Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Posl.br. Pp-549/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Istarska kužina d.o.o. i njene odgovorne osobe PČ iz [adresa], oboje zastupani po Lauri Sumić, odvjetnici iz Poreča, zbog prekršaja iz čl.251.st.1.toč.1. Zakona o strancima, rješavajući po prigovoru okrivljenika podnijetog protiv obveznog prekršajnog naloga Policijske postaje Umag s ispostavom Buje, izvan rasprave u smislu primjene čl.244.st.1. i st.2. te primjenom čl.183. i čl.38. Prekršajnog zakona, dana 24. rujna 2026. g.

p r e s u d i o  j e

I. u povodu prigovora okrivljenika 1. Istarska kužina d.o.o., OIB 23214068898, sa sjedištem u [adresa], djelatnost: ugostiteljstvo, trgovina i turistička agencija, pravne osobe i 2. PČ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1950. g., sa prebivalištem u [adresa], hrvatske državljanke, odgovorne osobe u pravnoj osobi, preinačuje se obvezni prekršajni nalog Policijske postaje Umag s ispostavom Buje, pod brojem 211-07/26-4/18724 od 26. veljače 2026. g. na način da se okrivljenici temeljem odredbe čl.38.st.2.toč.2. Prekršajnog zakona

oslobađaju od kazne.

Temeljem čl.239. st.4. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je dužan nadoknaditi troškove tužitelja radi utvrđivanja i dokazivanja prekršaja u paušalnom iznosu od 13,27 (trinaest eura dvadeset sedam centi) eura, uvećane za troškove suda u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura temeljem čl.138.st.2.toč.3b. Prekršajnog zakona, sve u roku od 1 (jedan) mjesec od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Obaveznim prekršajnim nalogom Policijske postaje Umag s ispostavom Buje pod gornjim brojem okrivljenici su proglašeni krivim zbog prekršaja iz čl.251.st.1.toč.1. Zakona o strancima, pobliže opisanog u izreci pobijanog obaveznog prekršajnog naloga.

2. Protiv navedenog obaveznog prekršajnog naloga okrivljen ici su pravodobno podnijeli prigovor u kojem su se pozvali na odredbu čl.95.st.1. Zakona o strancima, pri čemu su istakli kako se u obrazloženju naloga navodi da je rok za odjavu bio 7. rujna 2025., no da je taj dan bila nedjelja, a 6. rujna subota, dakle neradna dva dana čime da se rok produljuje do 9. rujna kada je potrebna odjava i učinjena. Navel i su kako smatraju da obzirom je u prekršajnom nalogu naveden samo krajnji rok za odjavu, a ne i datum kada počinje teći rok od 5 dana, da nije vidljivo ni je li prekršaj počinjen, dok činjenični opis ne sadrži mjesto, vrijeme, način te konkretan opis prekršaja, pa da je tako propušteno naznačiti točan i potpun činjenični opis iz kojeg proizlazi pravna kvalifikacija djela, dok da je činjenični opis zapravo prijepis zakonske odredbe bez konkretizacije prekršaja, te da iz samog naloga ne proizlazi niti zakonska obveza zašto su bili dužni odjaviti radnicu, nego se navodi samo njihovo svojstvo pravne i odgovorne osobe.

3. Prigovor nije osnovan.

4. Odredba čl.95.st.1. Zakona o strancima, propisuje da u slučaju prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad poslodavac je dužan obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju u roku od pet radnih dana od dana nastupa tih okolnosti.

5. Prema navodima činjeničnog opisa obaveznog prekršajnog naloga, navedenom radniku, danom 31. kolovoza 2025. g. prestao je ugovor o radu, kada je i odjavljen na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

6. Prema čl.123.st.2. Prekršajnog zakona, dan u koji pada događaj od kojeg se računa trajanje roka ne uračunava se u rok – računanje počinje od prvog sljedećeg dana. Budući da su okrivljenici odjavljeni s HZMO-a 31. kolovoza 2025. (nedjelja), taj dan ne ulazi u rok, nego rok počinje teći od 1. rujna 2025. (ponedjeljak).

7. Stoga je rok od pet radnih dana istekao je 5. rujna 2025. (petak), a ne 7. rujna (nedjelja) kako je navedeno u nalogu, a niti kako to tvrde okrivljenici 09.rujna, u svakom slučaju radi se o zakašnjeloj obavijesti.

8. Činjenica je da okrivljenici nisu u zakonom propisanom roku ispunili svoju obvezu, unatoč tome što je u izdanom nalogu netočno naveden datum roka za ispunjenje te obveze. Međutim, iz činjeničnog opisa jasno je da je zakonski rok za dostavu obavijesti, 5 dana a da je prestanak ugovora i odjava sa HZZMO bio 31. kolovoza 2025. g. 9. Iz takvog opisa nesumnjivo se može izračunati da je rok istekao 05. rujna 2025. god. Stoga, sud utvrđuje da je činjenični opis ipak dostatan jer se vrijeme može izračunati iz navedenih podataka i utvrditi je li djelo počinjeno unutar zakonskog roka ili ne, i iz navedenih činjenica nedvojbeno odrediti dan kada je okrivljenik bio dužan obavijestiti nadležno tijelo. Stoga, takav nedostatak ne utječe na identifikaciju bića prekršaja.

10. Nenavođenje datuma od kojeg rok počinje teći je formalni nedostatak, a ne nedostatak koji bi onemogućavao utvrđenje obilježja prekršaja.

11. Okrivljenici ističu da iz naloga nije vidljivo zašto su bili dužni obavijestiti policijsku postaju i u čemu se sastoji obveza, te da je navedeno samo njihovo formalno svojstvo. Ovo nije valjana osnova prigovora, jer zakonska obveza proizlazi iz citiranog čl.95.st.1. Zakona o strancima.

12. Obavezni prekršajni nalog nije presuda i nije dužan sadržavati iscrpno obrazloženje zakonske obveze, nego je dovoljna naznaka zakonske osnove uz opisane odlučne činjenice. Sudska praksa ne zahtijeva da se u opisu prekršaja iznosi razlog zbog kojeg određena osoba ima obveze, već samo da je opisano što ta osoba jest učinila ili propustila učiniti u konkretnom vremenu i prostoru. Stoga su se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz navedenog propisa.

13. Nadalje, utvrđeno je da su ostvareni uvjeti za primjenu čl.38. Prekršajnog zakona kojim je propisano da sud može osloboditi od kazne počinitelja prekršaja koji je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak.

14. Okrivljenici su, iako su bili u počinjenju prekršaja, naknadno ispunili propisanu obvezu, bez znatnijeg prekoračenja propisanog roka, pri tome je sud također cijenio da okrivljenici nisu ranije prekršajno kažnjavani, kao i da nisu nastupile štetne posljedice zbog neispunjenja obveze.

15. Stoga su primjenom odredbe čl.38.st.23.toč.2. Prekršajnog zakona, okrivljenici oslobođeni od kazne kako je opisano u izreci ove presude, obzirom da su ispunili propisanu obvezu, pa je ocijenjeno da će se ubuduće kloniti prekršaja i bez izricanja propisane kazne.

16. Troškovi prekršajnog postupka tužitelja radi utvrđivanja i dokazivanja prekršaja potvrđeni su budući su odmjereni u skladu sa čl.239.st.4. Prekršajnog zakona.

17. Troškovi prekršajnog postupka uvećani su za paušalni iznos troškova suda kada odlučuje o prigovoru protiv obveznog prekršajnog naloga sukladno čl.138.st.2.toč.3b. Prekršajnog zakona.

U Bujama, dana 24. rujna 2026. godine.

Sutkinja

Sanja Božić Turina

Uputa o pravnom lijeku:

Sukladno odredbi čl.244.st.3. Prekršajnog zakona, protiv ove presude nije dopuštena žalba. Presuda je pravomoćna.

Presuda se dostavlja Policijskoj postaji Umag s ispostavom Buje u 4 (četiri) istovjetna otpravka: tužitelju, branitelju i okrivljenicima.