Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: K-96/2025-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Koprivnici, po sucu pojedincu Andrijani Erdec, uz sudjelovanje zapisničarke Valentine Zetović, u kaznenom predmetu protiv optuženog TD, zbog kaznenih djela iz članka 256. stavka 1., članka 248. i članka 279. stavaka 1. i 2. u vez i s člankom 52. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25 – dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Koprivnici broj KO-DO-7/2025-1 od 22. siječnja 2025., nakon javne rasprave održane 24. rujna 2026. u nazočnosti zastupnice optužbe ND, optuženog TD i braniteljice Sonje Dušić-Poljak, istoga dana objavio je i
p r e s u d i o j e
Optuženik TD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ED i RD, rođene RD, rođen **.**.1999. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], državljanin Republike Hrvatske, bez zanimanja, nezaposlen, povremeno obavlja poslove za dnevnicu, na koji način može zaraditi do 700,00 eura mjesečno, živi u izvanbračnoj zajednici sa ČD, otac dvoje maloljetne djece, završio četiri razreda osnovne škole, vlasnik kuće na adresi prebivališta, bez pokretnina, vojsku nije služio
k r i v j e
I. što je
1.) u razdoblju od 01. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. u Đurđevcu, kao direktor trgovačkog društva Lesonit j.d.o.o., u nakani da trgovačko društvo Lesonit j.d.o.o ., prema proračunu Republike Hrvatske izbjegne plaćanje poreza na dohodak od posebne vrste imovine, poreza na dobit i poreza na dohodak od kapitala, organizirao poslovanje trgovačkog društva protivno odredbama Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na dobit, Pravilnika o porezu na dohodak i Općeg poreznog zakona pa je tako:
a) postupajući suprotno odredbama članka 59. stavka 1. i članka 62. stavka 6. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 115/16 i 106/18) u nakani da izbjegne plaćanje poreza na dohodak od posebne vrste imovine u cijelosti, koji porez je, kao direktor trgovačkog društva čija je osnovna djelatnost bila skupljanje i prodaja metalnog otpada bio u obvezi plaćati, na ostvaren dohodak od posebne vrste imovine u iznosu od 652.250,00 kuna, sada 86.560,45 eura, nije obračunao niti uplatio porez na dohodak od posebne vrste imovine po stopi od 12% u iznosu od 88.943,18 kuna, što preračunato u eure iznosi 11.804,79 eura,
b) postupajući suprotno odredbama članka 5. i članka 32. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16 i 106/18), u nakani da izbjegne plaćanje poreza na dobit u cijelosti, nadležnoj ispostavi Porezne uprave u prijavi poreza na dobiti neistinito prikazao uvećane rashode u iznosu od 373.550,39 eura (2.814.515,43 kune), što je utjecao na smanjenje bruto dobiti na koji se obračunava porez na dobit, pa je tako prikazao bruto dobit u iznosu od 36.266,81 euro (273.252,29 kuna), a onda i umanje porez na dobit u iznosu od 6.528,03 eura (49.185,41 kunu), iako je trgovačko društvo Lesonit j.d.o.o, stvarno ostvarilo rashode u iznosu od 271.822,23 eura (2.048.044,61 kuna) i ostvarilo bruto dobit u iznosu 137.994,97 eura (1.039.723,11 kuna) i bilo u obvezi obračunati i platiti porez na dobit u iznosu od 24.839,10 eura, a na koji način je s osnove razlike između utvrđene i prijavljene obveze s osnove poreza na dobit državnom proračunu Republike Hrvatske uskratio sredstva u iznosu od 18.311,07 eura,
c) izvršio isplate gotovog novca iz blagajne trgovačkog društva za osobne potrebe na temelju 10 nevjerodostojnih putnih naloga sačinjenih na svoje ime u sveukupnom iznosu od 113.532,96 eura (855.414,00 kuna), a koji iznos mu je isplaćen s osnova isplate dohotka od udjela u dobiti na koji postupajući suprotno odredbama članka 70. stavka 19. i članka 69. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak, u nakani da izbjegne plaćanje poreza na dohodak od kapitala, nije obračunao niti uplatio porez u iznosu od 13.623,93 eura (102.649,48 kuna), a na koji način je proračun Republike Hrvatske oštetio za sveukupan iznos od 43.739,79 eura,
dakle, s ciljem da djelomično izbjegne plaćanje poreza dao netočne i nepotpune podatke o dohocima i drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze, pa je zbog toga došlo do ne utvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 2.654,46 eura,
2.) da u razdoblju od 01. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. u Đurđevcu, kao direktor trgovačkog društva Lesonit j.d.o.o., postupajući suprotno odredbama članka 8. stavka 2. i 3. te članka 9. stavka 3., 4. i 6. Zakona o računovodstvu (Narodne novine broj 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22, 82/23) i članka 66. stavka 1., 2. i 4. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22) organizirao vođenje poslovnih knjiga na način da su poslovni događaji povezani sa isplatama plaća, putnih troškova i obračunom poreza na dohodak od kapitala i poreza na dobit, evidentirani na temelju sveukupno 15 putnih naloga koji nisu sadržavali podatke koje moraju sadržavati kao vjerodostojna isprava, odnosno podatke o početnom i završnom stanju brojila te uz putne naloge nisu priložene ni isprave iz kojih bi se nedvojbeno mogao utvrditi nastanak poslovnog događaja kao što su računi za smještaj, računi za cestarine i izvješća s putovanja, te 610 otkupna bloka od kojih ni jedan nije sadržavao ime i prezime prodavatelja, datum nastanka kao ni OIB i potpis prodavatelja, na otkupnim blokovima bilo je navedeno da se radi o prodaji osobne imovine koja podrazumijeva prodaju osobnih stvari i ne oporezuje se, iako je iz sadržaja i ostvarenih prihoda od prodaje sekundarnih sirovina bilo vidljivo da se radi o prodaji otpada, tako da su u poslovne knjige unesene nevjerodostojne knjigovodstvene isprave i u poslovnim knjigama proknjižene izvršene uplate i isplate na temelju knjigovodstvenih isprava koje nisu ispunjavale sve propisane opće uvjete, čime je onemogućena provjera poslovnih događaja, financijski položaj i uspješnost poslovanja trgovačkog društva Lesonit j.d.o.o.
dakle, poslovne knjige koje je po zakonu obvezan voditi, vodio tako da je otežana preglednost poslovanja,
3.) u razdoblju od 01. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. u Đurđevcu, kao direktor trgovačkog društva Lesonit j.d.o.o., znajući da on sam, kao ni zaposlenici trgovačkog društva, ED i MD, obavljajući poslove u okviru svojih radnih mjesta nisu odlazili na službena putovanja na način kako je to navedeno u putnim nalozima i da podaci navedeni u putnim nalozima na njihova imena nisu istiniti, takove putne naloge ovjerene pečatom trgovačkog društva, evidentirao u poslovnim knjigama, pa je tako:
a) na svoje ime, u poslovnim knjigama evidentirao sveukupno 10 putnih naloga na ukupan iznos od 857.110,00 kuna, odnosno sada 113.758,05 eura i to putni nalog broj 1/19 za period putovanja od 05. ožujka do 31. ožujka 2019., 2/19 za putovanje od 05. travnja do 30. travnja 2019., 3/19 za period putovanja od 05. svibnja do 31. svibnja 2019., 4/19 za period putovanja od 05. lipnja do 30. lipnja 2019., 5/19 za period putovanja od 05. srpnja do 31. srpnja 2019., 6/19 za period putovanja od 06. kolovoza do 31. kolovoza 2019., 7/19 za period putovanja od 05. rujna do 30. rujna 2019., 8/19 za period putovanja od 05. listopada do 31. listopada 2019., 9/19 za period putovanja od 05. studeni do 30. studeni 2019. i broj 10/19 za period putovanja od 05. prosinca do 30. prosinca 2019., a u kojim svim putnim nalozima su navedena putovanja u mjesta: Kutina, Popovača, Glina, Rijeka, Požega, Zagreb, Varaždin, Velika Gorica, Sisak, Lepoglava, Osijek i Đurđevac, registarska oznaka osobnog vozila [registarska oznaka], sa ukupno prijeđenih 40.652 kilometra te obračunata naknada za prijevoz u iznosu od 813.040,00 kuna, odnosno sada 107.908,95 eura i dnevnice u iznosu od 44.070,00 kuna, odnosno 107.908,95 eura, iako okrivljenik po tako sačinjenim putnim nalozima nije službeno putovao, jer niti uz jedan putni nalog nije priložen niti jedan račun, izvješća o putovanju, niti je osobno vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] ostvarilo kilometražu prikazanu u putnim nalozima,
b) na ime ED u poslovnim knjigama evidentirao jedan putni nalog na ukupan iznos od 56.000,00 kuna, što preračunato u eure sada iznosi 7.432,48 eura, rednog broja 1/19 za period putovanja od 27. studeni do 24. prosinca 2019., za putovanje u mjesta: Kutina, Popovača, Rijeka, Zagreb, Velika Gorica, Lepoglava, Osijek i Đurđevac, registarska oznaka osobnog vozila [registarska oznaka] sa ukupno prijeđenih 25.200 kilometra, obračunatim dnevnicama u iznosu od 5.600,00 kuna (743,25 eura) i naknadom za prijevoz u iznosu od 50.400,00 kuna (6.689,23 eura), iako ED po tako sačinjenom putnom nalogu nije službeno putovao, jer na putnom nalogu nisu upisani podaci o početnom i završnom stanju brojila niti su uz nalog bili priloženi računi i izvješća s putovanja,
c) na ime MD u poslovnim knjigama evidentirao jedan putni nalog na ukupan iznos od 56.000,00 kuna, što preračunato u eure sada iznosi 7.432,48 eura, rednog broja 1/19 za period putovanja od 27. studeni do 24. prosinca 2019., za putovanje u mjesta: Kutina, Popovača, Rijeka, Zagreb, Velika Gorica, Lepoglava, Osijek i Đurđevac i obračunatim dnevnicama u iznosu od 5.600,00 kuna (743,25 eura) te naknadom za prijevoz u iznosu od 50.400,00 kuna (6.689,23 eura), iako MD po tako sačinjenom putnom nalogu nije službeno putovao, jer putni nalog nije sadržavao podatke o registraciji vozila, početnom i završnom stanju brojila, niti su uz nalog bili priloženi računi i izvješća s putovanja,
dakle, kao odgovorna osoba u poslovne isprave unio neistinite podatke i službenim pečatom omogućio izradbu isprave s neistinitim sadržajem i neistinitu poslovnu ispravu uporabio u poslovanju kao da je istinita,
čime je pod točkom 1.) i 2.) počinio kaznena djela protiv gospodarstva i to pod točkom 1.) utaje poreza ili carina, označeno i kažnjivo po članka 256. stavak 1. Kaznenog zakona/11 (''Narodne novine'' broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, dalje: KZ/11), a pod točkom 2.) povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, označeno i kažnjivo po članka 248. KZ/11, a pod točkom 3.) kazneno djelo protiv krivotvorenja - krivotvorenje službene ili poslovne isprave, označeno po članku 279. stavak 1. i 2. KZ/11, u svezi članka 52. KZ/11, a kažnjivo po članku 279. stavak 1. KZ/11 te sve u svezi članka 51. KZ/11.
II. Na temelju članka 256. stavka 1. KZ/11 za kazneno djelo opisano pod točkom 1) optuženiku se
utvrđuje
kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci
III. Na temelju članka 248. KZ/11 za kazneno djelo opisano pod točkom 2) optuženiku se
utvrđuje
kazna zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca
IV. Na temelju članka 279. stavak 1. u svezi članka 52. KZ/11 za kazneno djelo opisano pod točkom 3) optuženiku se
utvrđuje
kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci
V. te se optuženi TD temeljem istih zakonskih odredbi i temeljem članka 51. KZ/11.,
osuđuje
na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine
VI. Na temelju članka 56. KZ/11 prema optuženiku primjenjuje se
uvjetna osuda
na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo.
VII. Na temelju članka 62. stavka 1. točka 1. u vezi s člankom 56. stavkom 4. KZ/11 optuženiku se određuje posebna obveza da u roku od 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude popravi štetu počinjenu kaznenim djelom na način da oštećenoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija plati preostali iznos od 32.739,79 eura (trideset dvije tisuće sedamsto trideset devet eura sedamdeset devet centi).
Na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11 okrivljenik se upozorava da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje kazne zatvora ako bez opravdanog razloga u roku koji mu je određen ne izvrši u potpunosti ili u većoj mjeri određenu mu posebnu obvezu.
VIII. Temeljem odredbe članka 158. stavka 2. ZKP/08 oštećenoj Republici Hrvatskoj,
Ministarstvu financija dosuđuje se imovinsko-pravni zahtjev u preostalom iznosu od 32.739,79 eura (trideset dvije tisuće sedamsto trideset devet eura sedamdeset devet cent i) te se nalaže optuženiku da navedeni iznos plati oštećenoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude.
IX. Temeljem čl. 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 1. i 2. točka 6. ZKP/08., optuženi je dužan platiti ovome sudu troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 5.980,71 eura (pet tisuća devetsto osamdeset eura i sedamdeset jedan cent), a koji troškovi obuhvaćaju troškove paušala u iznosu od 70,00 eura (sedamdeset eura) i trošak knjigovodstveno-financijskog vještačenja u iznosu od 5.910,71 eura (pet tisuća devetsto deset eura i sedamdeset jedan cent), u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici podiglo je protiv optuženog TD optužnicu broj KO-DO-7/2025-1 od 22. siječnja 2025. zbog kaznenog djela protiv gospodarstva – utaje poreza ili carine iz članka 256. stavka 1. KZ/11, kaznenog djela protiv gospodarstva – povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz članka 248. KZ/11 te kaznenog djela protiv krivotvorenja – krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz članka 279. stavaka 1. i 2. u vezi s člankom 52. KZ/11, sve u vezi s člankom 51. KZ/11, činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Pozvan da se očituje o optužbi, optuženik je izjavio da se smatra krivim za kaznena djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret, nakon čega je u dokaznom postupku iznio obranu.
3. U svojoj obrani optuženik je u cijelosti priznao počinjenje svih kaznenih djela i naveo da ne bježi od svoje odgovornosti. Iskazao je da je imao trgovačko društvo i knjigovođu koji mu nije rekao da mora plaćati poreze, da je društvo u međuvremenu zatvor io te da trenutačno povremeno radi za dnevnicu. Naveo je da mu braća pomažu u podmirenju dugovanja prema državi, da je do dana rasprave platio ukupno 11.000,00 eura te da će nastaviti podmirivati preostali iznos. Izrazio je žaljenje zbog počinjenog i zamolio da mu se za plaćanje preostalog iznosa odredi dulji rok, navodeći da bi mjesečno mogao plaćati do 3.000,00 eura. Istaknuo je da živi u izvanbračnoj zajednici, da je otac dvoje maloljetne djece, od kojih je jedno krenulo u prvi razred osnovne škole, da izvanbračna supruga ne radi i prima dječji doplatak, da žive sami u kućanstvu te da nema pokretnina, vozila, kredita ni drugih financijskih obveza. U spis je dostavio dokaze o uplati ukupno 11.000,00 eura, izvršenoj 5. svibnja, 3. rujna i 24. rujna 2026.
4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u porezno rješenje Porezne uprave, Područnog ureda Koprivnica – list 42-60, zapisnik o obavljenom poreznom nadzoru kod poreznog obveznika Lesonit j.d.o.o. – list 81-82, izjavu okrivljenika u poreznom nadzoru – list 83, prijave poreza na dobit za 2019. – list 84-86, prijave poreza na dodanu vrijednost za 2019. – list 87, 88, povijesni izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo Lesonit j.d.o.o.
– list 89-94, 214-218, knjigovodstvenu dokumentaciju (konto-kartice, bruto bilance, blagajnički izvještaji, isplatnice, temeljnice, knjiga ulaznih računa) – list 95-123, 169-188, 192-294, putne naloge – list 124-153, registar osiguranika HZMO – list 154, izvod prometa po računu trgovačkog društva Lesonit j.d.o.o. – list 156-168, 231-239, podatke Centra za vozila Hrvatska – list 189, 190, zapisnik o ispitivanju okrivljenika na temelju članka 208.a ZKP/08 sa CD snimkom – list 206-313, prekršajni nalog Porezne uprave, Područnog ureda Zagrebačke županije – list 221-224, zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika sa CD snimkom – list 256-260, rješenje Trgovačkog suda u Bjelovaru od 13. ožujka 2024. – list 262-265, zapisnik o ispitivanju svjedoka SD – list 275-277, zapisnik o ispitivanju svjedoka MD – list 278-280, zapisnik o ispitivanju svjedoka ED – list 281-283, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije – list 286-349, imovinskopravni zahtjev Republike Hrvatske – list 356-357 te otkupne blokove – registrator crvene boje, list 365-377. Na kraju dokaznog postupka pročitani su izvodi iz prekršajne evidencije – list 385-387 i kaznene evidencije – list 388-389.
5. Na temelju obrane optuženika, koji je u cijelosti priznao počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret, a koje je priznanje suglasno s provedenim materijalnim dokazima, osobito poreznom i knjigovodstvenom dokumentacijom te nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije, sud je nedvojbeno utvrdio da je optuženik počinio kaznena djela na način opisan u izreci presude, zbog čega ga je za ista proglasio krivim. Sud je utvrdio da je optuženik sva kaznena djela počinio s izravnom namjerom. Iz načina njegova postupanja, višekratnog korištenja nevjerodostojnih isprava tijekom cijele 2019. godine, evidentiranja neistinitih podataka u poslovnim knjigama te posljedice u vidu izbjegnute porezne obveze proizlazi da je bio svjestan svih obilježja svojeg postupanja i htio njihovo ostvarenje. Takav zaključak dodatno potvrđuje njegovo potpuno priznanje na raspravi.
6. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne, sud je u skladu s člankom 47. KZ/11 ocijenio sve okolnosti koje utječu na to da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža.
7. Kao olakotne okolnosti sud je optuženiku cijenio potpuno priznanje svih kaznenih djela, čime je pridonio ekonomičnosti postupka, izraženo žaljenje i prihvaćanje odgovornosti, činjenicu da prema podacima kaznene evidencije nije kazneno osuđivan, njegove ob iteljske prilike i činjenicu da je otac dvoje maloljetne djece, kao i protek vremena od počinjenja kaznenih djela 2019. godine. Poseban značaj kao olakotnoj okolnosti sud je dao ponašanju optuženika nakon počinjenja kaznenih djela i njegovu odnosu prema nastaloj šteti jer je prije donošenja presude dobrovoljno započeo s njezinim popravljanjem i u tri navrata uplatio ukupno 11.000,00 eura, uz iskazanu spremnost nastaviti s podmirenjem preostalog duga.
8. Podaci prekršajne evidencije pokazuju da je optuženik prekršajno kažnjavan zbog prekršaja iz područja sigurnosti prometa na cestama. Budući da se radi o prekršajima koji nisu povezani s predmetnim kaznenim djelima niti upućuju na sklonost činjenju gospodarskih kaznenih djela, sud toj okolnosti nije dao značaj otegotne okolnosti.
9. Kao otegotne okolnosti sud je cijenio broj počinjenih kaznenih djela, njihovu međusobnu povezanost i način počinjenja tijekom duljeg razdoblja, korištenjem većeg broja nevjerodostojnih knjigovodstvenih isprava, kao i visinu štete nanesene državnom proračunu od 43.739,79 eura. Sud je pritom vodio računa da okolnosti koje predstavljaju zakonska obilježja pojedinih kaznenih djela ne vrednuje ponovno kao otegotne izvan mjere potrebne za ocjenu konkretne težine počinjenog.
10. Imajući u vidu sve navedene okolnosti, stupanj krivnje optuženika, jačinu povrede kaznenim djelima zaštićenih dobara te svrhu kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, sud je za kazneno djelo iz članka 256. stavka 1. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, za kazneno djelo iz članka 248. KZ/11 kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca, a za kazneno djelo iz članka 279. stavaka 1. i 2. u vezi s člankom 52. KZ/11 kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, te ga je primjenom članka 51. KZ/11 osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, ocjenjujući da su tako utvrđene pojedinačne kazne i jedinstvena kazna primjerene težini počinjenih kaznenih djela, stupnju krivnje optuženika i svim utvrđenim olakotnim i otegotnim okolnostima.
11. Sud je na temelju članka 56. KZ/11 prema optuženiku primijenio uvjetnu osudu i odredio da se izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine neće izvršiti ako optuženik u roku od četiri godine ne počini novo kazneno djelo. Rok provjeravanja od četiri god ine sud je ocijenio primjerenim imajući u vidu da je optuženik počinio tri kaznena djela, način njihova počinjenja i visinu nastale štete, dok s druge strane utvrđene olakotne okolnosti, osobito njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenih djela i već započeto popravljanje štete, opravdavaju zaključak da izvršenje kazne zatvora nije potrebno.
12. Sud nije prihvatio prijedlog državnog odvjetnika da se optuženiku izrekne djelomična uvjetna osuda s izvršenjem dijela kazne zatvora. Naime, ocjenjujući sve okolnosti konkretnog slučaja, a osobito raniju neosuđivanost optuženika, njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenih djela i odnos prema nastaloj šteti, sud je zaključio da za ostvarenje svrhe kažnjavanja nije nužno izvršenje izrečene kazne zatvora. Optuženik do sada nije kazneno osuđivan, od počinjenja predmetnih kaznenih djela proteklo je gotovo sedam godina, počinjenje svih kaznenih djela u cijelosti je priznao, izrazio žaljenje i prihvatio odgovornost za svoje postupanje, a prije donošenja presude započeo je i s konkretnim popravljanjem nastale štete te je u tri navrata uplatio ukupno 11.000,00 eura. Time njegova spremnost na popravljanje štete nije ostala samo na deklaratornoj razini, već je potvrđena konkretnim postupanjem. Imajući uz navedeno u vidu njegove obiteljske prilike, činjenicu da je otac dvoje maloljetne djece te iskazanu spremnost i mogućnost da nastavi s podmirenjem preostalog iznosa štete, sud je ocijenio da se svrha kažnjavanja može ostvariti i bez izvršenja kazne zatvora, primjenom uvjetne osude uz dulji rok provjeravanja od četiri godine i određivanjem posebne obveze potpunog popravljanja preostale štete.
13. Na temelju članka 62. stavka 1. točke 1. u vezi s člankom 56. stavkom 4. KZ/11 sud je optuženiku odredio posebnu obvezu da u roku od jedne godine od pravomoćnosti presude popravi štetu počinjenu kaznenim djelom tako da oštećenoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija plati preostali iznos od 32.739,79 eura. Sud je navedeni rok ocijenio primjerenim i ostvarivim s obzirom na to da je optuženik već uplatio 11.000,00 eura te je u obrani naveo da može mjesečno podmirivati do 3.000,00 eura. Optuženik je ujedno upozoren na mogućnost opoziva uvjetne osude ako bez opravdanog razloga ne izvrši određenu posebnu obvezu.
14. Odluka o imovinskopravnom zahtjevu temelji se na članku 158. stavku 2. ZKP/08. Budući da je iz činjeničnog opisa, knjigovodstveno-financijskog vještačenja i ostale dokumentacije utvrđeno da je kaznenim djelom proračunu Republike Hrvatske nastala šteta u iznosu od 43.739,79 eura, a optuženik je do donošenja presude uplatio ukupno 11.000,00 eura na ime glavnice, oštećenoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija dosuđen je preostali iznos glavnice od 32.739,79 eura, koji je optuženik dužan platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude. Rok od 30 dana određen za ispunjenje dosuđenog imovinskopravnog zahtjeva razlikuje se od roka od jedne godine određenog za izvršenje posebne obveze iz članka 62. stavka 1. točke 1. KZ/11, budući da se radi o institutima različite pravne naravi i različitih pravnih posljedica. Rok određen za ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva predstavlja rok za dobrovoljno ispunjenje dosuđene tražbine oštećenika, dok je jednogodišnji rok za izvršenje posebne obveze kaznenopravni rok unutar kojega je optuženik dužan ispuniti tu obvezu radi izbjegavanja posljedica propisanih člankom 58. stavkom 5. KZ/11.
15. Odluka o troškovima kaznenog postupka temelji se na članku 148. stavku 1. u vezi s člankom 145. ZKP/08. Budući da je optuženik proglašen krivim, dužan je naknaditi trošak knjigovodstveno-financijskog vještačenja u iznosu od 5.910,71 eura te paušalnu svotu u iznosu od 70,00 eura, odnosno ukupno 5.980,71 eura. Visinu paušalne svote sud je odredio vodeći računa o trajanju i složenosti postupka te imovinskim i obiteljskim prilikama optuženika. Navedene troškove optuženik je dužan podmiriti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude.
16. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci presude.
Koprivnica, 24. rujna 2026.
Sudac
Andrijana Erdec
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu radi ulaganja odgovora, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
Dostaviti
1. Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici na broj KO-DO-7/2025
2. Optuženi TD, Caginec, [adresa]
3. Braniteljica Sonja Dušić-Poljak, odvjetnica
4. Republika Hrvatska, Ministarstvo financija – po pravomoćnosti
