Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: P-748/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Ivani Jukić, u pravnoj stvari tužitelja Grada Splita, Obala kneza Branimira 17, Split, OIB: 78755598868, kojega zastupa generalna punomoćnica LP, dipl. iur, protiv tuženika: pod 1) BP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) CP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) PP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4) KP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženici pod 1) i pod 4) zastupani po punomoćniku Petru Bačiću, odvjetniku u Splitu, tuženik pod 2) zastupan po punomoćnici Andrei Bakić, odvjetnici u Splitu, a tuženik pod 3) zastupan po punomoćniku Marku Baničeviću, odvjetniku u Splitu, radi isplate, izvan ročišta, dana 24. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

Ovaj sud se oglašava nenadležnim za suđenje u ovoj pravnoj stvari, ukidaju se sve provedene radnje te se odbacuje tužba.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u ovoj pravnoj stvari dana 28. veljače 2024. podnio tužbu protiv tuženika, radi isplate iznosa od 2.443.200,00 EUR. U tužbi se u bitnome navodi da je djelomičnim rješenjem Ureda državne uprave u Splitsko – dalmatinskoj županiji Ured za imovinsko-pravne poslove, klasa:UP-I-944-05/97-01/290, urbroj:2181-08-01-13 od 7. siječnja 2002., tuženicima i njihovoj pok.majci MP, kao ovlaštenicima naknade, utvrđeno pravo na naknadu, svakom za po 1/5 dijela, za dijelom neizgrađeno građevinsko zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini 2192 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 1531 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 3365 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 1680 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 3315 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 3633, čest. zgr. [katastarska čestica] u površini 100 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 2810 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 806 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 901 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 1966 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 311,50 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] u površini 242 m2, sve KO [katastarska općina], te im je utvrđeno pravo na naknadu za neizgrađeno građevinsko zemljište označeno, prema Izvodu iz Detaljnog plana Ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Split, klasa:350-07/01-01/215, urbroj:2181-04-00-00-01-04 od 24.kolovoza 2001., kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] odnosno, prema Izvatku iz katastra zemljišta DGU, Područni ured za katastar Split, klasa:935-07/01-01/3096, urbroj:541-18-01/26-01-2 od 23.listopada 2001., označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini 2304 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica] u površini 750 m2, sve KO [katastarska općina].

1.2. Kao obveznik naknade (povrata) određen je tužitelj, dok će visinu i oblik naknade za naprijed opisane nekretnine sporazumno utvrditi obveznik naknade (ovdje: tužitelj) i ovlaštenici naknade (ovdje: tuženici).

1.3. Sukladno navedenome, da su tužitelj i tuženici dana 3. srpnja 2002. zaključili Nagodbu, solemniziranu kod javne bilježnice Mire Rubić u Splitu pod brojem OU- 407/02 od 5. srpnja 2002. Točkom V. citirane nagodbe da je utvrđeno da se tuženicima vraćaju u posjed nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 2.304,m2 i čest. zgr. u površini od 750 m2, ZU 6632, K. O. [katastarska općina], svakome za pod 1/5 dijela, na kojima će izgraditi građevinu oznake M1. Točkom VI nagodbe da je utvrđeno da tužitelj zadržava i nadalje pravo vlasništva novoformiranih nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 269 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 363 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica], obje u površini od 1.054 m2, dok je točkom VII nagodbe, utvrđena obveza tuženicima sagraditi u prizemnom dijelu građevine M1 dječji vrtić i jaslice površine cca 200 m2 i predati ih u vlasništvo i posjed tužitelju u roku od pet godina od dana potpisivanja nagodbe (izgradnja vrtića i jaslica bio je preduvjet radi naturalnog vraćanja predmetnih nekretnina) te je u točki IX citirane nagodbe tužitelj preuzeo obvezu ne ometati izgradnju građevine M1.

1.4. Međutim, da su tuženici bili nezadovoljni uvjetovanom izgradnjom vrtića i jaslica te da je tuženik pod 1) pokrenuo dana 12. svibnja 2008. parnični postupak pred ovim sudom protiv tužitelja i tuženika pod 2), pod 3) i pod 4) radi utvrđenja ništetnim odredbi VI., VII i IX Nagodbe, kako bi tuženici izbjegli obveze po preuzetoj nagodbi.

1.5. Presudom ovog suda poslovni broj P-5219/18 od 26. travnja 2019., i ispravkom te presude od 3. listopada 2019., da su utvrđene ništetnim gornje odredbe Nagodbe, te je prvostupanjska presuda potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2541/19 od 9. srpnja 2019. Pri tome, da je predmetna nagodba, sukladno stavu drugostupanjskog suda i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u cijelosti ništetna, jer u sklapanju nije sudjelovalo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

1.6. Istodobno, dok je tekla gornja parnica, da je pred ovim sudom tekla i parnica po tužbi tužitelja od 5. veljače 2009., protiv tuženika i pok. MP, koja da je preminula dana **.**.2010., radi ispunjenja obveze iz točke VII citirane nagodbe, izgradnje dječjeg vrtića i jaslica, podredno isplate ukoliko nije moguće predaja u posjed. Nadalje, presudom ovog suda broj P-4092/2020 od 30. travnja 2021., potvrđenom presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1460/2021 od 30. rujna 2021., da je pravomoćno odbijen Grad Split po navedenom, jer je u međuvremenu otpao pravni osnov jer je predmetna Nagodba utvrđena ništetnom.

1.7. Obzirom na ništetnost nagodbe, da je, u smislu članka 323. Zakona o obveznim odnosima, svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takvog ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.

1.8. Tužitelj i tuženici nisu postigli nikakav sporazum oko načina i uvjeta razrješenja međusobnih prava i obveza utvrđenih predmetnom Nagodbom, a koja prava i obveze su otpale ništetnošću Nagodbe. Stoga da su tuženik pod 1) BP i tuženik pod 4) KP pokrenuli parnični postupak pred ovim sudom, broj P-4010/2020 radi restitucije po poništenoj Nagodbi.

1.9. Sukladno svemu naprijed navedenom, da bi tuženici tužitelju trebali vratiti nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini 2.304 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica] u površini 750 m2, dakle u ukupnoj površini 3.054 m2, kao neizgrađeno građevinsko zemljište u trenutku sklapanja Nagodbe.

No, da je u međuvremenu na označenim nekretninama na području Gradskog kotara Mertojak u Splitu izgrađena stambeno-poslovna zgrada M1 današnje zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica]) ZU 17021 KO [katastarska općina], stambena zgrada u površini 1830 m2 i dvor u površini 1246 m2, sveukupne površine 3076 m2.

1.10. Obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti i smislu članka 1111. ZOO, da nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala. U konkretnom slučaju, da tržišna cijena građevinskog zemljišta na području Gradskog kotara Mertojak iznosi cca 800 EUR/m2 pa da bi tuženici bili dužni tužitelju isplatiti iznos od 2.443.200,00 EUR. Zbog iznesenoga, tužitelji su predložili sudu da nakon provedenog postupka donese presudu kojom će naložiti tuženicima pod 1) – 4) da mu isplate iznos od 2.443.200,00 EUR, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana podnošenja tužbe do isplate.

2. U odgovorima na tužbu, tuženici pod 1) – 4) su osporili navode tužbe te su predložili tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, uz obvezu tužitelja da im naknadi troškove postupka, time da je tuženik pod 1) pravovremeno, prije upuštanja u raspravljanje, prigovorio u tužbi označenoj vrijednosti predmeta spora kao previsoko određenoj, o čemu će se sud referirati u nastavku obrazloženja ove odluke.

3. U ovoj fazi postupka, iz dokumentacije priložene spisu i pribavljenih spisa koji se vode (su vođeni) među strankama (priloženi sudskom spisu), u bitnome proizlaze slijedeće (nesporne) činjenice:

-da je djelomičnim rješenjem Ureda državne uprave u Splitsko – dalmatinskoj županiji

Ured za imovinsko-pravne poslove, klasa:UP-I-944-05/97-01/290, urbroj:2181-08-01- 13 od 7. siječnja 2002., koje je postalo pravomoćno 29. ožujka 2002., tuženicima i njihovoj pok.majci MP, kao ovlaštenicima naknade, utvrđeno pravo na naknadu, svakom za po 1/5 dijela, za dijelom neizgrađeno građevinsko zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini 2192 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 1531 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 3365 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 1680 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 3315 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 3633, čest. zgr. [katastarska čestica] u površini 100 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 2810 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 806 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 901 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 1966 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini 311,50 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] u površini 242 m2, sve KO [katastarska općina], te im je utvrđeno pravo na naknadu za neizgrađeno građevinsko zemljište označeno, prema Izvodu iz Detaljnog plana Ureda za prostorno uređenje, stambeno- komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Split, klasa:350-07/01-01/215, urbroj:2181-04-00-00-01-04 od 24.kolovoza 2001., kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] odnosno, prema Izvatku iz katastra zemljišta DGU, Područni ured za katastar Split, klasa:935-07/01-01/3096, urbroj:541-18-01/26-01-2 od 23.listopada 2001., označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini 2304 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica] u površini 750 m2, sve KO [katastarska općina];

-da je navedenim rješenjem upravnog tijela utvrđeno da je obveznik povrata Grad Split (točka II izreke); da će visinu i oblik naknade za nekretnine opisane u točki I. izreke rješenja sporazumno utvrditi ovlaštenici naknade i obveznik naknade sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a po pravomoćnosti rješenja (točka III izreke), da će o povratu revaloriziranog iznosa primljene naknade od strane ovlaštenika naknade (iz točke 1) za deposedirano zemljište označeno u točki I rješenja, odlučiti posebnim rješenjem kada ovlaštenici naknade (podnositelji zahtjeva) i obveznik naknade (Grad Split) sklope Nagodbu o visini i obliku naknade za nekretnine opisane u točki 1. rješenja, sukladno Zakona o naknadi (točka IV izreke);

-da su parnične stranke dana 3. srpnja 2002. zaključili Nagodbu, solemniziranu kod javne bilježnice Mire Rubić u Splitu pod brojem OU-407/02 od 5. srpnja 2002. (dalje: Nagodba), sadržaja kako slijedi:

a) da se tuženicima vraćaju u posjed nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 2.304 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica] u površini od 750 m2, ZU 6632, K. O. [katastarska općina] (koje nekretnine su predmet ovog postupka), svakome za pod 1/5 dijela, na kojima će izgraditi građevinu oznake M1 (točka V);

b) da je točkom VI nagodbe utvrđeno da tužitelj – Grad Split zadržava i nadalje pravo vlasništva novoformiranih nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 269 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 363 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica], obje u površini od 1.054 m2,

c) da je točkom VII nagodbe, utvrđena obveza tuženicima sagraditi u prizemnom dijelu građevine M1 dječji vrtić i jaslice površine cca 200 m2 i predati ih u vlasništvo i posjed tužitelju u roku od pet godina od dana potpisivanja nagodbe, d) da je u točki IX citirane nagodbe, tužitelj preuzeo obvezu ne ometati izgradnju građevine M1.

-da je presudom ovog suda poslovni broj P-5219/2018-4 od 26. travnja 2019., ispravljenoj rješenjem poslovni broj P-5219/2018-22 od 3. listopada 2019., potvrđenoj drugostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 2541/2019-2 od 9. srpnja 2019., pravomoćno utvrđeno da su citirane odredbe članka VI., VII i IX Nagodbe, pri čemu je drugostupanjski sud smatrao da, obzirom na okolnost što u sklapanju Nagodbe nije sudjelovalo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, bi ista, sukladno članku 103. st. 1. ZOO, bila ništetna jer je protivna prisilnim propisima, točnije članku 75. st. 1. Zakona o naknadi;

-da su tuženik pod 1) i pod 4) nakon primitka citirane drugostupanjske odluke protiv Grada Splita, ovdje tužitelja, pred ovim sudom dana 20. studenoga 2020. podnijeli tužbu poslovni broj P-4010/2020, kojom je postavio glavni tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od 2.539.111,00 kn, a podredni tužbeni zahtjev na predaju u suposjed i vlasništvo nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] u površini od 269 m2, čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] u površini od 363 m2 te dio čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i dio čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a koji fizički odvojeni dio će tužitelji odrediti po provedeno geodetskom vještačenju, pa da se ovlašćuju tužitelj temeljem ove presudu upisati kao vlasnici čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] svaki za 1/4 dijela, uz istodobno brisanje toga prava s imena tuženika;

-da tužitelji u postupku ovog suda poslovni broj P-4010/2020, činjenični osnov tužbenog traženja temelje na tvrdnji da bi Grad Split, ovdje tužitelj, primjenom odredbi o restituciji temeljem ništetnih ugovornih odredbi članka VI., VII i IX Nagodbe, koja da je ništetna u cijelosti, bio dužan vratiti odgovarajući suvlasnički dio gore navedenih nekretnina, a ukoliko to više nije moguće ili se narav istoga protivi vraćanju, isplatiti odgovarajuću naknadu u novcu.

-da su tuženik pod 1) i pod 4) dana 21. listopada 2020. podnijeli Uredu Državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Službi za imovinsko-pravne poslove u Splitu zahtjev za donošenjem dopunskog rješenja, u predmetu navedenog upravnog tijela poslovni broj UP-I-944-05/97-01/290, u kojemu su u bitnome naveli:

1) da stranke nisu zaključile nagodbu u pogledu nekretnine označene kao 335/580 u površini od 269 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 363 m2 , dio čest. zem [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica], obje u ukupnoj površini od 1.054 m2, koja da je nastala cijepanjem čest. zem. [katastarska čestica], a niti da je shodno tome odlučeno o povratu revaloriziranog iznosa primljenog iznosa, o kojemu je Naslov trebao odlučiti posebnim rješenjem, nakon što stranke sklope nagodbe o visini i obliku nagodbe;

2) da je Nagodba koju su stranke zaključile dana 3. srpnja 2002. utvrđena ništetnom u odredbama članka VI i VII iste, a kojom je odlučivano o naknadi za navedene nekretnine, slijedom čega da iste nisu predane u vlasništvo Grada Splita niti da su se stranke sporazumjele o naknadi za predmetne nekretnine; 3) da Grad Split nakon utvrđenja ništetnosti Nagodbe o visini i naknadi u pogledu dijela navedenih nekretnina odbija sa predlagateljima zaključiti novi Sporazum slijedom čega predlagatelji predlažu da nadležno upravno tijelo dopunskim rješenjem odluči o obliku i visini naknade te da odluči o povratu revaloriziranog iznosa primljene naknade za deposedirano zemljište te da se radi utvrđenja činjenica sazove rasprava na koju će se pozvati svi ovlaštenici naknade, Grad Split kao obveznik naknade, te Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, kao stranke u postupku;

-da je po podnesenom prijedlogu, pred upravnim tijelom – Upravnim odjelom za imovinsko-pravne poslove Splitsko-dalmatinske županije, Klasa: UP-I-942/04/97- 01/00290, Urbroj: 2181/1-13/565-21-28 dana 3. ožujka 2021. održana rasprava, o kojoj je sačinjen i zapisnik, na kojoj raspravi je upravno tijelo prekinulo upravni postupak do okončanja postupka koji se pred Općinskim sudom u Splitu vodi po tužbi ovdje tuženika pod 1) i pod 4), kao ovlaštenika naknade, protiv ovdje tužitelja, kao obveznika povrata, pod poslovnim brojem P-4010/2020 (tužba priložena uz podnesak Grada Splita od 2. ožujka 2021.), na kojoj raspravi su bili prisutni punomoćnik predlagatelja DP, tuženik pod 1) osobno, za ODO Split – nitko, iako uredno pozvani te za Grad Split punomoćnica FP;

-da je upravno tijelo smatralo da se u odnosu na nekretnine navedene u prijedlog tuženika pod 1) i pod 4) od 21. listopada 2020. ne može voditi i upravni i sudski postupak za iste nekretnine, što da su stranke primile na znanje te je određeno da se neće donositi poseban zaključak;

-da je u citiranom prijedlogu tuženika pod 1) i pod 4) riječ o nekretninama koje su predmet ovosudnog postupka poslovni broj P-4010/2020;

-da iz priloženog upravnog predmeta ne proizlazi da bi ovlaštenici prava na naknadu, ovdje tuženici pod 1) – 4) niti obveznik prava na naknadu – ovdje tužitelj, nakon pravomoćnosti presude ovog suda poslovni broj P-5219/18, kojom su utvrđene ništetnima odredbe članka VI, VII i IX Nagodbe od 5. srpnja 2002., podnosili nadležnom upravnom tijelu zahtjev za donošenjem dopunskog rješenja o vrsti i načinu naknade i povratu revaloriziranog iznosa u odnosu na nekretnine koje su predmet ovog postupka

- čest. zem. [katastarska čestica] u površini 2.304 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica] u površini 750 m2, dakle u ukupnoj površini 3.054 m2, a koje su u trenutku sklapanja Nagodbe predstavljale neizgrađeno građevinsko zemljište.

4. Kako je već navedeno, predmet spora predstavlja restitucijski zahtjev tužitelja kao obveznika naknade povrata, spram tuženika pod 1) – 4) kao ovlaštenika naknade, za isplatom iznosa od 2.443.200,00 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama, temeljem ništetnih ugovornih odredbi Nagodbe od 3. srpnja 2002.

Pri tome tužitelj činjenični osnov tužbenog traženja temelji na tvrdnji da bi, obzirom na ništetnost Nagodbe, tuženici pod 1) – 4) trebali tužitelju vratiti nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 2.304 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica], u površini 750 m2, sve K. O. [katastarska općina], dakle u ukupnoj površini od 3.054 m2 kao neizgrađeno građevinsko zemljište u trenutku sklapanja Nagodbe. No, da je u međuvremenu na označenim nekretninama Gradskog kotara Mertojak u Splitu izgrađena stambeno-poslovna zgrada M1 današnje zk oznake čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica]) ZU 17021, K. O. [katastarska općina], stambena zgrada u površini od 1830 m2 i dvor u površini 1246 m2, sveukupne površine 3076 m2, slijedom čega sa osnova restitucije potražuje iznos od 2.443.000,00 EUR kao tržišne vrijednosti navedenih nekretnina.

4.2. Točni su navodi tužitelja iz činjeničnog supstrata tužbe, da bi cijela Nagodba od 3. srpnja 2002. bila ništetna. Naime, na sud nišetnost pazi po službenoj dužnosti, a na ništetnost se može pozivati svaka zainteresirana strana.

4.3. U parničnom postupku sud je vezan činjenicama, a nije vezan pravnom osnovom koju je tužitelj naznačio, dok pravna osnova zahtjeva predstavlja pravnu kvalifikaciju spornog pravnog odnosa i pravna pravila koja opravdavaju traženje da sud donese odluku određenog sadržaja. Upravo iznošenjem činjenične osnove i isticanjem tužbenog zahtijeva tužitelj supstancira predmet spora, pa je sadržaj sudske presude uvjetovan sadržajem činjenične osnove i pravne norme koje na nju treba primijeniti 4.4. Nastavno, neovisno o tome što tužitelj u ovom postupku nije postavio tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti cjelokupne Nagodbe od 5. srpnja 2002., već je samo iznio činjenice radi kojih smatra da bi ista bila ništetna, navesti je da tužitelj nije ni dužan postaviti takav tužbeni zahtjev jer na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti, a riječ je o deklaratornom tužbenom zahtjevu koji ne zastarijeva.

4.5. Kako među strankama nije ni bilo sporno da u sklapanju Nagodbe od 3. srpnja 2002. nije sudjelovalo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, jasno je da je ista sklopljena protivno odredbi članka 75. st. 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine", broj: 92/96., 33/99., 43/00., 131/00., 27//01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02. – dalje: Zakon o naknadi),

4.6. Naime, prema odredbi čl. 75. st. 1. Zakona o naknadi, stranke koje sudjeluju u postupku naknade mogu pred nadležnim županijskim uredom, sudom ili javnim bilježnikom sklopiti nagodbu. Iz sadržaja navedene odredbe proizlazi da kod sklapanja nagodbe moraju sudjelovati sve stranke koje sudjeluju u postupku naknade, a prema odredbi čl. 65. st. 2. Zakona o naknadi, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ima položaj stranke u postupku, pa okolnost da u postupku sklapanja sporne nagodbe nije sudjelovalo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nagodbu čini ništavom (istovjetno pravno shvaćanje izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-930/08-2 od 16. travnja 2013).

5. Dalje je navesti, a glede merituma prijepora, da stranke koje sudjeluju u postupku naknade mogu (ali ne moraju) sklopiti nagodbu samo o vrsti i obliku naknade i samo u tom dijelu mogu disponirati svojim ovlaštenjima, slijedom čega je, prema stavu ovog prvostupanjskog suda, kada je Nagodba od 3. srpnja 2002. ništetna, a nije sporno da stranke ne mogu postići sporazum o načinu povrata i naknadi, upravo dužnost upravnog tijela da, u odnosu na ovdje sporne nekretnine, donese odluku o vrsti i obliku naknade primjenom odredbi Zakona o naknadi, odnosno da stranke eventualno uputi u pokretanje parnice, sukladno članku 73. Zakona o naknadi, što je u konkretnom slučaju izostalo.

5.2. Naime, već ranije je navedeno da iz priloženog spisa predmeta koji se vodi pred upravnim tijelom Splitsko – dalmatinska županije, Upravni odjel za imovinskopravne poslove, Klasa: UP-I-942-04/97-01/00290, ne proizlazi da bi stranke, nakon pravomoćnosti presude ovog suda poslovni broj P-5219/18, kojom su utvrđene ništetnima odredbe članka VI, VII i IX Nagodbe od 5. srpnja 2002., podnosile nadležnom upravnom tijelu zahtjev za donošenjem dopunskog rješenja o vrsti i načinu naknade i povratu revaloriziranog iznosa u odnosu na nekretnine koje su predmet ovog postupka - čest. zem. [katastarska čestica] u površini 2.304 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica] u površini 750 m2, dakle u ukupnoj površini 3.054 m2, a koje su u trenutku sklapanja Nagodbe predstavljale neizgrađeno građevinsko zemljište (koje nekretnine su predmet ovog postupka).

6. Dosljedno, prema članku 8. st. 1. Zakona o naknadi, vrste i oblici naknade propisani ovim Zakonom neće se primijeniti ako prijašnji vlasnik kojem je pravomoćnim rješenjem utvrđeno pravo na naknadu i obveznik vraćanja sklope sudsku nagodbu ili nagodbu u obliku javnobilježničkog akta, s klauzulom ovršnosti kojom obveznik vraćanja preuzima obvezu osigurati prijašnjem vlasniku stjecanje prava vlasništva na drugoj odgovarajućoj imovini ili isplatiti drugu odgovarajuću naknadu, bez obzira je li takav oblik naknade propisan ovim Zakonom.

6.2. Odredba stavka 1. ovoga članka primijenit će se samo u slučajevima kada prema odredbama ovoga Zakona prijašnji vlasnik ima pravo na naknadu za oduzetu imovinu pod uvjetom da se time ne dira u stečena prava trećih osoba, i da se sklapanjem takve nagodbe ne stvaraju obveze Republici Hrvatskoj (stavak 2.).

7. Arg a contrario, u situaciji kao što je konkretna, a u kojoj je Nagodba sklopljena među strankama u smislu članka 8. st. 1. Zakona o naknadi ništetna, te kada stranke nisu uspjele postići sporazum oko naknade / vraćanja, tada je upravno tijelo, prema mišljenju ovog prvostupanjskog suda, dužno (u odnosu na ovdje sporne nekretnine) donijeti rješenje kojim će odlučiti o način vraćanja i isplatu naknade odnosno stranke eventualno uputiti na pokretanje parnice, sve navedeno primjenom odredbi Zakona o naknadi.

8. Naime, prema članku 69. st. 1. i 2. Zakona o naknadi, nakon provedenog postupka u kojem se utvrđuju činjenice odlučne za odlučivanje o zahtjevu, nadležna služba donosi rješenje o naknadi za oduzetu imovinu, a to rješenje sadrži podatke o prijašnjem vlasniku, odnosno njegovom zakonskom nasljedniku kojem se utvrđuje pravo na naknadu, podatke o imovini, o rokovima za provedbu te odluke i o troškovima postupka.

9. Stoga je zaključak ovog prvostupanjskog suda da je upravo nadležno upravno javnopravno tijelo, u situaciji kada je Nagodba od 3. srpnja 2002., kojom su stranke sklopile sporazum o vrsti i obliku naknade ništetna iz razloga navedenih pod točkom 4. obrazloženja te kada stranke nisu uspjele postići sporazum o vrsti i obliku naknade (koja činjenica tijekom postupka nije bila sporna), a niti je upravno tijelo primjenom članka 73. Zakona o naknadi, stranke uputilo na pokretanje parnice u odnosu na ovdje sporne nekretnine, dužno po prijedlogu stranke odlučiti o vrsti i obliku naknade primjenom odredbi Zakona o naknadi, odnosno rješenjem u cijelosti utvrditi sve pravno relevantne okolnosti glede vrste i oblika naknade (ovo glede načina povrata nekretnina i iznosu revalorizirane naknade za ovdje sporne nekretnine – čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]).

10. Obzirom da tužitelj u ovoj pravnoj stvari zahtijeva restituciju temeljem ništetne ugovorne odredbe Sporazuma od 7. srpnja 2002. u odnosu na navedene nekretnine, bez da je nadležno upravno tijelo prije podnošenja ove tužbe u cijelosti donijelo odluku o zahtjevu za naknadu spornih nekretnina koje predstavljaju oduzetu imovinu (nakon utvrđenja da bi Nagodba bila ništetna, preostalo je odlučiti o obliku i vrsti naknade ovdje spornih nekretnina te o povratu revaloriziranog iznosa primljene naknade od strane ovlaštenika naknade nekretnina navedenih u točki 1. izreke za deposedirano zemljište), jasno je da je predmetna tužba podnesena ovom parničnom sudu, u ovoj fazi postupka, preuranjena.

11. Člankom 16. st. 1. ZPP, propisano je da sud do pravomoćnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi ide li rješavanje spora u sudsku nadležnost. Prema stavku 2., kada sud u tijeku postupka, do pravomoćnosti odluke, utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud nego kakvo drugo domaće tijelo, oglasit će se nenadležnim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu.

12. Zbog iznesenoga, pozivom na citirane odredbe, odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 24. rujna 2026.

S U T K I NJ A

Ivana Jukić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove odluke je dopuštena žalba u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- tužitelju

- tuženiku pod 1) i pod 4) po punomoćniku Petru Bačiću, odvjetniku u Splitu

- tuženiku pod 2) po punomoćnici Andrei Bakić, odvjetnici u Splitu

- tuženiku pod 3) po punomoćniku Marku Baničeviću, odvjetniku u Splitu

- u spis