REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp -11396/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Andrei Krelja Tovarac, uz sudjelovanje Marine Pazman, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika JL, zbog prekršaja iz čl. 43. st. 2. i 3. u vezi čl. 293. st. 1. i čl. 176. st. 2. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15.,108/17., 70/19., 42/20., 85/22.,114/22., 133/23., 145/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenog protiv obaveznog prekršajnog naloga PU zagrebačke, II postaje prometne policije Zagreb, temeljem čl.244.stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), nakon provedenog žurnog postupka, dana 24. rujna 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni: JL sin J i majke Z, djev. N rođen **.**.1964. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj] VSS, po zanimanju dipl. ing. građevinarstva, umirovljenik, s mjesečnim primanjima u iznosu od 5.000,00 eura, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, sa stanom u [adresa], prekršajno kažnjavan,

kriv je

1. što je 31. srpnja 2025. u 13,00 sati u Zagrebu upravljajući osobnim vozilom [registarska oznaka] lijevom prometnom trakom istočnog kolnika Jadranskog mosta u pravcu sjevera, dolaskom do stupa javne rasvjete broj 1101/018 skrenuo je desno u pravcu sjeveroistoka u srednju prometnu traku, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu uslijed čega je prouzročio prometnu nesreću sa materijalnom štetom na način da je desnom bočnom stranom svog vozila naletio na stražnji lijevi bočni dio osobnog vozila VT 378EC, kojim je upravljala ZL, krećući se istim kolnikom u istom pravcu srednjom prometnom trakom,

čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 43. st. 2. i 3. vezi čl.293.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

2. što je iste zgode opisane pod točkom 1. nakon prometne nesreće napustio mjesto događaja, a da prethodno sa drugom sudionicom prometne nesreće nije ispunio i potpisao Europsko izvješće o prometnoj nesreći niti je sa istom na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilima,

čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 176. st. 2. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa mu se, na temelju istih članaka istog propisa, a primjenom članka 37. Prekršajnog zakona utvrđuju

za djelo pod 1. novčana kazna u iznosu od 180,00 (slovima: stoosamdeset) eura za djelo pod 2. novčana kazna u iznosu od 240,00 (slovima: dvjestočetrdeset) eura

Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 420,00 (slovima: četiristodvadeset) eura

II. Temeljem odredbe članka 33.stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca po primitku ove presude, a ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

III. Novčanu kaznu ili dvotrećinsku novčanu kaznu okrivljenik je obvezan platiti odabirući odgovarajuću od priloženih uplatnica, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

IV. Temeljem odredbe članka 139.stavka 3., u vezi članka 138.stavka 2.točke 1. i 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (slovima: trideset) eura te troškove izrade skice mjesta prometne nesreće u iznosu od 27,00 (slovima: dvadesetsedam) eura, ukupno 57,00 (slovima: pedesetsedam) eura prema priloženoj uplatnici, u roku 3 (tri) mjeseca po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152.stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. PU zagrebačka, II Postaja prometne policije Zagreb pod brojem Klasa: 211- 07/26-4/37353 Urbroj:511-19-45-26-1 izdala je 21.travnja 2026. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Protiv obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je pravovremeno podnio prigovor, pa je temeljem čl.244.st.1. Prekršajnog zakona isti stavljen izvan snage i proveden je žurni prekršajni postupak.

3. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je prigovor podnio prvenstveno zbog izrečene zaštitne mjere, budući da mu je vozačka dozvola neophodna za posao kojim se bavi. Doista je predmetne zgode prouzročio prometnu nesreću na način kako mu je to stavljeno na teret, međutim je nakon toga nastavio vožnju, jer nije osjetio da je došlo do kontakta sa vozilom oštećenice. Na njegovom su vozilu utvrđena minimalna oštećenja.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvješće o poduzetom na str. 13, zapisnik o očevidu na str. 14-16, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika na str. 18 i 19, pregledao je skicu mjesta događaja na str. 22, fotografije vozila na str. 23-31, te je izvršio uvid u izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika na str. 32. spisa.

4.1. Iz opisa oštećenja nastalih na vozilima iz zapisnika o očevidu utvrđeno je da je na vozilu [registarska oznaka] kojim je upravljao okrivljenik oštećena desna bočna strana i to prednja i stražnja vrata i stražnji blatobran, dok je na vozilu [registarska oznaka] oštećen stražnji lijevi bočni dio u predjelu blatobrana i odbojnika. Oštećenja nastala na oba vozila prikazana su i na fotografijama snimljenim tijekom policijskog očevida.

4.2. Iz izvatka iz prekršajne evidencije za okrivljenika utvrđeno je da isti nije prekršajno osuđivan zbog prekršaja iz područja sigurnosti prometa na cestama.

5. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i sve provedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret.

5.1. Okrivljenik je predmetne zgode djelom pod točkom 1. postupio protivno odredbi članka 43. st. 2. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, budući da je izvršio skretanje desno sa lijeve u srednju prometnu traku navedenog kolnika, prethodno se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, vodeći računa o pravcu i brzini kretanja svog vozila i o položaju vozila oštećenice na srednjoj prometnoj traci, zbog čega je prouzročio prometnu nesreću u kojoj je na oba vozila nastala materijalna šteta. Djelom pod točkom 2. okrivljenik je postupio protivno odredbi članka 176. st. 2. istog zakona, jer je nakon prometne nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta napustio mjesto prometne nesreće iako prethodno sa drugom sudionicom prometne nesreće nije ispunio i potpisao Europsko izvješće o prometnoj nesreći niti je na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilima. Obranu okrivljenika u kojoj navodi da je nakon prometne nesreće nastavio vožnju, jer nije osjetio da je došlo do kontakta sa vozilom oštećenice, sud nije prihvatio, jer smatra, imajući u vidu dinamiku nastanka prometne nesreće, činjenicu da je okrivljenik desnom bočnom stranom svog vozila udario u stražnji lijevi bočni dio na vozilu oštećenice, da je okrivljenik, da je postupao s pažnjom prosječnog vozača, morao i vidjeti i čuti da je došlo do kontakta između vozila.

6. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim za oba djela prekršaja, te mu za svako prekršajno djelo utvrdio novčanu kaznu primjerenu težini počinjenog prekršaja, štetnim posljedicama te stupnju odgovornosti i imovinskim prilikama okrivljenika, a temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

7. Prilikom odmjeravanja kazne sud je okrivljeniku kao olakotnu okolnost uzeo činjenicu da je okolnosno priznao počinjenje prekršaja i činjenicu da nije prekršajno osuđivan zbog prekršaja iz područja sigurnosti prometa na cestama, dok otegotnih okolnosti nije našao, zbog čega mu je za svaki počinjeni prekršaj utvrdio novčanu kaznu u smislu čl. 37. Prekršajnog zakona ispod zakonom propisanog minimalnog iznosa u uvjerenju da će se i takvom kaznom postići opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona te svrha kažnjavanja iz članka 32. istog zakona.

8. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka, koji se odnose na paušalni iznos, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka i imovinske prilike okrivljenika te na troškove izrade skice mjesta prometne nesreće, čija je visina određena Cjenikom MUP-a RH.

Zagreb, 24. rujna 2026.

Sutkinja

Andrea Krelja Tovarac

Ova presuda je pravomoćna.

Dostavna naredba:

1. okrivljenik JL, [adresa]

2. tužitelj – PU zagrebačka, II postaja prometne policije Zagreb

3. spis