REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Pp-3821/2026-7

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Vesni Brbot Košmrlj, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Edi Majnarić, kao zapisničara, u prekršajnom postupku, protiv okrivljenika ZĐ zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/19, 126/19) i čl. 25. st. 1. Zakona suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), za koje se tereti optužnim prijedlogom broj 211-07/26-5/25274 od dana 23. rujna 2026. god. I Policijske postaje Rijeka, nakon dovršetka glavne rasprave dana 24. rujna 2026. god., sud je istoga dana, bez prisutnosti okrivljenika te ovlaštenog tužitelja, objavio i

p r e s u d i o

I Okrivljenik ĐĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin Z i Đ, rođen dana **.**.1974. god. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, oženjen, otac jednog djeteta, po zanimanju zavarivač, nezaposlen, imovno stanje-loše, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što je dana 26. kolovoza 2026. god. u 00,00 sati, u [adresa], nasilnički se ponašao u obitelji naspram supruge ŠĐ, na način da, dok je oštećena ŠĐ obavljala kućanske poslove, povišenim tonom vrijeđao ju riječima: "šta me provociraš, pička ti materina glupa, kad ćeš više skužiti da je oprano suđe u mašini, hoćeš da te udarim u tu glupu glavu", a koje psihičko nasilje traje svakodnevno od sedmog mjeseca ove godine, te se oštećena povuče u sobu kako bi iz straha spriječila daljnji konflikt.

dakle, protivno odredbi čl. 10. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

čime je počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pa se temeljem citiranog propisa

i z r i č e

NOVČANA KAZNA OD 300,00 (tristo) eura.

II Okrivljenik je novčanu kaznu dužan platiti u roku od 1 (jednog) mjeseca dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Ako novčana kazna u ostavljenom roku nije uplaćena, ista će se naplatiti ovrhom putem FINA-e.

III Okrivljeniku se izriče zaštitna mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva na adresi u [adresa], u trajanju od 3 (tri) mjeseca te zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji u trajanju od 3 (tri ) mjeseca.

IV Okrivljenik je temeljem čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona, dužna naknaditi trošak prekršajnog postupka i to platiti paušal u iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude, u protivnom, isti će se naplatiti ovrhom putem FINA-e.

V Okrivljenik ĐĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin Z i Đ, rođen dana **.**.1974. god. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, oženjen, otac jednog djeteta, po zanimanju zavarivač, nezaposlen, imovno stanje-loše, prekršajno nekažnjavan,

oslobađa se optužbe

da bi u 7. mjesecu 2026. god. oštećenoj ŠĐ bez povoda i razloga povišenim tonom, s ciljem prouzročenja straha i stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na vjerskoj osnovi diskriminirajući, vrijeđao oštećenu riječima: "pička ti materina muslimanska, balijska, ako ovo prijaviš što se događa, imam veze u policiji i vojsci, ne da će izaći iz ove kuće ve ćeš bježati iz države, kurvo", a što je oštećenoj ŠĐ povrijedilo dostojanstvo te prouzročilo strah,

pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

O b r a z l o ž e n j e

1.I Policijska postaja Rijeka je dana 24. rujna 2026. god. ovom sudu podnijela optužni prijedlog protiv okrivljenika ZĐ zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i čl. 25. st. 1. Zakona suzbijanju diskriminacije, činjenično i pravno opisanih u izreci.

2.Dana 24. rujna 2026. god. održana je glavna rasprava na koju je pristupio okrivljenik ĐĐ i oštećena ŠĐ te ovlašteni tužitelj odnosno predstavnik I Policijske postaje Rijeka, PĐ.

Okrivljenik ĐĐ se očitovao na navode optužnog prijedloga te se smatra krivim za prekršaj koji ga tereti. Iskazao je da su u braku 18 godina, a i prije toga su 10 godina bili zajedno i živjeli zajedno. Radio je u Italiji 18 godina, privređivao i uštedio novaca da si kupe neku nekretninu. Međutim, kupili su kuću na način da je njezina majka kupila kuću i njoj darovala. Tek je kasnije uspio da jedna trećina te kuće glasi i na njega. Od 2023. god. došlo je do nesuglasica i problema u njihovom braku. Ove godine odnosno od ljeta njihovi odnosi su više zategnuti odnosno jako malo komuniciraju. Nije točno da joj prijeti fizički niti da je vrijeđa, a obostrano su bile psovke "pička ti materina" i slično. Nije ju vrijeđao na vjerskoj osnovi već je možda jednom rekao da mu je uništila život i šta mi je bilo da oženi muslimanku, ali nije je time mislio poniziti. Nije joj prijetio i može se zakleti sa svojim djetetom. Suglasan je sa rastavom braka, to joj je i rekao i ne želi otići iz kuće, već da se pravedno raspodijeli imovina koju su stekli u braku. Želi da se pošteno rastanu.

Ovlašteni tužitelj, PĐ, je iskazala da ostaju kod činjenica navedenih u optužnom prijedlogu.

U dokazom postupku, u svojstvu svjedoka saslušana je oštećena ŠĐ, supruga okrivljenika, koja je iskazala da želi svjedočiti. Unatrag godinu dana došlo je do većih nesuglasica i problema u njihovom braku, a intenzivnije gotovo svakodnevno dana od 7. mjeseca kada joj svaki dan prigovara za kuhanje, za čišćenje te ju verbalno vrijeđa i prigovara svemu što napravi. Iz straha se povlači u sobu. Između ostalog u 7. mjesecu ju je vrijeđao i na vjerskoj bazi da joj pička materina muslimanska, balijska. Više ne može podnijeti takvo njegovo ponašanje i psihičko maltretiranje. Predložila je razvod braka, angažirala odvjetnicu ali je na njen dopis on dao negativan odgovor.

U dokaznom postupku, čitano je Izvješće o uhićenju u kojem stoji da je ĐĐ uhićen dana 23.09.2026. god. u 20,55 sati i dana 24.09.2026. god. u 12,30 sati doveden nadležnom sudu.

Čitana je Naredbe o određivanju mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s ŠĐ u trajanju od 8 dana.

Čitana je Potvrda Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije od 24. rujna 2026. god. u kojoj stoji da ĐĐ nije prekršajno osuđivan.

U završnoj riječi, predstavnik ovlašteni tužitelj, PĐ je iskazala da ostaje kod činjenica u optužnom prijedlogu i smatraju da je dokazano djelo za koje okrivljenik optužuje.

U završnoj riječi, okrivljenik je iskazao da je svjestan da je između njih došlo do psihičkog nasilja, da ju je vrijeđao i vjerojatno je bila povrijeđena zbog njegovih riječi, a u svakoj svađi i žele nekoga povrijediti. I on želi razvod jer očito više ne mogu zajedno živjeti i da je njihov odnos u takvoj fazi, a sada je jedini problem između njih imovinska podjela.

3.Na temelju provedenog dokaznog postupka te ocjenjujući obranu okrivljenika, sud nalazi nesporno utvrđenim činjenično stanje i dokazanim djelo kojim se okrivljenik tereti. Naime, iako okrivljenik ne priznaje počinjenje prekršaja, već samo navodi da je došlo do zategnutih odnosa i obostranog vrijeđanja, nedvojbeno je da je u dužem vremenskom periodu pa i tog dana vrijeđao i omalovažavao suprugu ŠĐ, što je kod iste izazvalo uznemirenost. Oštećena ŠĐ, u svom je svjedočkom iskazu jasno, određeno i nedvosmisleno opisala ponašanje supruga prema njoj, verbalnog vrijeđanja, što je kod iste izazvalo uznemirenost pa je tako i na sudu, prilikom svjedočenja bila vidno uznemirena (u jednom trenutku i zaplakala).

4.Slijedom navedenog, okrivljenik je proglašen krivim te mu je izrečena novčana kazna primjereno stupnju krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, kao i okolnostima koje temeljem čl. 36. Prekršajnog zakona utječu na vrstu i visinu kazne.

5.Odluka o plaćanju dvije trećine izrečene novčane kazne koja će se smatrati da je plaćena u cjelini, ako se u određenom roku plati, donijeta je u smislu odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13).

6.Okrivljeniku se izriču navedene zaštitne mjere, kako bi se spriječila mogućnost ponavljanja nasilja u obitelji odnosno izloženosti oštećene ŠĐ daljnjem psihičkom nasilju.

7.Odluka o trošku prekršajnog postupka donjeta je u smislu odredbe čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona i na temelju Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, objavljene u NN br. 18/13.

8.Ispitujući optužni prijedlog, ovaj sud je donio oslobađajuću presudu, a to iz razloga, jer činjenični opis prekršaja koji joj se stavlja na teret ne predstavlja prekršaj iz čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Navedeno iz razloga jer je čl. 25. propisano da će se kazniti za prekršaj tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo.

8.1.Kako se u smislu st. 2. čl. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije pod diskriminacijom smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. toga članka (na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije), kao i osobe povezane s rodbinskim ili drugim vezama, neprijeporno se postupanje okrivljenika u opisanoj situaciji ne može sankcionirati na temelju odredbi Zakona o diskriminaciji.

8.2.Naime, u činjeničnom opisu prekršaja nije navedena niti jedna od gore navedenih zakonom propisanih razlika i osnova po kojima bi se ŠĐ na način činjenično opisan u optužnom prijedlogu stavio u nepovoljniji položaj, pa okrivljena svojim postupanjem nije počinila prekršaj u smislu Zakona o suzbijanju diskriminacije, a djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj, jer u konkretnom slučaju nema diskriminacije kao zakonskog obilježja navedenog prekršaja.

Delnice, 24. rujna 2026.

SUTKINJA

VESNA BRBOT KOŠMRLJ

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude ovlaštene osobe iz čl. 192. Prekršajnog zakona mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude.

Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, kao sud drugog stupnja.

Dostaviti :

1. Okrivljeniku

2. Ovlaštenom tužitelju