Poslovni broj: Usž-3133/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ĐG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-1139/2025- 9 od 26. svibnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 24. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-1139/2025-9 od 26. svibnja 2026.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-05/24-26/153, URBROJ: 531-03-25-2 od 29. travnja 2025. (točka I. izreke), te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).
1.1. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-361-05/24-26/153, URBROJ: 531-03-25-2 od 29. travnja 2025., odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Grada Umaga – Umago, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje, KLASA: UP/I-361-05/18-02/452, URBROJ: 2163-9-06/24-24-7 od 1. ožujka 2024.
1.2. Prvostupanjskim je rješenjem odbijen zahtjev tužiteljice za donošenje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje završene slobodnostojeće jednostavne zgrade, stambene namjene, etažnosti P, dvostrešnog krova, izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan granica građevinskog područja, na poljoprivrednom zemljištu.
2. Protiv prvostupanjske presude tužiteljica je izjavila žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. U žalbi, u bitnom, navodi da je prvostupanjski sud, bez provođenja dokaza vještačenjem, prihvatio zaključak upravnih tijela da zgrada vidljiva na DOF5/2017/18 nije identična zgradi evidentiranoj na DOF5/2011. Smatra da prvostupanjski sud ne raspolaže potrebnim stručnim znanjem za utvrđivanje te činjenice isključivo vizualnom usporedbom snimaka. Navodi da prvostupanjski sud nije izveo dokaz pribavljanjem službenog uvjerenja o statusu i namjeni zemljišta. Poziva se na uvjerenje Državne geodetske uprave kao javnu ispravu kojom je potvrđena vidljivost predmetne zgrade. Ističe da prvostupanjski sud u obrazloženju presude nije dao razloge zbog kojih smatra da eventualna odstupanja u gabaritima ili obliku građevine isključuju primjenu odredbe članka 20. stavka 4. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Zaključno, navodi da predmetna čestica ne predstavlja područje obuhvaćeno zabranama propisanim odredbom članka 6. tog Zakona. Predlaže Sudu usvojiti žalbu, poništiti presudu prvostupanjskog suda te rješenje tuženika.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije odgovorio na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24. i 39/26. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: ZUS), Sud nalazi da ne postoje žalbene osnove zbog kojih bi pobijana presuda bila nezakonita ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Presuda prvostupanjskog suda sadrži sve propisano odredbom članka 119. ZUS-a pa tako i u pogledu stavka 5. iste odredbe koji propisuje što sve mora sadržavati obrazloženje presude, a koje je potpuno i jasno te u korelaciji s izrekom. S obzirom na prirodu upravne stvari i okolnosti konkretnog slučaja, u obrazloženju su navedeni jasni i argumentirani razlozi na kojima je prvostupanjska presuda utemeljena.
6.1. U odnosu na prigovor tužiteljice da prvostupanjski sud nije proveo dokaze koje je tužiteljica predložila, valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio. Prvostupanjski je sud odbio prijedlog tužiteljice da se u sporu provede dokaz vještačenjem te pribavljanjem službenog uvjerenja o statusu i namjeni zemljišta, uz obrazloženje da se odlučne činjenice za donošenje zakonite odluke u ovom upravnom sporu mogu utvrditi uvidom u dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog postupka i spora, radi čega nije bilo potrebno provoditi daljnje dokaze.
6.2. I prema ocjeni ovog Suda, sve se relevantne činjenice o kojima ovisi odluka o zakonitosti rješenja tuženika, na nedvojben i pouzdan način mogu utvrditi na temelju dokazne dokumentacije spisa predmeta odnosno usporedbom DOF prikaza predmetne lokacije na karti DOF5/2011 s naknadnim DOF kartama (2014/2016, 2017/2018, 2019/2020), zbog čega izvođenje dokaza predloženih po tužiteljici ni ne bi dovelo do drukčijeg rješenja ove upravne stvari.
7. Odredbom članka 2. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19., dalje: ZOPNIZ) propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) s ili bez krova, najmanje jedne etaže. Prema stavku 2. citirane odredbe zakonskog članka, nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) s ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.
8. U konkretnom slučaju, u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja, izvršena je usporedba prikaza predmetne zgrade (slobodnostojeća jednostavna zgrada stambene namjene) na DOF5/2011 s njezinim naknadnim DOF prikazima (2014/2016, 2017/2018 i 2019/2020), pri čemu je utvrđeno da zgrada za koju je podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nedvojbeno ni je ona vidljiva na DOF5/2011.
9. Naime, slobodnostojeća jednostavna zgrada, čije se ozakonjenje traži, nije vidljiva na DOF5/2011, budući da je zgrada vidljiva na DOF5/2011 bitno manjih dimenzija i drugačijeg oblika od zgrade vidljive na DOF5/2017/18 i kasnijim DOF prikazima (o čemu spisu predmeta prileži i službena bilješka, KLASA: UP/I-361-05/18- 02/452 od 22. veljače 2024.). Slijedom navedenog, neprijeporno proizlazi da je predmetna zgrada izgrađena nakon 21. lipnja 2011.
10. Nije osnovano pozivanje tužiteljice na odredbu članka 20. stavka 4. ZOPNIZ-a o mogućnosti otklanjanja nedostataka zbog kojih se zgrada ne može ozakoniti. To već stoga što je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da prema raspoloživim dokazima slijedi da je zgrada vidljiva na DOF5/2011 u odnosu na zgradu vidljivu na DOF5/2017/18 bitno drugačija, zbog čega bi dovođenje zgrade u stanje kakvo je vidljivo na DOF5/2011 zahtijevalo cjelokupnu rekonstrukciju objekta, a ne samo uklanjanje pojedinog dijela građevine ili izvođenje jednostavnijih radova kako je to propisano odredbom članka 20. stavka 4. ZOPNIZ-a.
11. Nije osnovano pozivanje tužiteljice u žalbi na uvjerenje Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, Sektora za katastar nekretnina od 12. listopada 2017. Navedeno iz razloga što to uvjerenje potvrđuje da je (nekakva) zgrada izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljiva na DOF5/2011, ali su točna veličina i ostali elementi utvrđeni očevidom provedenim 22. veljače 2024. na licu mjesta te je pravilno utvrđeno da se ne radi o zgradi koja je predmet ozakonjenja.
12. Kraj takvog stanja stvari, budući da tužiteljica u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drugačije rješenje ove upravne stvari, Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
13. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS- a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 24. rujna 2026.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković
