REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R1 Ob-1926/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Ani Vuković, u pravnoj stvari predlagatelja MČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Mihanovićeva ulica 3, Zagreb, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 24. rujna 2026.

r i j e š i o j e :

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica predlagateljice MČ, OIB [osobni identifikacijski broj], i sada pok. JČ, rođenog **.**.1943. koja je trajala neprekinuto duže od tri godine i to od 23. rujna 2011. godine pa sve do smrti pokojnog JČ **.**.2025., te da je zajednica prestala njegovom smrću.

Obrazloženje

1.Predlagateljica je podnijela ovome sudu 28. kolovoza 2025. prijedlog za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sa sada pok. JČ.

U prijedlogu u bitnom navodi kako je sa sada pokojnim JČ živjela u zajednici koja je neprekinuto trajala duže od tri godine, i to od 2007. godine pa do smrti JČ **.**.2025. Pokojni ĐČ da je za života bio u braku sa HČ a koji brak da je trajao do 1993. Predlagateljica i ĐČ su bili u braku od 11. prosinca 1993. a brak da je razveden 2007. Predlagateljica ističe kako su se ona i pokojni ĐČ razveli samo ''papirnato'', radi ovrhe koja je pokojnom JČ bila nametnuta, odnosno da bi izbjegli da mu ovrhom sjednu na plaću/ mirovinu jer mu je razvodom naloženo plaćati alimentaciju za njihovo četvoro zajedničke maloljetne djece, ali da su nastavili živjeti kao bračni par , a koji brak je prestao smrću JČ. Predlagateljica navodi da je 2017. ĐČ dobio status invalidne osobe III stupnja, a da je tijekom 2021 pretrpio moždani udar, te da je ona čitavo to vrijeme brinula o njemu i njegovala ga. Predlagateljica ističe kako prijedlog podnosi u svrhu ostvarenja prva na obiteljsku mirovinu.

2.U odgovoru na prijedlog od 6. veljače 2026. protustranka se usprotivila prijedlogu, dok se ne provede dokazni postupak i ne saslušaju svjedoci, i to prvenstveno netko od krvnih srodnika pokojnog JČ te netko od susjeda sa zajedničke adrese, a tko je imao neposredan i kontinuirani kontakt s predlagateljicom i pokojnim.

3.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u cjelokupnu priležeću dokumentaciju te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka UČ, ZČ, ŽČ, MČU i predlagateljice u svojstvu stranke.

4. Svjedok UČ, je u bitnom navela kako je vjenčana kuma predlagateljici i JČ, da ih poznaje 35 godina, zna da imaju četvero djece, a da predlagateljica i ĐČ nisu bili u braku do njegove smrti koji je umro prošle godine u veljači. Rastali su se prije otprilike deset do dvanaest godina, nije sigurna, ali da su nakon rastave ostali živjeti zajedno. Nadalje, navodi da su nakon njihove rastave ostali živjeti zajedno, posjećivala ih je sigurno mjesečno tri puta, ostali su živjeti kao bračni drugovi i djeca su bila s njima. U periodu od rastave do ĐČ smrti njihova se zajednica nije prekidala. Prema njezinu saznanju rastali su se zbog ovrhe. Razveli su se iz financijskih razloga da JČ ne sjeda ovrha.

5. Svjedok ZČ, kći pokojnog JČ i predlagateljice, navodi kako je do očeve smrti stanovala s pokojnim ocem i ovdje predlagateljicom, pa tako i u periodu kada su oni bili i formalno razvedeni. Ne sjeća se točno kada su se razveli, tada da su samo promijenili adresu stanovanja ali su oni i dalje živjeli kao bračni par.

6. Svjedok ŽČ, nesrodna s predlagateljicom navodi da se oko 2017. se doselila na adresu gdje sada živi i prva susjeda da joj je ovdje predlagateljica i tada da je upoznala i pokojnog JČ. Predstavili su se da stanuju zajedno, da imaju sina, kćer i još jednog sina. Znala je popiti kavu kod predlagateljice, viđala je istu s pokojnim JČ kako se šeće, nije joj poznato da se ĐČ selio negdje. Zna da je ĐČ imao dva moždana i koronu, bio je nepokretan, jedan period kao biljka, osim da su bili u vezi nije joj poznat njihov bračni status. Živjeli su bračnim životom, poznato joj je da su išli na more zajedno, bila je na sahrani JČ i nije joj poznato tko je platio troškove sahrane.

7. Svjedok JČU, nećak pokojnog JČ, navodi da predlagateljicu, strinu, poznajem preko 30 godina, a pokojni ĐČ da mu je bio najdraži stric od njih 13 članova, poznato mu je da je između predalgateljice i pokojnog JČ postojala velika ljubav i poštovanje, živjeli su zajedno. Čuo je da su se formalno razveli, negdje 2010. ali su i dalje živjeli kao par, viđali su se gotovo svakodnevno. Nije mu poznato zašto su se rastali, ima dvojicu sinova s posebnim potrebama i nije u to ulazio. Strina se brinula o JČ pogotovo pred kraj.

6. Predlagateljica MČ, saslušana u svojstvu stranke, u bitnom navodi kako ostaje u cijelosti kod svog prijedloga. Ističe kako je bila u braku s pokojnim JČ u braku do 2010. kada su se rastali zbog ĐČ ovrhe za koju nije bio kriv da bi zapravo njegov račun bio zaštićen jer je alimentacija jača od ovrhe. Nadalje, navodi da su nakon toga nastavili živjeti zajedno dalje,

predlagateljica detaljno opisuje da je ĐČ dobio teži moždani udar u veljači 2021. Daje na uvid tijekom rasprave niz fotografija. Navodi da je ĐČ preminuo **.**.2025. u bolnici Dubrava. Na poseban upit punomoćnice protustranke navodi da je od rastave braka predavala zahtjev za dječji doplatak, a JČ da nije navodila kao člana kućanstva niti da je u bilo kakvoj izvanbračnoj odnosno bračnoj zajednici.

7. Analizom i ocjenom provedenih dokaza sud je utvrdio sukladno čl. 8 . Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), da je zahtjev predlagatelja osnovan.

8. Sud je prijedlog predlagateljice prihvatio kao neposredno i životno uvjerljiv, a vjerodostojnost njezina iskaza nije dovedena u pitanje iako je navela približnu godinu formalnog razvoda braka koja se razlikuje od one navedene u Izvatku iz matice rođenih ( str. 45-46 spisa), jer iskaz iste u bitnim okolnostima potvrđen je i iskazom saslušanih svjedoka, od kojih je svjedok ŽČ nesrodna, a prema ocjeni suda samim tim i nezainteresirana za ishod ovog postupka, zbog čega je sud i cijenio njezin iskaz kao objektivan i vjerodostojan. Iako srodna s predlagateljicom i pokojnim JČ a što proizlazi iz dokumentacije u spisu, sud je poklonio vjeru i iskazu zajedničkog djeteta predlagateljice i pokojnog M u cijelosti, kao i iskazu nećaka pokojnog JČ koji je gotovo istovjetno navodio kao i ranije navedene svjedokinje u pogledu odnosa predlagateljice i pokojnog JČ . Nadalje, uvidom u izvatke iz matične knjige rođenih za predlagateljicu i pokojnog JČ ( list 22-24 spisa) utvrđeno je da su predlagateljica i pokojni ĐČ u periodu za koji predlagateljica navodi da je trajala njihova izvanbračna zajednica bili neoženjen muškarac i neudana žena, odnosno iz istih izvadaka proizlazi da su predlagateljica i pokojni ĐČ sklopili brak 11. prosinca 1993., te da je predlagateljici nakon sklapanja braka prezime glasilo JČ. Nadalje, iz istih izvadaka proizlazi da je brak predlagateljice i pokojnog JČ pravomoćno razveden odlukom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-1876/09 od 20. travnja 2011. Sudu nisu za donošenje odluke bile odlučne potvrde o prijavi prebivališta i boravišta, jer je iskustveno i životno da faktično stanje čitav period zajednička života ne mora odgovarati formalnom. Ono što je sud cijenio prilikom donošenja ove odluke, jest dokumentacija koja datira još od 2020., i to zapisnik na str. 49 spisa sastavljen u Centru za socijalnu skrb Zagreb- Podružnica Črnomerec koji se odnosio na ostvarivanje prava pokojnog JČ na ostvarivanje socijalne skrbi, a u koji postupak je bila uključena ovdje predlagateljica. Isto tako, iz rješenja Centra za socijalnu skrb Zagreb, [adresa] od 18. svibnja 2021 . ( str 51) proizlazi da je predlagateljici priznat status njegovatelja za, kako stoji u predmetnom rješenju, izvanbračnog supruga JČ, a ovdje predlagateljica je podnijela i 21. siječnja 2021. zahtjev za priznavanje prava na osobnu invalidninu za JČ. Sud je prilikom ocjene postojanja izvanbračne zajednice imao u vidu i činjenicu da je predlagateljica u određenom razdoblju ostvarivala određena prava, i to pravo na dječji doplatak, kao samohrani roditelj. Međutim, sud ocjenjuje da navedena okolnost, sama za sebe, nije odlučna za utvrđenje je li između predlagateljice i sada pok. JČ, nakon prestanka njihova braka, postojala stvarna životna zajednica koja je trajala sve do njegove smrti. Naime, postojanje izvanbračne zajednice sud utvrđuje na temelju svih okolnosti konkretnog slučaja i ukupnosti provedenih dokaza, odnosno prema stvarnom sadržaju i kontinuitetu zajedničkog života partnera, a ne isključivo prema načinu na koji je predlagateljica bila evidentirana odnosno prema statusu na temelju kojeg je u određenom razdoblju ostvarivala pojedino pravo. Iz iskaza predlagateljice, kao i međusobno suglasnih iskaza saslušanih svjedoka, uključujući zajedničku kćer predlagateljice i pokojnog JČ, proizlazi da su predlagateljica i pokojni, unatoč formalnom razvodu braka, nastavili živjeti zajedno na istoj adresi i voditi zajednički obiteljski život sve do njegove smrti.

Takvi iskazi potvrđeni su i ostalim provedenim dokazima, osobito fotografijama koje je predlagateljica dala na uvid sudu i protustranci na ročištu 5. svibnja 2026., a koje se nalaze na stranici 128 do 165 spisa, te dokumentacijom vezanom uz status predlagateljice kao njegovatelja pokojnog JČ iz kojih proizlazi kontinuitet njihove životne zajednice nakon što su se formalno razveli. Sud je posebno cijenio činjenicu da je predlagateljica nakon što je pokojni pretrpio moždani udar nastavila skrbiti o njemu te je u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem stekla i status njegovatelja. Navedena okolnost, promatrana zajedno s činjenicom zajedničkog stanovanja, njihovim ranijim brakom, četvero zajedničke djece te suglasnim iskazima saslušanih svjedoka, dodatno potvrđuje da njihov odnos nakon formalnog razvoda nije prestao. Stoga okolnost da je predlagateljica u određenom razdoblju ostvarivala pojedino pravo kao samohrani roditelj sud nije zanemario, ali joj, u kontekstu svih ostalih provedenih dokaza, nije mogao dati značaj dokaza o prestanku odnosno nepostojanju životne zajednice predlagateljice i pokojnog, a eventualna odgovornost za takvo postupanje predlagateljice nije predmet ovog postupka. Ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je utvrdio da su predlagateljica i sada pok. ĐČ, nakon formalnog prestanka njihova braka, nastavili živjeti u stvarnoj i trajnoj životnoj zajednici, koja je trajala neprekinuto duže od tri godine nakon što je njihov brak formalno razveden 2011. pa sve do smrti JČ **.**.2025.

9. Naime, Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19 i 47/20, 49/2023 i 156/2023; dalje: ObZ) u čl. 11. propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

10. U Zakonu o mirovinskom osiguranju ("Narodne Novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18) propisano je, i to u čl. 22, da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U st. 3 istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1 toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

11. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 24. rujna 2026.

Sutkinja:

Ana Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u četiri primjerka u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DNA:

1. predlagateljici

2. Protustranci, navesti njihovu klasu