REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-11639/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Tonki Grgičević, uz sudjelovanje Jadranke Povoljnjak, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe Profi Baucentar,d.o.o., te protiv II. okrivljene odgovorne osobe CK, zbog prekršaja iz članka 229.st.1.točka 46. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022. i 64/2023), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u Slavonskom Brodu, 24. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl.161.stavak. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013.,157/2013.,110/2015.,70/2017.,118/2018. i 114/2022.)

I. okrivljenik: PROFI BAUCENTAR, d.o.o. – pravna osoba, OIB: 61095212969, sa sjedištem u [adresa],

II. okrivljenik: CK – OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], direktora i osobe ovlaštene za zastupanje trgovačkog društva

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

"što je inspekcijskim nadzorom dana 12.01.2026. godine i dana 15.01.2026. godine utvrđeno da okrivljeni kao poslodavci u Zagrebu, na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nisu radnicima LK i ZK, do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata otpremnine odnosno do 31.08.2025. godine kada je radnicima prestao radni odnos, dostavili dva obračuna (IO1 i NO1) sukladno Pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade plaća, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor (NN 68/23) i to jedan za ukupnu svotu (IO1) i drugi (NO1) obračun u propisanom sadržaju, koji ima snagu ovršne isprave i u kojem je iskaz iznos neisplaćene otpremnine,

čime su postupili protivno članku 93.stavku 2. Zakona o radu (NN 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022. i 64/2023) u svezi s člankom 8. Pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor (NN 68/23),

te počinili prekršaj kažnjiv po članku 229.stavku 1.točki 46. istog Zakona.“ II. Na temelju čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 5. i točka 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u Slavonskom Brodu, podnio je pod brojem KLASA: 116-02/25-01/4616, URBROJ: 443-02-01-15-26-8 09. kolovoza 2026. optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Ispitujući optužni prijedlog sud je utvrdio da djelo, na način kako je okrivljenicima optužnim prijedlogom stavljeno na teret, po propisu nije prekršaj.

3. Protiv I. okrivljenog trgovačkog društva PROFI BAUCENTAR d.o.o. i II. okrivljenog CK, kao direktora i osobe ovlaštene za zastupanje trgovačkog društva, tužitelj je podnio optužni prijedlog stavljajući im na teret da je inspekcijskim nadzorom 12. siječnja 2026. i 15 siječnja 2026. utvrđeno da kao „poslodavci“ u Zagrebu, na adresi [adresa],k radnicima LK i ZK do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata otpremnine, odnosno do 31. kolovoza 2025., kada je radnicima prestao radni odnos, nisu dostavili dva obračuna (IO1 i NO1) sukladno Pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor, i to jedan za ukupnu svotu (IO1) i drugi (NO1) obračun u propisanom sadržaju, koji ima snagu ovršne isprave i u kojem je iskazan iznos neisplaćene otpremnine, čime da su postupili protivno čl. 93. stavku 2. Zakona o radu u vezi s člankom 8. navedenog Pravilnika.

4. Ispitujući optužni akt, sud je utvrdio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret, na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, nije prekršaj jer činjenični opis ne sadrži sva bitna obilježja prekršaja propisana zakonom i podzakonskim propisom kojim se upotpunjuje blanketna zakonska norma.

5. Naime, odredba članka 93. stavka 2. Zakona o radu, na koju se tužitelj poziva, po svojoj je pravnoj prirodu blanketna odredba, budući da sama ne određuje cjeloviti sadržaj obveze poslodavca, već se konkretan sadržaj, vrsta i sadržaj obračuna te pretpostavke pod kojima ih je poslodavac dužan uručiti radniku utvrđuje podzakonskim propisom, odnosno citiranim Pravilnikom.

6. Tužitelj se u optužnom prijedlogu poziva na članak 8. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor, ali pri tom uopće ne navodi konkretan stavak članka 8. Pravilnika za koji smatra da je povrijeđen. To je važno, ne samo s aspekta pravne kvalifikacije djela, već iz razloga što se članak 8. Pravilnika sastoji od više stavaka koji ne propisuju istovjetne obveze, već uređuju različite situacije i sadržaj obračuna ovisi o vrsti neisplaćenog primitka.

7. Tako stavak 1. članka 8. Pravilnika uređuje situaciju kada poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće,. otpremninu, odnosno naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti, te u tom slučaju propisuje uručivanje dvaju obračuna i njihov sadržaj. Stavak 2. posebno uređuje slučaj neisplate plaće ili dijela plaće, odnosno naknade plaće, stavak 3. posebno uređuje slučaj neisplate otpremnine ili dijela otpremnine, dok stavak 4. uređuje slučaj neisplate za naknade za neiskorišteni godišnji odmor.

8. Prema tome kada se okrivljenicima stavlja na teret povreda obveze koja se odnosi upravo na neisplatu otpremnine, nije dovoljno općenito se pozvati na članak 8. Pravilnika, već činjenični opis mora sadržavati one konkretne činjenice koje predstavljaju obilježja obveze propisane relevantnim odredbama tog članka, u konkretnom slučaju regulirano stavkom 1., u vezi sa stavkom 3. članka 8. Pravilnika.

9. Međutim, takve odlučne činjenice u činjeničnom opisu optužnog prijedloga nisu navedene. Prije svega, u činjeničnom opisu nije navedeno da poslodavac nije radnicima na dan dospjelosti isplatio otpremninu ili dio otpremnine.

10. Upravo je ta činjenica pretpostavka nastanka obveze propisane člankom 8. stavkom 1. Pravilnika. Tek ako poslodavac na dan dospjelosti ne isplati otpremninu odnosno ne isplati je u cijelosti, nastaje obveza uručivanja dvaju obračuna propisanih tom odredbom.

11. Stoga sama tvrdnja da okrivljenici radnicima „nisu dostavili dva obračuna“ ne predstavlja cjelovit činjenični opis prekršaja. Iz takvog opisa mora proizlaziti i činjenica zbog koje je obveza uručivanja upravo tih obračuna nastala.

12. Nadalje, u činjeničnom opisu nije konkretno navedeno kada je otpremnina svakom od radnika dospjela na isplatu. Tužitelj navodi da obračuni nisu dostavljeni „do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata otpremnine odnosno do 31.08. 2025. godine kada je radnicima prestao radni odnos“. Međutim takva formulacija ne sadrži činjenicu o danu dospjelosti otpremnine, već se datum 31. kolovoza 2025. povezuje s prestankom radnog odnosa radnika.

13. Prestanak radnog odnosa i dospjelost otpremnine nisu pojmovno ista činjenica, pa se podatkom o datumu prestanka radnog odnosa ne može automatski nadomjestiti izostavljeni podatak o tome kada je konkretna obveza isplate otpremnine dospjela. To je osobito značajno jer sam članak 8. stavak 1. Pravilnika nastanaka predmetne obveze izričito veže uz činjenicu da poslodavac „na dan dospjelosti“ nije isplatio određeno primanje.

14. Sud nadalje nalazi da ni formulacija iz činjeničnog opisa prema kojoj okrivljenici nisu dostavili „jedan za ukupnu svotu (IO1) i drugi (NO1) obračun u propisanom sadržaju“ ne može nadomjestiti nedostajuća činjenična obilježja blanketnog propisa. Izraz „u propisanom sadržaju“ predstavlja samo općenito upućivanje na normativni sadržaj Pravilnika, a ne činjenični opis konkretnog postupanja odnosno propuštanja okrivljenika.

15. Kod blanketnih prekršaja upravo je nužno da da se blanketna zakonska dispozicija činjenično ispuni sadržajem propisa na koji upućuje, odnosno da se u činjeničnom opisu navedu činjenice iz kojih proizlazi ostvarenje obilježja propisanih tim drugim propisom.

16. Prema pravnom stajalištu Visokog prekršajnog suda od 29. ožujka 2022.,cit:

„ kada se radi o blanketnom zakonskom opisu prekršaja ili o prekršaju za čiju konkretizaciju činjeničnog opisa treba navesti odredbu nekog provedbenog propisa ( pravilnik, uredba EZ, odluka jedinica lokalne i područne samouprave i sl.) u činjeničnom opisu djela mora biti naveden taj provedbeni propis, a konkretizacija činjeničnog opisa djela, između ostalog, mora sadržavati opisno ono što je navedeno u mjerodavnoj odredbi tog provedbenog propisa“.

17. U konkretnom slučaju tužitelj to nije učinio, te nije konkretizirao činjenični opis djela na način da isti sadržava opisno ono što je navedeno u mjerodavnoj odredbi Pravilnika, a niti je u pravnoj kvalifikaciji konkretizirao koji stavak članka 8. Pravilnika smatra povrijeđenim, već se pozvao na članak 8. u cijelosti, premda navedeni članak sadrži četiri stavka u kojima su uređene različite situacije i različiti sadržaji obračuna, a kako je to već naprijed navedeno, te samo navođenje Pravilnika i članka 8. tog Pravilnika ne može nadomjestiti izostanak odlučnih činjenica u činjeničnom opisu optužbe.

18. Sud pritom posebno ističe da se nedostaci u činjeničnom opisu ne mogu otkloniti provođenjem dokaznog postupka. Čak i kada bi iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru, dokumentacije priložene optužnom prijedlogu ili drugih dokaza proizlazilo kada je otpremnina dospjela, da na dan dospjelosti nije bila isplaćena te koji obračuni radnicima nisu uručeni, takve činjenice ne mogu zamijeniti njihov izostanak iz činjeničnog opisa optužbe

19. Dokazima se utvrđuju činjenice koje su okrivljenicima stavljene na teret, ali se dokazima ne može stvarati niti dopunjavati činjenični supstrat optužbe bitnim činjenicama koje u optužnom aktu uopće nisu navedene.

20. Nadalje, činjenični opis djela prekršaja ne sadrži podatke o vremenu kada je počinitelj radio ili bio dužan raditi , kako je to određeno čl. 16. Prekršajnog zakona. Vrijeme kada je proveden inspekcijski nadzor, a koje je navedeno u činjeničnom opisu, nije vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno vrijeme propuštanja izvršenja obveze.

21. Za pravilno određivanje vremena propuštanja bilo je potrebno konkretno činjenično navesti kada je nastala obveza postupanja okrivljenika i kada je istekao rok u kojem su bili dužni postupati, što ponovno pretpostavlja konkretiziranje dospjelosti otpremnine i činjenice njezine neisplate na dan dospjelosti, a što nije navedeno, pa slijedom toga niti u tom dijelu činjenični opis ne sadrži bitna obilježja djela prekršaja.

21.1. Naime, odredba čl.16. Prekršajnog zakona propisuje da je prekršaj počinjen u vrijeme kada je počinitelj radio ili bio dužan raditi, bez obzira kada je nastupila posljedica prekršaja i da bez vremena počinjenja prekršaja nema ni prekršajne odgovornosti okrivljenika, a niti prekršaja, a isto tako bez točno određenog vremena počinjenja prekršaja nije moguće utvrditi niti kada nastupa zastara vođenja prekršajnog postupka.

22. Ovaj sud nije ovlašten samostalno iz obrazloženja ili dokaza, zaključivati o namjeri tužitelja i sastavljati opis optužbe, jer bi time činio apsolutnu bitnu povredu iz čl. 195.st.1.toč.6. Prekršajnog zakona, odnosno povrijedio bi propise prekršajnog postupka o pitanju postoji li optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja. Tužitelj je ovlašten i obvezan sastaviti konkretiziran opis optužbe s počiniteljem prekršaja, mjestom, vremenom, načinom, te konkretnim opisom prekršaja koji sadrži sva bitna obilježja i odlučne činjenice, a dokazi koje tužitelj dostavi i predloži, sud je ovlašten provesti kako bi na temelju istih utvrdio da li je optužba osnovana.

23. Obzirom da optužba protiv I. i II. okrivljenika ne sadrži bitna obilježja prekršaja koji se pravnom kvalifikacijom okrivljeniku stavlja na teret, sud je na temelju članka 161.stavak 6. Prekršajnog zakona donio presudu kojom se okrivljenike oslobađa od optužbe, jer djelo kako im je to stavljeno na teret, po propisu nije prekršaj.

24. Kako su I. i II. okrivljenik oslobođeni optužbe, to je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Zagreb, 24. rujna 2026.

Sudac

Tonka Grgičević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. I. okrivljenik Profi Baucentar d.o.o., [adresa]

2. II. okrivljenik CK, [adresa]

3. tužitelju: Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u Slavonskom Brodu,

4. spis