog dijela, u odnosu na Općinu Primošten, dok je tužbeni zahtjev glede predmetne nekretnine u odnosu na Republiku Hrvatsku odbijen, a sve iz razloga što je u vrijeme vođenja postupka na predmetnoj nekretnini egzistirao upis Općenarodna imovina, a ista se nalazi u građevinskom području, pa je u takvoj situaciji pasivno legitimirana jedinica lokalne samouprave – u ovom slučaju Općina Primošten – dok se u odnosu na Republiku Hrvatsku radilo o promašenoj pasivnoj legitimaciji. Međutim, u međuvremenu je Rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela O.S. [adresa] Z-6677/2017 Republika Hrvatska u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik predmetne nekretnine pa je sada ista pasivno legitimirana.

3.1.Ujedno, od dana donošenja presude O.S. [adresa] P-575/13 do dana podnošenja ovog Zahtjeva preminuo je SA, a kojeg temeljem Rješenja o nasljeđivanju O-1288/18, j.b. Alisa Kale, na jednake dijelove naslijedili tužitelj ad.1, tužiteljica ad.2, prednica tužiteljica ad.3 i ad.6 ŽA, koja umrla, a naslijedili je tužiteljica ad.3 i RAZ koja također umrla, a nju naslijedila tužiteljica ad.6 (O-1452/2019, AA) i prednica tužiteljica ad.4 i ad.5 EA koja umrla, a naslijedile je tužiteljice ad.4 i ad.5, pa su na taj način svi tužitelji postali suvlasnici predmetne nekretnine u gore navedenim suvlasničkim omjerima.

3.2.U zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetne nekretnine upisana je Republika Hrvatska, pa su tužitelji, u skladu sa obvezom iz članka 186.a. Zakona o parničnom postupku, istoj uputili Zahtjev za mirno rješenje spora, koji je zakonski zastupnik Republike Hrvatske odbio Dopisom od 07. lipnja 2024. godine.

3.3Tužitelji imaju pravni interes utvrditi svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini i urediti zemljišnoknjižno stanje na istoj pa su predložili da sud prihvati njihov tužbeni zahtjev.

4. U odgovoru na tužbu tužena Republika Hrvatska se protivila tužbi i tužbenom zahtjevu postavljenom u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a čini nespornim da su tužitelji podnijeli zahtjev za mirno rješenje spora na koji je odgovoreno negativno. Navedeno iz razloga što iz dokaza priloženih tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva.

4.1.Naime iz presude Općinskog suda u Šibeniku, posl.br. P-575/2013 od 21. ožujka 2013. na koju se tužitelji pozivaju proizlazi da su isti odnosno njihovi prednici utvrđeni suvlasnicima predmetne nekretnine u odnosu na Općinu Primošten, dok je takav tužbeni zahtjev odbijen u odnosu na Republiku Hrvatsku, jer je po provedenom postupku utvrđeno kako ista nije pasivno legitimirana u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

4.2.Suviše, po obavljenim izvidima utvrđeno je kako kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja nerazvrstanu cestu koja je temeljem odredbe čl.101. Zakona o cestama (Narodne novine, broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23, 133/23) javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Slijedom navedenog predlaže se tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

5.U odgovoru na tužbu tuženik ad.2) Općina Primošten je navela da predmetna nekretnina predstavlja nerazvrstanu cestu , jer da je ista ucrtana u X Izmjene i dopune prostornog plana Općine Primošten( „ Službeni vjesnik Općine Primošten“ br. 04/24) , što da je vidljivo i na stranicama Općine Primošten.

6.U tijeku postupka, izvedeni su dokazi pregledom zemljišne knjige, posjedovnog stanja, rješenja o nasljeđivanju O-1288/18, O-825/79, presude ovog suda P-575/13 donesene dana 21.03.2013., zahtjeva za mirno rješenje spora od 5.4.24., odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora 7.6.24., dopis Općine Primošten od dana 3.6.24., svih geodetskih snimaka koje prileže spisu, skice mjesta očevida P-302/07 te dokaz očevidom na mjestu spora održanog dana 17. listopada 2025.g. te saslušanjem tužitelja na mjestu očevida, te pregledom skice mjesta očevida dostavljene od vještaka Pjera Sladoljev dana 26. svibnja 2026., dopunskim saslušanjem vještaka dana 26. svibnja 2026. te pregledom očitovanja vještaka Pjera Sladoljev podneskom od dana 26. svibnja 2026. i priloga uz isto.

7.Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

9. Analizom i ocjenom svih provedenih dokaza u postupku, a cijeneći dokaze pojedinačno, i u njihovoj cjelokupnosti, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» br. 53/91, 91/92, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 25/13, 89/14, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11( prečišćeni tekst), 25/13, 70/19, 80/22 i 114/23 dalje: ZPP) ovaj sud postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja nalazi osnovanim, posebno iz razloga što je već u odnosu na prednike tužitelja u ovom postupku naprijed navedene i tuženika ad.2)Općinu Primošten i ad1) Republike Hrvatske donesena presuda pod posl. br. XII P-575/13 dana 21. ožujka 2013. godine koja je postala pravomoćna što nije ni sporno kako su to tužitelji i opisali u činjeničnom opisu tužbe , dok je u odnosu na predmetnu nekretninu i tuženu ad1) tužbeni zahtjev odbijen iz razloga što nekretnina nalazi unutar građevinskog područja u zemljišnoj knjizi upisana kao općenarodna imovina tada, a sada je upisana Republika Hrvatska pa iz tog razloga su nasljednici ranijih tužitelja u tom postupku pokrenuli ovaj spor obzirom da je u tom postupku već utvrđeno da su prednici tužitelja u posjedu predmetne nekretnine stupili, odnosno dijelove nekretnina, najkasnije krajem devetnaestog stoljeća, što bi značilo da su se ispunili uvjet 40- godišnjeg posjedovanja među ostalim nekretninama i predmetne do 6. travnja 1941. godine. , pa je u tom postupku sud i zaključio da su tužitelji prednici tužitelja u ovom postupku temeljem valjanog pravnog osnova nasljeđivanja od svog oca odnosno djeda GA pok KA i majke odnosno bake BA stekli utužene nekretnine, a njihovi prednici da su nekretnine stekli dosjelošću što je nedvojbeno utvrdio sud i u ovom postupku.

10. U ovoj pravnoj stvari u odnosu na tuženu ad1) Republiku Hrvatsku kao i tuženika ad2) Općinu Primošten sporno je da li je predmetni dio čest. zem. [katastarska čestica] koji je u naravi travnata površina sa jednim orahom i jednom smokvom predstavlja nerazvrstanu cestu pa bi sukladno Zakonu o cestama i odredbi članka 101 ( „ Narodne novine „ br.: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23 bila 133/23) javno dobro u općoj upotrebi i u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

10.1. Nadalje, nije sporno da su se ispunile pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću prema pravilima paragrafa 1472. Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ-a) u vezi odredbe članka 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („ Narodne novine“ 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09,143/12,163/12, dalje : ZV) obzirom da je pravni osnov stjecanja prava vlasništva tužitelja u ovom postupku i njihovih prednika u postupku pod posl. br. posl. br. XII P-575/13 u kojem je donesena pravomoćna presuda prema Općini Primošten isti te je prihvaćen tužbeni zahtjev u odnosu prema Općini Primošten za predmetnu nekretninu, a odbijen prema Republici Hrvatskoj zbog pasivne legitimacije, koja se je u međuvremenu Rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela O.S. [adresa] Z- 6677/2017 u zemljišnim knjigama upisala kao vlasnik za kat. čest. [katastarska čestica] u B listu.

12. Na održanom očevidu dana 17. listopada 2025. godine vještak mjernik FA dipl. ing. geod. je naveo da se do predmetne nekretnine pristupa nesmetano i to preko državne ceste D8-Jadranske magistrale s čijim pojasom predmetna nekretnina i graniči. Ista je sa svoje sjeveroistočne i jugozapadne strane omeđena trajnim i vidljivim međnim oznakama u obliku kameno betonskih zidova susjednih nekretnina, a na zapadnom dijelu dopire do kameno betonskog podesta. Od poljoprivrednih kultura na predmetnoj nekretnini se zatiče stablo oraha i stablo smokve, a ostatak nekretnine se nalazi pod travom. Uvidom u službene podatke katastarskog operata utvrđeno je da se radi o čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i to za cijelo.

12.1 Vještak je u dopunskom saslušanju na ročištu 6. svibnja 2026. godine obzirom na postavljeno pitanje vezano za formiranje predmetne nekretnine tuženika naveo da je postavio upit prema Uredu za katastar Šibenik i to posebnim dopisom da Katastar odgovori od koje čestice je ista nastala, po čijem zahtjevu je cijepanje izvršeno i sve kako je to i provedeno u katastarskom operatu i po kojim skicama premjeravanja. Nadalje, što se tiče same predmetne nekretnine i formiranja iste neovisno o odgovoru katastra naveo da je ista u knjižnom dijelu kat. operata ima upisanu površinu od 81 m2, a kao način korištenja vodi se kao "pašnjak". Što se tiče dostavljene skice premjeravanja br.130, a u svrhu diobe zemljišta od dana 28.06.1994. koju je sačinio ing. Ć, kazao je da je u trenutku izrade ove skice predmetna čestica bila već formirana i na skici je prikazan put uz čest. zem. [katastarska čestica], a koja čestica je bila već formirana kao put ,a od koje parcele je nastao taj put, a po dostavljenim podacima iz arhivske građe DGU PUK Šibenik po podnesku od dana 26.svibnja 2026. godine naveo da je čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nastala od matične čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ( UP/I 842(73, stavka 35/73) , a u trenutku formiranja da je bila površina od 81 m2. , a kao način korištenja je „ pašnjak „. Na zahtjevu za diobu je naveden MA iz [adresa].

13.Tužitelj ad.4) UA, sin pok. R i pok.EA, je iskazao da je predmetna nekretnina naslijeđena od strane djeda GA. Djed da je imao sedmero djece, GA, ŠA, U, O, ŽA, ĆA i EA. Djed da je preminuo 1979. godine, a predmetnu nekretninu da su na jednake dijelove naslijedili iza smrti djeda iz kojeg razloga i podigli tužbu da se utvrdi da su suvlasnici predmetne nekretnine iza smrti djeda, odnosno majka EA da je naslijedila djeda, a on da je nasljednik majke EA. Inače djeda da ima nekretninu poviše Jadranske magistrale, a i poniže koje nekretnine su u istoj liniji po položaju, pa je djeda i ostavio nekretnini poviše magistrale predmetnu nekretninu koja služi za prolaz do mora, od svojih nekretnina koje je isti za života prodao, a između nekretnina koje je prodao, ostavio je da se može prolaziti do mora za nekretnine sa gornje strane Jadranske magistrale koju inače presijeca Jadranska magistrala, jer se i magistrala sagradila dijelom od njihove parcele poviše magistrale. Iz tog razloga svi skupa kao suvlasnici polažu pravo na nekretninu u određenim suvlasničkim dijelovima. Inače mora kazati da je u posjedu nekretnine bio njegov djed ZA, a ranije je bio u posjedu njegov otac KA, pradjeda, i on je živio krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a koje godine ne može se točno sjetiti. Ne može se sjetiti ni tko je sadio orah na predmetnom prolazu, ali zna da je predmetna nekretnina oduvijek u posjedu njegova djeda, a ranije pradjeda, i nitko treći nikada nije polagao pravo na predmetnu nekretninu. Djeda da je prodao nekretninama koje graniče sa predmetnim prolazom, a prolaz je ostavio da bi oni kao nasljednici imali prolaz do mora sa gornje nekretnine preko magistrale.

14. Na temelju članka 388. ZV. st. 2 stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona presuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

15. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472 OGZ-a, koji se primjenjuje na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941 godine (Službeni list 86/46) odnosno na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine 73/91) vlasništvo na državnom imovinom mogu se stjecati dosjelošću bez obzira što su te nekretnine bile u naravi zašto se tražilo posjedovanje kroz period od 40 godina zaključno sa 6. travnja 1941. godine.

16. Dosjelost u stvarnom pravu označava stjecanje prava vlasništva neprekinutim vršenjem njegova sadržaja kroz određeno zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara, faktičnu vlast u pravnu, a posjed u subjektivno pravo čime na originalan način ono što je do tada posjedovao kao pošten posjednik kroz zakonom propisano vrijeme.

17. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (trajanje, kvaliteta posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjeni u vrijeme podnošenja tužbe.

18. Sukladno ZV-u propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Odredbom čl. 159. st 3. ZV-a propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a odredbom st. 4. istog članka propisano je da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija jedinice lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i njima izjednačenih pravnih osoba steći će dosjelošću tih stvari tek pošto je njegov barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga propisanoga u čl. 159. st. 2. i 3. ZV-a.

19. Tužitelj i su i u ovom postupku nedvojbeno dokazali da su zajedno sa svojim prednicima u samostalnom i poštenom posjedu preko 40 godina i prije 6. travnja 1941. godine sukladno tada važećim propisima paragrafa 1472. OGZ-a, pa su neosnovani navodi tužene ad.1) da prednici tužitelja i tužitelji ne bi stekli vlasništvo predmetne nekretnine dosjelošću i nasljeđivanjem. Obzirom da je prednik tužitelja, djed GA i pradjed KA bili u posjedu u posjedu predmetne nekretnine, a po kazivanju tužitelja ad.4) UA predmetna nekretnina je u suvlasništvu svih tužitelja koji su nasljedstvom steklu svoje nasljedniče dijelova od svojih prednika, a da predmetna nekretnina ne predstavlja javno dobro put u općoj upotrebi sud je utvrdio neposrednim opažanjem na očevidu, te dopunskim saslušanjem vještaka Pijera Sladoljev dipl. ing. geod kao i pisanim očitovanjem vještaka po dostavljanim podacima DGU PUK Šibenik iz kojih podataka je vidljivo da je nekretnina čest. zem [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nastala od matične čest. 15696/66 K. O. [katastarska općina] ( UP/I842/73, Stavka 35/73) i u trenutku formiranja je navedena površina 81 m2 , a kao način korištenja je naveden „ pašnjak“ što je identično i trenutnim podacima u katastarskom operatu, a dioba je provedena po zahtjevu MA, što je sve provedeno i po prijavnom listu u predmetnom spisu (list 57-61) spisa, a da je to tako u svom iskazu je potvrdio i tuženik ad.4) navodeći da je njegov djeda prodao nekretninama koje graniče sa predmetnim prolazom, a prolaz je ostavio da bi oni kao nasljednici imali prolaz do mora sa gornje nekretnine preko magistrale.

20. Sud je nedvojbeno u ovom postupku utvrdio da su tužitelji stekli suvlasništvo predmetne nekretnine 15696/148 K. O. [katastarska općina] dosjelošću i nasljeđivanjem., a nekretnina da nije nikad predstavljala put kao javno dobro, već je ista u naravi korištenja „pašnjak“ , a ista je nastala cijepanjem od nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] po prijavnom listu broj UP/I 842/73 , stavka 35/73 za potrebe pristupa tada prednika tužitelja , a sad njihovih nasljednika, radi čega je tužbeni zahtjev tužitelja trebalo prihvatiti i presudi kao u pravorijeku ove presude.

21.Odluka o trošku postupka donesena je sukladno odredbi članka 154., 155., i 164. ZPP-a, sukladno Tarifi o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika ( "Narodne novine" br. 142/12 i 103/14) Tbr. 7. t. 1 i 9. t.1 priznat trošak za sastav tužbe Tbr.7.t.1. te zastupanja na ročištima po Tbr. 9. t.1 25. veljače 2025. godine,21. svibnja 2025. godine, 17. listopada 2025. godine, 03. veljače 2026. godine, 6. svibnja 2026. godine i 10. rujna 2026. godine, svaka radnja po 50 bodova što je ukupno 600,00 € , a sa pDV-om od 150,00 € je 750,00 € , a kad se ovom trošku doda trošak očevida po likvidaciji u iznosu od 500,00 €, te trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 13,27 € i presude 30,00 € onda se dobije ukupan trošak u ovom postupku od 1.293,27€, 35. koji iznos troška je u obvezi naknaditi tuženi tužitelju sa pripadajućom zateznom kamatom sukladno odredbi članka 29. ZOO-a , radi čega je odlučeno kao u točki tri pravorijeka ove presude.

U Šibeniku, dana 24. rujna 2026. godine

SUDAC

Anđelka Bagić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

DN-a:

- Kao na zapisniku objave i dostave presude dana 24. rujna 2026. godine