Baza je ažurirana 01.11.2026. zaključno sa NN 119/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Upravni sud u Zagrebu

    Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

    Poslovni broj: Us I-3472/2024-8

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Upravni sud u Zagrebu, po sucu Ivanu Šumanoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Valentine Lukinec Galović, u upravnom sporu tužitelja JS iz [adresa] ([adresa]), [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Kristina Stepinac Terzić, odvjetnica u Velikoj Gorici, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, protiv tuženika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 1, OIB: 66486182714, radi dokazivanja neistinitosti činjenice potvrđene u javnoj ispravi, 24. rujna 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Poništava se rješenje Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove , KLASA: UP/II-560- 01/24-02/8, URBROJ: 512-25-24-2 od 7. lipnja 2024.

    II. Poništava se rješenje Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Zagreb, KLASA: UP/I 562 - 01/24-01/3, URBROJ: 512M2-50-24-5 od 16. travnja 2024.

    III. Nalaže se tuženiku naknaditi trošak upravnog spora tužitelju u iznosu od 1.250,00 eura u roku od 15 dana od dostave ove presude dok se u preostalom dijelu (1.250,00 eura) tužiteljev zahtjev za naknadu troškova odbija kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-560-01/24-02/8, URBROJ: 512- 25-24-2 od 7. lipnja 2024. (dalje: osporeno rješenje) odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Zagreb, KLASA: UP/I 562 -01/24-01/3, URBROJ: 512M2-50-24-5 od 16. travnja 2024. (dalje: prvostupanjsko rješenje), kojim je utvrđeno da je Potvrdom Ministarstva obrane, Glavnog stožera OS RH, VP 1065 Zagreb (KLASA: 034-04/05-01/01, URBROJ: 1065-01-S1-05-53 od 22. studenog 2005.) neistinito potvrđen podatak o okolnostima stradavanja za JS te da ista nema pravni učinak.

    2. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka u bitnom navodi da su upravna tijela zaključak o neistinito potvrđenom podatku iz Potvrde o okolnostima njegova stradavanja donijela isključivo pozivajući se na izvješće vojne policije, prema kojem je do prometne nesreće u kojem je tužitelj zadobio tjelesne ozljede došlo zbog toga što je tužitelj bio u alkoholiziranom stanju, dok su u cijelosti zanemarila presudu Vojnog suda u Bjelovaru poslovni broj K-82/93 od 21. svibnja 1993., iz koje proizlazi da ovdje tužitelj prije prometne nesreće nije konzumirao alkohol. Slijedom navedenog, predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika.

    3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je u upravnom postupku nepobitno utvrđeno da se ozljeđivanje tužitelja dogodilo kao posljedica njegove alkoholiziranosti, pri čemu je za pitanje počinjenja prometne nesreće potpuno irelevantna kaznena odgovornost tužitelja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

    4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

    5. Sud je ovaj spor riješio bez rasprave u skladu s odredbom čl. 98. toč. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24 i 39/26; dalje: ZUS) .

    6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu.

    7. Iz Potvrde Ministarstva obrane, Glavnog stožera OS RH, Vojna pošta 1065 Zagreb, KLASA: 034-04/05-01/01, URBROJ: 1065-01-S1-05-53 od 22. studenog 2005. (dalje: Potvrda od 22. studenog 2005.) proizlazi da se istom potvrđuje da je ovdje tužitelj kao pripadnik Vojne pošte 1065 Zagreb od 5. kolovoza 1991. sudjelovao u obavljanju zadataka koji su bili u vezi s obranom suvereniteta Republike Hrvatske, da se stradavanje dogodilo 13. ožujka 1993. u mjestu Virje, Bjelovarsko - bilogorska županija, prilikom izvršenja zadaće po nalogu nadređenog zapovjednika koja je bila u svezi s obranom suvereniteta Republike Hrvatske, da je ovdje tužitelj tom prilikom pri povratku s izvršenja te zadaće 13. ožujka 1993. oko 2,00 sata uslijed loših meteoroloških uvjeta u prometnoj nesreći zadobio ozljede glave, kralježnice i oba koljena te da je potvrda izdana na temelju pisane izjave brigadira u mirovini SS, tadašnjeg ratnog zapovjednika Vojne pošte 1065 Zagreb i službene personalne evidencije Vojne pošte 1065.

    7.1. Spisu prileži prethodno navedena pisana izjava brigadira u mirovini SS od 14. studenog 2005. kojom dotični u bitnom izjavljuje da je bio s ovdje tužiteljem 12. ožujka 1993. na službenom putovanju, da se službeni put neplanirano produljio na 13. ožujak, da su meteorološki uvjeti bili vrlo složeni, da je bio prisutan umor zbog cjelodnevnog nadzora i obilaska postrojbe te da je po povratku u noćnim satima oko 2,00 sata došlo do prometne nesreće i to slijetanja službenog automobila kod mjesta Virje.

    8. Spisu tuženika prileži Bilten Operativnog dežurstva Uprave Vojne policije Ministarstva obrane Republike Hrvatske od 13. ožujka 1993. u kojem je u bitnom navedeno da je 13. ožujka 1993. u 2,00 sata patrola Vojne policije zajedno s djelatnicima PU Bjelovar izašla na uviđaj predmetne prometne nesreće i da je vozilo sletjelo s ceste zbog neprilagođene brzine, a s obzirom na to da je ovdje tužitelj upravljao vozilom u alkoholiziranom stanju.

    9. Iz prvostupanjskog rješenja proizlazi da je pozivom na sadržaj citiranog Biltena prvostupanjsko tijelo utvrdilo da je Potvrdom od 22. studenog 2005. neistinito potvrđen podatak o okolnostima stradavanja tužitelja.

    9.1. Iz osporenog rješenja proizlazi da je tuženik prihvatio pozivanje prvostupanjskog tijela na sadržaj tog Biltena te da je odbio žalbu tužitelja uz zaključak da ozljede tužitelja nisu posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, nego posljedica alkoholiziranosti žalitelja uslijed čega je izazvao prometnu nesreću. U odnosu na presudu Vojnog suda u Bjelovaru poslovni broj K- 82/93 od 21. svibnja 1993., koja je potvrđena presudom Okružnog suda u Bjelovaru poslovni broj Kž.386/93 od 1. srpnja 1993., a kojim presudama je tužitelj u žalbenom postupku osporavao zakonitost rješenja prvostupanjskog tijela, tuženik je kratko naveo da je istima tužitelj oslobođen kaznene odgovornosti.

    10. Spisu prileži presuda Vojnog suda u Bjelovaru poslovni broj K-82/93 od 21. svibnja 1993. kojom je ovdje tužitelj oslobođen optužbe da bi počinio krivično djelo protiv sigurnosti javnog prometa – ugrožavanjem javnog prometa iz čl. 156. st. 1. Krivičnog zakona Republike Hrvatske. Iz navedene presude proizlazi da je ovdje tužitelju optužbom stavljeno na teret da je upravljao osobnim automobilom pod utjecajem alkohola svakako većim od 0,5 promila i da je uslijed alkoholom oslabljenih vozačkih sposobnosti sletio u kanal. Nadalje, iz presude proizlazi da je Vojni sud u Bjelovaru ocijenio da nema dokaza je ovdje tužitelj bio pod utjecajem alkohola u vrijeme prometne nesreće te da je tu ocjenu iznio na temelju iskaza ovdje tužitelja te svjedoka SS (iz čijih iskaza proizlazi da je alkohol tužitelj konzumirao naknadno), ali i na temelju toga što je ovdje tužitelj do mjesta prometne nesreće vozilom upravljao na relativno dužoj dionici puta – od Slavonskog Broda, u veoma nepovoljnim vremenskim uvjetima – gusta magla i noć, no da unatoč tome nije imao nikakvih ekscesa u vožnji, a što bi bilo malo vjerojatno da su mu vozačke sposobnosti bile oslabljene.

    10.1. Spisu prileži i presuda Okružnog suda u Bjelovaru poslovni broj Kž.386/93 od 1. srpnja 1993. kojom je odbijena žalba Vojnog državnog odvjetnika kao neosnovana. U toj je presudi, između ostalog, navedeno da više nije moguće utvrditi je li ovdje tužitelj pio alkoholna pića prije nesreće, a iz razloga što mu nisu uzeti uzorci krvi i mokraće.

    11. U skladu s odredbom čl. 123. st. 1. toč. 5. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, broj: 174/04; dalje: ZPHBDR), a na temelju koje odredbe je i izdana Potvrda od 22. studenog 2005., prema tom Zakonu činjenica da je rana, ozljeda ili smrtno stradavanje nastupilo pod okolnostima iz članka 2. stavka 2. tog Zakona (oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom) dokazuju se samo pisanim dokaznim sredstvima kojima se u smislu tog Zakona, između ostalog, smatra i potvrda o okolnostima stradavanja osobe koja je po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u obavljanju vojnih ili drugih dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ranjena ili ozlijeđena jest potvrda u kojoj se navodi, vrijeme, mjesto i okolnosti stradavanja te po čijem nalogu je obavljala dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

    12. Nadalje, takva potvrda po svom značaju ima karakter potvrde/uvjerenja o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija, a koja potvrda je u vrijeme izdavanja bila regulirana odredbom čl. 171. tadašnjeg Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 103/96; dalje: ZUP/91), a koji sadržajno odgovara čl. 159. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09, 110/21; dalje: ZUP/09).

    13. Prema čl. 159. st. 2. ZUP/09 (koji sadržajno odgovara čl. 171. st. 3. ZUP/91) potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se u skladu s podacima iz službene evidencije te su takve potvrde javne isprave. Za razliku od tih potvrdi, odredbom čl. 160. st. 2. ZUP-a (koji sadržajno odgovara čl. 172. st. 2. ZUP/91) propisano je da potvrde izdane o činjenici o kojoj se ne vodi službena evidencija ne obvezuju javnopravno tijelo kojem su podnesene kao dokaz te da javnopravno tijelo nadležno za rješavanje o upravnoj stvari može ponovo utvrđivati činjenice navedene u potvrdi.

    14. Ovdje vrijedi napomenuti da iako karakter potvrde iz čl. 123. st. 1. toč. 5. ZPHBDR-a kao javne isprave u smislu čl. 159. st. 2. ZUP/09 odnosno čl. 171. st. 3. ZUP/91 u načelu priječi javnopravno tijelo ponovo utvrđivati činjenice navedene u potvrdi, ipak je u skladu s odredbom čl. 60. st. 3. ZUP/09 moguće ispitati vjerodostojnost takve potvrde.

    14.1. Naime, odredbom čl. 60. st. 3. ZUP/09 propisano je da ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave, službena osoba provjerit će po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke vjerodostojnost takve isprave kod suda, odnosno javnopravnog tijela koji su takvu ispravu izdali.

    14.2. Prema ustaljenoj praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske takva sumnja u vjerodostojnost javne isprave odnosi se i na njezin sadržaj pa tako i činjenice koje su njome potvrđene. Taj se postupak ispitivanja vjerodostojnosti provodi u pravilu kod tijela koje je javnu ispravu i izdalo, u postupku koji je za to posebno propisan ili, kad to nije slučaj, prema općim pravilima o upravnom postupku.

    15. Slijedom navedenog, prvostupanjsko je tijelo bilo nadležno u slučaju postojanja sumnje u vjerodostojnost predmetne javne isprave nakon provedenog postupka donijeti rješenje kojim utvrđuje da su činjenice u ispravi neistinito potvrđene.

    16. No, prema ocjeni ovog suda takve sumnje u konkretnom slučaju nije bilo, odnosno ista je u cijelosti otklonjena dostavom pravomoćne presude Okružnog suda u Bjelovaru poslovni broj Kž.386/93 od 1. srpnja 1993.

    16.1. Naime, u konkretnom slučaju sumnja u vjerodostojnost sadržaja Potvrde od 22. studenog 2005. nastala je na strani prvostupanjskog tijela pribavom gore citiranog Biltena Vojne policije u kojem je zabilježen podatak o provedenom policijskom uviđaju tijekom kojeg je ustanovljeno da je predmetna prometna nesreća nastala zbog alkoholiziranog stanja tužitelja. No, razloga za tu sumnju nedvojbeno više nije bilo dostavom pravomoćne presude Vojnog suda u Bjelovaru, iz koje proizlazi da je upravo u povodu tog policijskog uviđaja pokrenut kazneni postupak protiv ovdje tužitelja u kojem je upravo sporno bilo pitanje je li ovdje tužitelj u vrijeme predmetne prometne nesreće bio u alkoholiziranom stanju. U tom je postupku, a kako to proizlazi iz navedene presude, pročitan taj zapisnik o policijskom uviđaju (čiji je sadržaj u bitnom prenesen u gore citiranom Biltenu Vojne policije), ali je uz ovdje tužitelja izveden i dokaz ispitivanjem svjedoka SS, na temelju čije pisane izjave je i izdana Potvrda od 22. studenog 2005., a čiji je iskaz od strane kaznenog suda ocijenjen vjerodostojnim te je na temelju istog, ali i drugih dokaza, utvrđeno da ovdje tužitelj u vrijeme predmetne prometne nesreće nije bio pod utjecajem alkohola te da se ta nesreća dogodila prilikom nepovoljnih vremenskih uvjeta.

    16.2. Takav zaključak Vojnog suda u Bjelovaru u cijelosti korespondira kasnije sastavljenoj Potvrdi od 22. studenog 2005. pa stoga ovaj sud ne nalazi da bi podatak sadržaj u Biltenu Vojne policije o provedenom uviđaju (koji je s uspjehom osporen u kaznenom postupku) doveo u pitanje vjerodostojnost sadržaja te Potvrde kao javne isprave.

    16.3. U odnosu na tuženikovo shvaćanje da je presuda Vojnog suda u Bjelovaru isključivo mjerodavna za pitanje postojanja kaznene odgovornosti tužitelja, vrijedi istaknuti da je jedna od temeljnih svrha provođenja policijskih očevida nakon prometnih nesreća ta da se utvrdi jesu li pri nastanku takvih nesreća ostvarena obilježja kažnjivih djela, a kako bi se u postupku pred nadležnim tijelom utvrdila odgovornost počinitelja. U konkretnom je slučaju u kaznenom postupku Vojni sud u Bjelovaru nakon ocjene tog i drugih dokaza ocijenio da podatak sadržan u zapisniku o policijskom uviđaju nije istinit, odnosno nije dokazan.

    17. Slijedom svega navedenoga, budući da je tužitelj dostavom pravomoćne presude Vojnog suda u Bjelovaru otklonio sumnju u vjerodostojnost javne isprave, to nije bilo uvjeta za utvrđenjem da je Potvrdom od 22. studenog 2005. neistinito potvrđen podatak o okolnostima stradavanja tužitelja te da ista nema pravni učinak.

    18. Stoga je sud na temelju članka 117. stavka 1. ZUS-a poništio osporeno i prvostupanjsko rješenje kao nezakonito.

    19. S obzirom na uspjeh u sporu, sud je na temelju čl. 144. i čl. 147. st. 1. ZUS -a naložio tuženiku da nadoknadi tužitelju trošak upravnog spora u iznosu od 1.250,00 eura i to za sastav tužbe 500 bodova, u skladu s Tbr. 27. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 138/23 i 107/25; dalje: Tarifa) u vezi Tbr. 54. Tarife, s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost prema Tbr. 46. Tarife.

    20. Tužitelju nije dosuđen trošak sastava podneska od 7. studenog 2024. zato što istom samo ponavlja navode iz tužbe, a zbog čega taj trošak nije opravdan.

    U Zagrebu 24. rujna 2026.

    Sudac

    Ivan Šumanović

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

    DNA:

    1. Odvjetnica Kristina Stepinac Terzić – e-komunikacijom

    2. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 1, [adresa] Zagreb

    3. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.