Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-2077/2026-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Janji Topol Krneta, uz sudjelovanje zapisničarke Vesna Stanić, u upravnom sporu tužitelja LS, državljanina Republike Indije, kojeg zastupa opunomoćenik Zoran Bauer, odvjetnik u Zagrebu, Kozarčaninova 2, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, Zagreb, Ilica 335, radi zahtjeva za međunarodnu zaštitu, 24. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove , Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, KLASA: UP/I-216- 03/26-06/2120, URBROJ: 511-01-212-26-6 od 1. travnja 2026.

II Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u ovom upravnom sporu. III Nalaže se tuženiku da isplati Zoranu Baueru, odvjetniku u Zagrebu, Kozarčaninova 2, iznos od 1.250,00 eura u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijen je zahtjev tužitelja za odobravanje međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj (dalje RH).

2. Tužitelj je u tužbi osporio zakonitost rješenja tuženika u bitnom uz argumentaciju da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno te da su kod tužitelja ostvareni uvjeti za odobravanje međunarodne zaštite u RH. Ponovio je navode iznesene u upravnom postupku te predložio poništavanje rješenja te odobravanje međunarodne zaštite.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

4. Sud je održao usmenu i javnu raspravu, čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje ZUS).

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao sudski spis i spis tuženika. Sud nije proveo dokaz saslušanjem tužitelja, jer je opunomoćenik odustao od navedenog dokaznog prijedloga, budući da se tužitelj nije prijavio u prihvatilište te je nedostupan.

6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

7. Između stranaka je sporno da li tužitelji ispunjavaju uvjete za odobravanje međunarodne zaštite u RH.

8. Odredbom članka 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine br. 70/2015, 127/2017, 33/2023, dalje ZMPZ) propisano je da će se azil priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.

Odredbom članka 21. ZMPZ propisano je da će se supsidijarna zaštita priznati tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila iz članka 20. ovoga Zakona ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. Ozbiljna nepravda podrazumijeva prijetnju smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i individualnu prijetnju životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.

9. Iz osporavanog rješenja te iz spisa tuženika proizlazi u bitnom da je zahtjev tužitelja za međunarodnu zaštitu u RH odbijen, jer je utvrđeno da tražitelj međunarodne zaštite ne ispunjava uvjete za priznavanje azila navedene u članku 20. ni uvjete za priznavanje supsidijarne zaštite navedene u članku 21. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Obrazloženo je da je tražitelj zatečen u nezakonitom prelasku državne granice, bez isprava o identitetu. Tijekom policijskog istraživanja utvrđeno je da se isti uputio prema Kraljevini Španjolskoj, ali da postoji mogućnost da se isti nalazi na Interpolovoj listi te da je raspisana tjeralica u svrhu uhićenja i izručenja navedene osobe zbog čega mu je istoga dana izdano rješenje ograničenju slobode kretanja. Tražitelj je podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu u kojem je u bitnom je naveo da ne posjeduje nikakve osobne dokumente te da je zemlju podrijetla napustio djelomično iz ekonomskih razloga, a djelomično iz razloga što je član političke stranke zbog kojih su on osobno kao i cijela njegova obitelj, imali problema sa članovima opozicijske stranke, koji su njega osobno pretukli, slomili mu noge zbog čega je njegova sportska karijera bila dovedena u pitanje. Dodao je da kao L O nije imao problema u zemlji podrijetla, niti je istu napustio iz navedenih razloga. Također navodi da u zemlji podrijetla nikada nije bio tužen, pritvaran, uhićen, kažnjavan, mučen ili izložen maltretiranju ili fizičkom nasilju, niti je zemlju podrijetla napustio zbog problema vezanih za spol ili spolnu orijentaciju. Povodom podnesenog zahtjeva za međunarodnu zaštitu, a radi izjašnjavanja svim činjenicama i okolnostima koje su bitne za postupak odobrenja međunarodne zaštite, ponovo je saslušan, kada je u bitnom naveo da je glavni razlog njegovog napuštanja zemlje podrijetla želja za ostvarivanjem sportske karijere u tchoukballu u Španjolskoj. Tražitelj spisu predmeta nije priložio nikakve identifikacijske ili druge dokumente kojima potkrepljuje svoje navode iz zahtjeva. U postupku ispitivanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu nije utvrđeno postojanje indikatora ranjivosti.

Tražitelj je naveo da je Republiku Indiju napustio u prosincu 2025. godine s namjerom odlaska u Španjolsku. Isto je tijekom saslušanja opovrgnuo te naveo da je zemlju podrijetla napustio krajem veljače 2026. godine zrakoplovom do Republike Srbije, nekoliko dana prije ulaska na područje Hrvatske u ožujku 2026. godine. Na saslušanju je također opovrgnuo podatak o datumu rođenja. Naveo je da u Indiji nije mogao naći posao kao šumar zbog niskog rasta. a navode da je akademski slikar također opovrgava i navodi da je u usporedbi s europskim obrazovnim sustavom stekao tek srednje školsko obrazovanje bez konkretne struke zbog čega i nije mogao pronaći adekvatan posao. Smatra da je izvrstan igrač tchoukballa, sportske dvoranske igre, koja je kombinacija malog nogometa, odbojke i rukometa, a koja je relativno popularna u Španjolskoj zbog šega je odlučio pokušati ostvariti karijeru u tom sportu na području Španjolske. a samim time i riješiti svoje egzistencijalne probleme. Dalje u razjašnjavanju problema s kojima se susretao u Indiji navodi, da su mu djed i otac predsjednici lokalnog, seoskog ogranka Kongresne stranke Indijski nacionalni kongres, INC) koja je vladajuća u njegovom selu, ali da on osobno nikada nije bio član niti jedne stranke niti se bavio politikom. Pojašnjava da su pojedinci iz oporbene stranke Aklidal Party bili ljubomorni na njega zbog sportskih uspjeha te na članove njegove obitelji zbog visokog političkog i društvenog statusa , zbog čega su se okomili na njega osobno te mu jednom prilikom slomili noge kako bi ga spriječili u napretku sportske karijere. Priznaje da je policija obavila svoj dio posla u navedenom slučaju, ali da je on osobno strahovao za daljnji nastavak svoje karijere te odlučio napustiti zemlju podrijetla i ostvariti svoje sportske ciljeve u Europi. Priznaje da je prethodnom pretragom interneta ustvrdio da se tchoukball igra i u Hrvatskoj, ali da bi radije svoj sportski put nastavio u Španjolskoj, ukoliko mu Hrvatska usvoji zahtjev za međunarodnu zaštitu te mu omogući nastavak puta prema željenoj zemlji. Navodi da je da je za svoj put prema Španjolskoj posudio dio novca od prijatelja i poznanika te da isti očekuju povrat. Tražitelj je kao primarni razlog napuštanja zemlje podrijetla naveo ekonomsku situaciju u zemlji podrijetla. Budući da ekonomski razlozi napuštanja zemlje podrijetla prema međunarodnim i nacionalnim pozitivnim propisima nisu osnova za odobrenje međunarodne zaštite, navedeni razlozi se dalje neće razmatrati. Tražitelj svojim navodima nije uvjerio tuženika u vjerodostojnost navedene materijalne činjenice zbog čega se ista odbacuje kao nevjerodostojna. Zaključuje se da tražitelj nije bio izložen proganjanju ili ozbiljnoj nepravdi u zemlji podrijetla niti je utvrđeno da bi povratkom u zemlju podrijetla mogao biti u opasnosti od istog. Sam je naveo da bi povratkom u zemlju podrijetla njegovi snovi bili uništeni jer u Indiji ima jako puno dobrih igrača tchoukballa. Nije navodio nikakav oblik proganjanja već je naveo strah za svoju sportsku karijeru kao ključan razlog napuštanja zemlje podrijetla. Dostupna izvješća. a koja se odnose na postupak ispitivania zahtjeva međunarodnu zaštitu ne navode probleme s kojima bi se tražitelj mogao susresti povratkom u Indiju, a temeljeni su na njegovim individualnim karakteristikama, zbog čega se ne može utvrditi postojanje razumnog stupnja vjerojatnosti da će povratkom u zemlju podrijetla biti izložen postupcima koji mogu prerasti u proganjanje ili ozbiljnu nepravdu te samim time ne postoji niti rizik od povratka.

Analizom izjava tražitelja nije utvrđeno postojanje osnovanog straha od proganjanja u smislu članka 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, u tražiteljevim navodima nije utvrđeno postojanje prethodnog proganjanja niti pritisaka od strane tijela vlasti koji bi prerasli u proganjanje. Također kod tražitelja nije utvrđen strah od proganjanja, a njegova obitelj se i dalje nalazi na području mjesta prebivališta i nema saznanja da trpe pritisak tijela vlasti štoviše, isti su dio tijela vlasti. Također, nema dokaza da su tražiteljev život i sloboda bili opasnosti od proganjanja u zemlji podrijetla zbog njegove rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, odnosno da bi mu život i sloboda bili u opasnosti od proganjanja u slučaju povratka.

Prema recentnim izvješćima vezano za stanje u Firozpuru, savezna država Punjab, navodi se da je u svibnju 2025. godine došlo do graničnog okršaja izmedu indijske i pakistanske vojske, gdje je jedna obitelj u Firozpuru ranjena. Riječ je sukobu dviju država, a ne progonu određene osobe ili određenih skupina unutar neke države, u ovom slučaju Indije. U kontekstu međunarodne zaštite, u prosincu 2025. Vijeće europe i EU Parlament dogovorili su da će Indija biti stavljena na listu sigurnih zemalja podrijetla čiji će se postupci rješavati ubrzanom procedurom. Izvješća navode probleme javnog reda i organiziranog kriminala na području Firozpura.

Zaključno, utvrđujući osobne okolnosti tražitelja nisu nađeni razlozi kojima bi isti bio izložen proganjanju po bilo kakvoj osnovi opisanoj u ZMPZ-u. Utvrđeno je da tražitelj nije bio proganjan i da su njegovi razlozi napuštanja zemlje podrijetla osobne prirode te se ne očekuje se da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti s prijetnjom smrtne kazne ili smaknućem, kao niti da će biti izložen mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju zbog bilo koje osnove opisane u ZMPZ-u.

Slijedom navedenog, utvrđeno je da tražitelj međunarodne zaštite ne ispunjava uvjete za priznavanje azila navedene u članku 20. ni uvjete za priznavanje supsidijarne zaštite navedene u članku 21. ZMPZ.

10. Na temelju svega navedenog sud je utvrdio da je osporavano rješenje doneseno na temelju pravilno utvrđenih činjenica, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, te u pravilno provedenom postupku. Tužitelj u ovom sporu ničim nije doveo u sumnju utvrđenja tuženika. Stoga sud utvrđuje da je osporavano rješenje zakonito te je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan primjenom odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a. Sud utvrđuje da navodi tužitelja izneseni u tužbi i tijekom spora, kao niti dostavljene isprave nemaju utjecaj na drugačije rješavanje ove upravne stvari.

11. Odluka o besplatnoj pravnoj pomoći se temelji na zahtjevu postavljenom u tužbi, uz kojeg je priložen i obrazac zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći, a opunomoćenik tužitelja je na listi pružatelja besplatne pravne pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite. Ova je odluka utemeljena na čl. 60. ZMPZ-a, na čl. 8. i 9. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (NN 140/15 i 155/22) i uz primjenu Tbr . 27/1 i 27/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) na neprocjenjivu vrijednost predmeta spora. Tako je priznat trošak sastava tužbe u visini od 250 bodova i trošak pristupa na ročište, također u visini od 250 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 € sveukupno iznosi 1.250,00 €.

Zagreb, 24. rujna 2026.

Sutkinja:

Janja Topol Krneta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba na prvostupanjsku odluku ne odgađa izvršenje rješenja (članak 51. stavak 3. ZMPZ-a).

Dna:

1. Tužitelju

2. Tuženiku

3. U spis