Broj: 25. Pp-1858/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJE

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke: Ivana Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika: BM, zbog prekršaja iz čl.57.st.4. i st.7. uz primjenu čl.293.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), pokrenutim povodom podnesenog prigovora protiv Obaveznog prekršajnog naloga izdanog od ovlaštenog tužitelja: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, broj: KLASA: 211-07/25-4/73409 URBROJ: 511-19- 36-25-1, koji su ovom Sudu dostavljeni dana 24.11.2025.g., nakon provedenog žurnog postupka kod ovog Suda dana 24.09.2026.g., temeljem čl.94., čl.183. i čl.244.st.1. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

p r e s u d i o  j e

I/

Okrivljenik: BM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin B i S, rođen **.**.1976. u mjestu [adresa], BiH, s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, VSS, pismen, po zanimanju dipl. kriminalist, vlasnik firme Alfas VG d.o.o., primanja oko 950,00 EURA, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac jednog maloljetnog djeteta, prekršajno neosuđivan, kazneno neosuđivan, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni postupak niti kazneni postupak,

k r i v  j e

što je 18. travnja 2025. u 15:00 sati u mjestu Velika Gorica, kao vozač vozila M1, marke Peugeot, registarske oznake [registarska oznaka], upravljao označenim osobnim automobilom, a kretao se istočnom kolničkom trakom Kolodvorske ulice (sporednom ulicom) u smjeru sjeveroistoka i dolaskom do raskrižja (kružnog toka, sa Ulicom Ljudevita Posavskog i Matice Hrvatske), prošao je pored prometnog znaka ''Križanje ceste s prednošću prolaska'' i ušao u navedeno raskrižje skrećući u desno, a da pritom, iako je bio dužan, nije propustio sva vozila koja se kreću cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska i tom prilikom, uslijed nepoštivanja prednosti prolaska, na stražnji desni bočni dio njegovog vozila, naletio je prednjim desnim bočnim dijelom osobni automobil [registarska oznaka], kojim je upravljao SM, a koji je se kretao po kružnom toku (cestom s prednošću prolaska), u smjeru istoka zadržavajući smjer kretanja ravno i u odnosu na gore navedeno vozilo imao prednost prolaska i u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta, čime je počinio prekršaj iz čl.57.st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjiv po čl.57.st.7. uz primjenu čl.293.st.1. istog Zakona,

pa mu se temeljem navedenih propisa, uz primjenu čl.37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) EURA.

II/

Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po primitku ove presude.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenika ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. Temeljem čl.34.st.1. Prekršajnog zakona ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno.

III/

Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) EURA, u roku od 1 (jedan) mjesec po primitku ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

I/

1.

Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, Policijska postaja Velika Gorica, je temeljem čl.243.st.1. Prekršajnog zakona, dana 24.11.2025.g., pod navedenim brojem, kao ovlašteni tužitelj, dostavio ovom Sudu prigovor imenovanog okrivljenika, podnesen protiv Obaveznog prekršajnog naloga koji mu je izdan zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2.

Ovlašteni tužitelj je dana 20.07.2025.g. izdao Obavezni prekršajni nalog broj:

KLASA: 211-07/25-4/73409 URBROJ: 511-19-36-25-1, kojim je okrivljenika za terećeni prekršaj oglasio krivim i kaznio ga novčanom kaznom u iznosu od 520,00 eura, izrekao mu zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije te ga obvezao na plaćanje troška u iznosu od 39,81 eura, ali je isti pravodobno podnio prigovor radi terećenog prekršaja, zbog čega je Obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage, nakon čega je Sud, temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3.

Okrivljenik na ispitivanju kod ovog Suda prvotno iznosi kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Iznosi kako je istina da je dana 18. travnja 2025. oko 15,00 sati upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] i kretao se Kolodvorskom ulicom u smjeru kružnog toka sa Posavskom ulicom i Ulicom Matice Hrvatske. Bila je velika gužva i puno automobila se kretalo prilaznim cestama i samim kružnim tokom. Kada se približio kružnom toku zaustavio je svoje vozilo sukladno prometnom znaku. U jednom trenutku, kada je jedan automobil skretao u Kolodvorsku ulicu, procijenio je da se može sigurno uključiti u promet u sam kružni tok pa je krenuo vozilom naprijed i ušao u kružni tok, a u tom trenutku, vozilo koje se kretalo iza automobila koje je skrenulo u Kolodvorsku ulicu ubrzano se približilo njegovom automobilu i ostvarilo kontakt sa stražnjom lijevom stranom njegovog automobila. S obzirom na veliku gužvu i nervozu drugog vozača vozač drugog automobila i on, pomaknuli su svoja vozila, a kako se nisu uspjeli dogovoriti o odgovornosti, jer je on smatrao i govorio drugom vozaču da nije kriv za prometnu nesreću, zatražili su intervenciju policije. Kada su došli policijski službenici, izradili su nekoliko fotografija i alkotestirali ih obojicu. Policajac OM je dao e-mail adresu drugom vozaču kako bi mu isti mogao dostaviti snimku koju je izradio mobitelom dok njega nije tražio da mu pošalje fotografije koje je izradio svojim mobitelom. Policajci su rekli da će pogledati videozapis nadzornih kamera na kružnom toku. To je sve što ima za iskazati.

4.

Sudac je izveo dokaz ispitivanjem svjedoka OM, policijskog službenika, koji je u svom iskazu iznio kako se sjeća da je dana 18.04.2025. iza 15,00 sati došao obaviti očevid prometne nesreće koja se dogodila u kružnom toku u [adresa] i Ulice Matice Hrvatske. Obavio je kratke obavijesne razgovore sa oba vozača i fotografirao vozila i mjesto prometne nesreće. Naknadno je izuzeo i snimku nadzorne kamere postavljene kod kružnog toka. Pregledom snimke utvrdio je da se na istoj vidi kako je okrivljenik svojim vozilom se uključio u promet na kružni tok iz Kolodvorske ulice, a nije propustio vozilo koje se kretalo kružnim tokom pa je došlo do naleta drugog vozila na vozilo okrivljenika i materijalne štete. Iz same snimke moglo se vidjeti da je vozač drugog vozila pokušao i izbjeći nalet na vozilo okrivljenika. Osim toga, po nastalim oštećenjima na vozilima, utvrdio je da je na opisani način došlo do prometne nesreće. To je sve što ima za iskazati.

Nakon što je upoznat s obranom okrivljenika ističe kako je bila gužva, što se vidi na snimci nadzorne kamere ali drugo vozilo se nije ubrzano kretalo kružnim tokom nego normalnom brzinom, a uzrok prometne nesreće je okolnost da se okrivljenik svojim vozilom kretao malom brzinom pa je to uzrokovalo nalet drugog vozila i prometnu nesreću. Ističem kako su fotografije koje su dostavljene u sudski spis službene fotografije izrađene od strane policijskih službenika. Drugi vozač je putem e-maila dostavio fotografije ali on njih nije uzeo u obzir i nije ih dostavljao u sudski spis. Na pitanje okrivljenika svjedok odgovara kako je u zapisniku o očevidu navedeno stanje prometa normalno ali predmetne zgode bio je pojačani promet zbog petka pred blagdan Uskrsa. Odgovara kako je procjena štete koja je navedena u zapisniku o očevidu nestručna procjena i ne mora odgovarati stvarnoj šteti. Odgovara kako na skici nije označeno treće vozilo koje je skrenulo iz Ulice Ljudevita Posavskog u Kolodvorsku ulicu jer to za predmetni događaj nije od važnosti.

Okrivljenik ističe kako smatra da je prometna nesreća izazvana namjerno od strane drugoga vozača. Smatra da se oštećenja na njihovim vozilima ne podudaraju po visini i intenzitetu oštećenja.

Na poseban upit suca svjedok odgovara kako u policijskoj postaji postoji snimka nadzorne kamere te se svjedok obvezuje u kraćem roku sudu dostaviti istu snimku koja će se pregledati na idućem ročištu.

5.

Sudac je izveo dokaz pregledavanjem snimaka nadzornih kamera postavljenih kod kružnog toka na mjestu predmetne prometne nesreće koje je, sukladno preuzetoj obvezi, u sudski spis dostavio policijski službenik ČM

Nakon pregledavanja snimaka nadzornih kamera okrivljenik je izjavio kako nema nikakvih primjedbi na snimke koje je pregledao.

6.

Sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Velika Gorica, KLASA: 211-07/25-4/73409, URBROJ: 511-19-36-25-1 izdan 20. srpnja 2025., prigovor podnesen 21. listopada 2025., izvješće o poduzetom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Velika Gorica KLASA: 211-08/25-4/11803, URBROJ: 511-19-36-25-2 od 18. travnja 2025., zapisnik o očevidu (promet/prekršaj) Policijske postaje Velika Gorica, Klasa:

211-08/25-4/11803, Urbroj: 511-19-36-25-1 od 18. travnja 2025., situacijski plan prometne nesreće koja se dogodila 18. travnja 2025., fotografije (list 66-67 spisa) i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za Faruka Jakupović od 30. ožujka 2026.

7.

Nakon provedenog cjelokupnog dokaznog postupka okrivljenik je iskazao kako nije imao do sada uvid u snimke nadzorne kamere pa je zbog toga prigovor i svoju dosadašnju obranu oblikovao na jedan način. Sada, nakon pregleda snimaka, prihvaća svoju odgovornost i krivnju. Žao mu je zbog počinjenog prekršaja. Obećava da će ubuduće paziti da do sličnih prekršaja ne dođe. Moli sud da prilikom donošenja odluke uzme u obzir njegovu dosadašnju neosuđivanost, žaljenje i kajanje i sve olakotne okolnosti te da donese najpovoljniju odluku za njega, a osobito da mu ne izreče zaštitnu mjeru.

II/

1.

Nakon provedenog žurnog postupka, povodom obrane koju je sudac u konačnici prihvatio kao naknadno, izričito i bezuvjetno priznanje okrivljenika, a temeljem izvedenih osobnih i materijalnih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupio suprotno odredi iz čl.57.st.4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, postupajući na način opisan izreci presude, pa da je tako počinio prekršaj kažnjiv po čl.57.st.7. uz primjenu čl.293.st.1. istog Zakona.

2.

Sudac je cijenio iznesenu obranu okrivljenika, pa je zaključio kako je okrivljenik, s jedne strane prvotno izravno poricao krivnju za terećeni prekršaj, dok je s druge strane, nakon provedenog dokaznog postupka, naknadno, bezuvjetno i svrsishodno, svojim iznesenim promišljanjima, razlozima i stavovima, zapravo nedvosmisleno priznao počinjenje istog prekršaja.

Sudac dio iznesene obrane okrivljenika, kojom prvotno poriče počinjenje terećenog prekršaja i osporava svoju prekršajnu odgovornost, nije prihvatio jer smatra da je taj dio iznijete obrane neuvjerljiv, a da je okrivljenik takvom svojom obranom neosnovano nastojao uvjeriti Sud kako nije počinio prekršaj za kojeg se tereti, u cilju vlastite koristi, a s namjerom kako bi se zaštitio od prekršajne odgovornosti, oslobodio od krivnje te izbjegao kažnjavanje za počinjeni prekršaj.

Suprotno takvoj obrani okrivljenika, sudac je stekao čvrsto uvjerenje kako je temeljem izvedenih osobnih i materijalnih dokaza nesporno utvrdio, a zatim i bez sumnje zaključio, da je okrivljenik počinio prekršaj za kojeg je optužen.

3.

Uzimajući u obzir naknadno izričito i jasno priznanje okrivljenika o počinjenju terećenog prekršaja, sudac nije posebno analizirao vjerodostojnost niti je pojedinačno vrednovao dokaznu snagu osobnih i materijalnih dokaza izvedenih tijekom provođenja dokaznog postupka.

4.

Uvidom u Obavezni prekršajni nalog sudac je utvrdio da je u obrazloženju istog navedeno kako je policijski službenik PP Velika Gorica protiv okrivljenika podnio Izvješće o počinjenom prekršaju broj 234649380, zbog prekršajnog djela opisanog u izreci tog Prekršajnog naloga, da je neposrednim zapažanjem ili obavljenim nadzorom utvrđeno da je okrivljenik počinio opisani prekršaj, te da je prekršaj utvrđen sukladno čl.233. Prekršajnog zakona.

Sudac je utvrdio da je u obrazloženju istog naloga navedeno i kako je okrivljenik, temeljem odredbe čl.109.a st.1.t.2. do 8. Prekršajnog zakona, upoznat sa svojim pravima i dužnostima te mogućnostima (Obavijest počinitelju prekršaja).

5.

Sudac je uvidom u sve ostale izvedene materijalne dokaze koji su već nabrojani, a koji su dostavljeni u privitku Obaveznog prekršajnog naloga i pribavljeni tijekom provođenja dokaznog postupka, utvrdio da su u označenoj dokumentaciji sadržane činjenice i okolnosti na kojima ovlašteni tužitelj temelji činjenični opis radnje prekršaja opisan u optužnom aktu, a povodom kojih je ovlašteni tužitelj i izdao Obavezni prekršajni nalog te pokrenuo prekršajni postupak protiv okrivljenika.

6.

Sudac je uvidom u Potvrdu izdanu od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, izdanu dana 30.03.2026.g., za osobu: BM, utvrdio da okrivljenik do tada nije bio prekršajno osuđivan.

7.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

8.

Sudac nije izvodio druge eventualno postojeće i/ili moguće dokaze jer je, uzimajući u obzir konkretne okolnosti, zaključio kako se temeljem svih već izvedenih dokaza, kao i izvođenjem novih dokaza, činjenično stanje ne bi moglo dodatno utvrditi, odnosno ne bi se doprinijelo boljem pojašnjenju činjenica utvrđenih temeljem već izvedenih dokaza, te sve skupa u međusobnoj povezanosti nikako ne bi moglo dovesti do drugačije odluke u odnosu na optužbu protiv okrivljenika, osim o njegovoj krivnji i kažnjavanju za počinjeni prekršaj.

Pored toga, sudac nije izveo dodatne dokaze osobito radi sprječavanja odugovlačenja žurnog prekršajnog postupka, izbjegavanja nepotrebnih radnji i smanjivanja troškova, a vodeći se pritom načelima svrhovitosti i ekonomičnosti postupka.

Konačno, sudac nije izveo nove dokaze jer uvjereno smatra kako je, osobito nakon naknadnog izričitog priznanja okrivljenika, činjenično stanje zapravo u dovoljnoj mjeri utvrđeno temeljem svih već izvedenih osobnih i materijalnih dokaza, pa da se može donijeti valjana odluka i bez dopunskog izvođenja novih dokaza.

III/

1.

Nakon provedenog žurnog postupka, povodom naknadnog, izričitog i svrsishodnog priznanja okrivljenika, a temeljem analize svakog izvedenog osobnog i materijalnog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja koji mu je stavljen na teret, na način opisan u izreci presude.

2.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama u čl.57. propisuje, uz ostalo, da je vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom, a da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit za prekršaj vozač ako postupi suprotno tim odredbama.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama u čl.293. propisuje, uz ostalo, da će se za prekršaje iz toga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kaznit počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.

3.

Sudac je nakon naknadnog izričitog priznanja počinjenja prekršaja od strane okrivljenika, a cijeneći sve izvedene dokaze, s uvjerenjem zaključio da je okrivljenik predmetne zgode postupao na način suprotan propisanom u navedenoj odredbi, pa je tako počinio terećeni prekršaj.

4.

Stoga je sudac nakon iznesene cjelovite obrane okrivljenika i provedenog ukupnog dokaznog postupka, donio odluku o počinjenom prekršaju kao u izreci presude i okrivljenika proglasio krivim, te ga je kaznio novčanom kaznom u visini za koju sudac smatra da je primjerena i opravdana te da odgovara stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljenika, pa da će se takvom kaznom odvratiti okrivljenika od daljnjeg činjenja sličnih prekršaja.

5.

Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.

6.

Sudac nalazi da ima mjesta primjeni čl.37. Prekršajnog zakona budući smatra da na strani okrivljenika postoje posebno izražene olakotne okolnosti i to naknadno izričito, bezuvjetno i svrsishodno priznanje počinjenja prekršaja, žaljenje i kajanje zbog počinjenog prekršaja, obećanje da će ubuduće paziti kako do sličnih prekršaja ne bi dolazilo, a osobito činjenica da do sada nije prekršajno osuđivan za prekršaje te da počinjenim prekršajem nisu nastupile neposredne teže štetne posljedice, dok naročito otegotnih okolnosti nije našao na strani okrivljenika.

Stoga je sudac za počinjeni prekršaj, umjesto kazne u propisanom iznosu, okrivljeniku izrekao kaznu ispod propisanog posebnog minimuma kazne, jer smatra da se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od najmanje propisane.

7.

Vrednujući razmjere i objektivnu težinu počinjenog prekršajnog djela u smislu cjelovite koncepcije svrhe kažnjavanja, a uzimajući u obzir sve okolnosti počinjenja prekršaja u njihovoj ukupnosti i kvaliteti, sudac nalazi da je u predmetnom slučaju kazna izrečena u umanjenom iznosu primjerena svim okolnostima počinjenog prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika, odnosno da nije preniska ni previsoka, već da je dostatna svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, te smatra da će se upravo ovako izrečenom visinom novčane kazne ostvariti kako opća tako i specijalna svrha kažnjavanja navedena u čl.6. i čl.32. Prekršajnog zakona.

8.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenika ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. 9.

Prema okrivljeniku se, zbog počinjenog prekršaja opisanog u izreci presude, ne primjenjuje zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, jer je sudac tijekom prekršajnog postupka stekao uvjerenje da će se već samim izricanjem novčane kazne u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenika da ne čini slične prekršaje, te da će se i bez primjene ove zaštitne mjere u cijelosti postići svrha kažnjavanja.

Primjena i trajanje navedene zaštitne mjere odredbom čl.58.st.1. Prekršajnog zakona propisani su fakultativno, a sudac je zaključio da će se izricanjem samo novčane kazne bez primjene iste mjere, otkloniti uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, te da ne postoji opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti slične prekršaje.

Prilikom donošenja ove odluke sudac je na strani okrivljenika cijenio sve već navedene olakotne okolnosti.

10.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima navedenim u izreci presude i odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu.

Velika Gorica, 24. rujna 2026.

Sudac

Damir Tepeš

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude temeljem odredbe čl.244.st.1. Prekršajnog zakona nije dopuštena žalba.

Dostaviti:

1. okrivljenik

2. ovlašteni tužitelj

3. pismohrana