Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-710/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ČV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnica Sanja Mihalić, odvjetnica u Zagrebu, protiv ovršenice ĐV, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Ovr-420/2025-20 od 13. travnja 2026., dana 24. rujna 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovrhovoditelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj Ovr-420/2025-20 od 13. travnja 2026.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvoga stupnja odbijen je kao neosnovan prigovor ovrhovoditelja izjavljen protiv rješenja toga suda broj Ovr-420/2025-18 od 19. ožujka 2026. koji mu je naloženo plaćanje razlike sudskih pristojbi na prijedlog za ovrhu i rješenje o ovrsi u iznosu od 331,81 eura.
2. Protiv toga rješenja ovrhovoditelj je izjavio žalbu zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom za ukidanje pobijanog rješenja.
3. Žalba nije osnovana.
4. Sadržajem žalbenih navoda žalitelj ne ističe konkretne povrede odredbi postupka a nisu počinjene niti procesne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Odlučne činjenice ovdje nisu sporne, proizlaze iz spisa, dok žalitelj sadržajem navoda osporava pravilnost primjene materijalnoga prava.
6. U ovom slučaju rješenjem suda prvoga stupnja od 19. ožujka 2026. naloženo je ovrhovoditelju plaćanje razlike pristojbi na prijedlog za ovrhu i rješenje o ovrsi jer pristojba nije bila plaćena istovremeno s podnošenjem prijedloga za ovrhu.
7. Nije sporno da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu u elektroničkom obliku 18. lipnja 2025., dana 20. lipnja 2025. platio je pristojbu u iznosu od 331,81 što odgovara polovici iznosa propisanog Tarifom, ovdje nespornog iznosa od 663,61 eura.
8. Pravilnost toga rješenja ovrhovoditelj je osporio tvrdeći da je pristojbu platio 20. lipnja 2025., kada je, kako navodi, prijedlog zaprimljen na sudu, dva dana nakon predaje ovdje pobijanim rješenjem je prigovor odbijen uz obrazloženje da je u primjeni odredbe čl. 7. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine br. 118/18 - dalje: ZSP) relevantan trenutak podnošenja prijedloga za ovrhu, u ovom slučaju 18. lipnja 2025.
9. Primjenu materijalnog prava prvostupanjskog suda kao pravilnu prihvaća i ovaj sud.
10. Naime, odredbom čl. 7. st. 1. ZSP propisano je da se za podneske koji se podnose u elektroničkom obliku sukladno posebnim propisima putem informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda pristojba plaća u trenutku njihova podnošenja u visini polovice propisanog iznosa pristojbe utvrđene Tarifom. Dakle, sukladno čl. 7. st. 1. ZSP, za podneske koji su podnijeti u elektroničkom obliku sudska pristojba se plaća u trenutku njihova podnošenja u visini polovice iznosa propisnog odredbama TSP. To znači da za plaćanje sudske pristojbe u visini polovice propisanog iznosa moraju biti ispunjene dvije pretpostavke, prva, da je podnesak podnijet u elektroničkom obliku, te druga, da je pristojba plaćena trenutkom podnošenja podneska.
11. Stoga, u slučaju kada stranka preda podnesak u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava i ne plati odmah pristojbu, u takvom slučaju mora platiti pristojbu u punom iznosu, a ne polovicu iznosa pristojbe (identično pravno shvaćanje zauzeto je i u zaključku sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su -IV-87/2022 održanog 11. ožujka 2022). U konkretnom slučaju ovrhovoditelj je prijedlog za ovrhu podnio u elektroničkom obliku 18. lipnja 2025. ali prilikom podnošenja nije platio sudsku pristojbu u visini polovice propisnog iznosa tako da je sud prvog stupnja pravilno postupio kada mu je naložio plaćanje razlike do punog iznosa.
12. Nisu prihvatljivi navodi žalitelja o pretjeranom formalizmu u primjeni citirane zakonske odredbe. Naime, riječ je o odredbi koja izričito veže beneficiju plaćanja polovice iznosa sudske pristojbe uz trenutak podnošenja i ne daje mogućnost sudu da diskrecijski produžuje taj rok, poštivanje zakonom izričito određenih rokova za poduzimanje neke radnje ne može se smatrati pretjeranim formalizmom.
13. Slijedom izloženog, kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 24. rujna 2026.
Sudac:
Jasenka Grgić
