Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31 000 Osijek
R1 Ob-807/2025-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Almi Mehmedović, u izvanparničnom postupku predlagateljice CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv I-protustranke RT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i II-protustranke BT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održanog ročišta, 24. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1955. i sada pokojnog NT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1945., koja je trajala od 2002. godine, pa do smrti pok. NT dana 13. rujna 2025.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je u prijedlogu navela da su ona i pok. NT bili u braku do 2002. godine kada je njihov brak razveden, a neposredno nakon razvoda su nastavili živjeti zajedno u zajedničkom kućanstvu na adresi [adresa], te su zajednički dijelili troškove kućanstva, brinuli jedno o drugom, sudjelovali u obiteljskim i društvenim događajima, te su održavali trajnu životnu zajednicu sve do smrti pok. NT **.**.2025. Navela je da ima pravni interes za vođenje ovog postupka, a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, pa je predložila donijeti odluku kao u izreci.
2. I-protustranka RT i II-protustranka BT su izjavili da se prijedlogu ne protive, te ne osporavaju postojanje izvanbračne zajednice između svojih roditelja.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu; smrtni list za pok. NT; Izvadak iz Matice umrlih za pok. NT; rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Sanje Popović iz Osijeka, broj O- 2195/2025 od 4. studenog 2025.; saslušani su svjedoci OT i ŠT, te predlagateljica i I-protustranka i II-protustranka.
4. Iz dokaznog postupka slijedi kako je NT preminuo **.**.2025., te da je za života zaključio brak s predlagateljicom, a koji brak je razveden 2002. godine. Niti predlagateljica, niti pok. NT, nakon toga nisu sklapali brak.
5. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Sanje Popović iz Osijeka, broj O-2195/2025 od 4. studenog 2025., utvrđeno je da su nasljednicima iza pok. NT proglašeni predlagateljica, kao izvanbračna partnerica, na nekretninama i sin RT na pokretninama.
6. Iz Uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu utvrđeno je da je od 1986. godine pa nadalje imala prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], a na istoj adresi je imao prijavljeno prebivalište i pok. NT što je utvrđeno iz Izvatka iz Matice umrlih.
7. U svom iskazu svjedokinja OT je navela da ona na adresi [adresa] živi 26 godina i svih tih 26 godina predlagateljica i pok. NT su živjeli zajedno u stanu na istoj adresi. Jedno vrijeme je svjedokinja bila i blagajnica u zgradi pa zna da je u njihovom stanu bilo prijavljeno njih dvoje, a ona je predlagateljicu i pok. NT uvijek viđala u tom stanu i u zgradi. Nisu se puno posjećivali, no zna da su svo to vrijeme živjeli zajedno, a prema njenim saznanjima i prije tih 26 godina.
8. U svom iskazu svjedok ŠT je naveo da je on predstavnik stanara u zgradi [adresa], te je CT i pok. NT poznavao kao susjede od 2010. godine kad se doselio u zgradu. Sve te godine je sretao CT i NT u zgradi, a i dolazio je kod njih kao susjed i predstavnik suvlasnika. Tada bi u stanu zaticao i CT i NT, a obično bi sjedili u blagovaonici koja je povezana s dnevnim boravkom. Kada je nešto trebalo potpisati za zgradu obično je to radio NT jer je on bio formalni vlasnik stana, a ako njega nije bilo kod kuće onda bi potpisala CT. U zgradi je sretao C i BT, djecu predlagateljice i pok. NT, kad bi dolazili u posjetu kod roditelja sa svojom djecom. Kako je svjedok kao predstavnik suvlasnika vodio evidenciju potrošnje vode te plaćanja odvoza smeća, zna da su za njihov stan uvijek bile navedene dvije osobe, što znači CT i NT.
9. U svom iskazu predlagateljica CT je navela da se ona s pok. NT rastala 2002. godine jer je u to vrijeme bila bolesna, a odnosi među njima nisu bili baš posebno dobri. No, oni su nakon toga nastavili živjeti zajedno, imali su zajedničke financije i dijelili su troškove, bili su u intimnoj i emotivnoj zajednici sve do njegove smrti. Zajedno su posjećivali rodbinu i prijatelje, iako to nije bilo jako često, a i ljudi su dolazili kod njih. Imaju četvero unučadi, te kad bi djeca dolazila kod njih zajedno bi se družili, a NT bi se s njima igrao i imali su jako lijep odnos. Kada se NT razbolio ona je brinula o njemu sve do njegove smrti, a sahranu su platila djeca budući da ima malu invalidsku mirovinu.
10. U svom iskazu I-protustranka RT, sin predlagateljice i pok. NT, je naveo da su se njegovi roditelji razveli valjda 2002. godine budući da je otac u to vrijeme imao problem s alkoholom. Nakon tog razvoda koji oni nisu ni doživjeli, budući da su nastavili živjeti potpuno normalno kao bračni par, otac je drastično smanjio konzumaciju alkohola, gotovo da je prestao piti i njihov je odnos od tada pa do kraja očevog života bio jako dobar i puno bolji nego prije razvoda. Svjedok je sa svojom obitelji gotovo svakodnevno dolazio kod roditelja i na nedjeljne ručkove, a predlagateljica je kuhala za njih kao obitelj i svi su zajedno jeli. Njihov zajednički život je imao i ekonomsku, i emotivnu i intimnu komponentu, a njegova kćerka je znala kod bake i djeda odlaziti i na spavanje. Nisu često putovali i išli negdje, ali kad bi negdje išli, išli bi zajedno. Na sva druženja i okupljanja bliže i šire obitelji išli bi zajedno. Majka je brinula o ocu kada se razbolio, sve do njegove smrti, a i otac je brinuo o majci budući da je imala prilično jake posljedice preboljenja Covida 19. Sestra i on su podmirili troškove sahrane.
11. U svom iskazu II-protustranka BT je navela da su njeni roditelji nakon razvoda nastavili živjeti zajedno i to je svakako bila emotivna i financijska zajednica. Ona je sa svojom obitelji dolazila kod njih, njena djeca su svakog petak, čak i kada je otac bio bolestan, odlazila kod njih na spavanje, a na sve zajedničke rođendane i proslave su njeni roditelji dolazili zajedno. Kada su odlazili kod rodbine koja im je bliska također su odlazili zajedno, a i oni su primali zajedničke goste. Otac je brinuo o majci kada se razboljela za vrijeme Covida, prvenstveno se majka brinula o ocu kada se razbolio, a tu su pomagali i brat i svjedokinja. Brat i svjedokinja su platili troškove sahrane.
12. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a posebno iskaza predlagateljice, protustranaka i svjedoka koji su, u bitnom, podudarni jedni s drugim, kao i s materijalnom dokumentacijom u spisu, sud je utvrdio da su predlagateljica i pok. NT bili u braku do 2002. godine, kada su se razveli, no unatoč razvodu nastavili su živjeti zajedno i njihova je zajednica trajala neprekidno do smrti pok. NT 2025. godine. Za vrijeme trajanja te zajednice predlagateljica i pokojni nisu bili u braku s trećim osobama. Predlagateljica i pok. NT imali su prijavljenu adresu prebivališta na istoj adresi [adresa], od 1986. godine. Predlagateljica i pok. NT imali su dvoje zajedničke djece, ovdje protustranke. Svo vrijeme su živjeli zajedno i nikada se nitko od njih nije odselio iz zajedničkog domaćinstva, a predlagateljica je kuhala za cijelu obitelj, te su njihova djeca i unuci dolazili kod njih u posjetu i na ručak, a njihovi unuci znali su prespavati kod bake i djeda koji su zajedno vodili brigu o njima. Zajedno su odlazili na obiteljske proslave, a i kod rodbine, no to nije bilo tako često. Pokojni NT je brinuo o predlagateljici kada se razboljela od Covida 19, a predlagateljica je brinula o pok. NT kada se razbolio, sve do njegove smrti, a u tome su joj pomagala i zajednička djeca. U zgradi i u stanu u kojem su živjeli svjedoci ŠT i OT su ih sve godine viđali zajedno, a u stanu je bilo prijavljeno dvoje ljudi kada se vodila evidencija o potrošnji vode i odvozu smeća. Predlagateljica je i proglašena nasljednicom iza pok. NT kao njegova izvanbračna partnerica, pa sve utvrđeno nedvojbeno upućuje da su predlagateljica i pok. NT bili u izvanbračnoj zajednici koja je bila ekonomska, intimna i emotivna i koja je neprekidno trajala od 2002. do njegove smrti.
13. Sukladno čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj: 96/2025.) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno st. 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku. Obiteljski zakon („Narodne novine‟ broj: 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023. i 156/2023. - u daljnjem tekstu: ObZ) u članku 11. propisuje da se odredbe ObZ-a o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
14. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice s pok. NT radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i pokojnog, valjalo je odlučiti kao u izreci, a na temelju citiranih zakonskih odredbi.
Osijek, 24. rujna 2026.
SUTKINJA
Alma Mehmedović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste. Žalba se podnosi pismeno, u dovoljnom broju primjeraka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
Dostaviti:
1. Predlagateljici
2. I-protustranci
3. II-protustranci
