Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-1375/2026-2
U I ME R E P U B L I K E H R V A T S KE
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Josipu Grubišiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., Zagreb, Savska cesta 1, OIB:03744272526, kao zastupnika Suvlasnika stambene zgrade u [adresa], koje zastupa opunomoćenik Marko Bujić, odvjetnik u Zagrebu, Ulica Crvenog križa 23, protiv protivnika osiguranja UE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], mldb. IE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa zakonska zastupnica VE, a koje zastupa opunomoćenik Luka Vukšić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu JELIĆ, VUKOVIĆ & VUKŠIĆ j.t.d., Zagreb, Ulica kneza Domagoja 4, radi osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-545/2026-4 od 01. srpnja 2026., dana 24. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba protivnika osiguranja te se preinačava rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-545/2026-4 od 01. srpnja 2026. u dijelu pod toč. I izreke u kojem se nalaže protivnicima osiguranja predaja predmetnog stana u isključivi posjed slobodan od osoba i stvari, i u tom dijelu prijedlog se odbija.
II. Odbija se žalba protivnika osiguranja kao djelomično neosnovana te se potvrđuje isto rješenje u dijelu pod toč. I izreke u kojem je u prihvaćanju prijedloga predlagatelja sadržana obveza protivnika osiguranja na dopuštanje predlagatelju osiguranja neometana pristupa zbog izvođenja radova obnove na zgradi, kao i pod toč. II, III, IV i V izreke.
III. Nalaže se predlagatelju osiguranja da protivnicima osiguranja solidarno u roku od osam dana isplati trošak postupka povodom žalbe od 155,00 eur.
IV. Odbija se zahtjev protivnika osiguranja za dosuđenje troškova postupka povodom žalbe u preostalome dijelu kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanom odlukom radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određuje se privremena mjera na način da se nalaže protivnicima osiguranja da u roku od osam dana od dana primitka ovog rješenja predaju u posjed predlagatelju osiguranja, slobodan od osoba i stvari, poseban dio nekretnine upisane u zemljišnu knjigu koja se vodi u zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao kč. br. [katastarska čestica] – NAJAMNA KUĆA I DVORIŠTE U [adresa] površine 194,6 čhv ili 700 m2, ukupno površine 194,6 čhv ili 700 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. [osobni identifikacijski broj] Grad Zagreb i to: 2. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), dvosobni stan s nusprostorijama u polukatu, koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika, a koji stan se nalazi na polukatu desno, da putem izvršitelja radova Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ulica Republike Austrije 14, 10000 Zagreb, OIB: 9509321067, izvrši radove konstrukcijske obnove zgrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] – NAJAMNA KUĆA I DVORIŠTE U [adresa] površine [osobni identifikacijski broj],6 čhv ili 700 m2, ukupno površine 194,6 čhv ili 700 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. [osobni identifikacijski broj], Grad Zagreb ili će u protivnom navedene radnje provesti sudski ovršitelj. U toč. II ovlašćuje se ujedno predlagatelj osiguranja da sukladno Ugovoru o obnovi konstrukcije višestambene zgrade [adresa], broj ugovora: K-799/2025, od 18. veljače 2025. sklopljenog između Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kao Izvršitelja i predlagatelja osiguranja kao Korisnika i zastupnika suvlasnika stambene zgrade u [adresa] otkloni posljedice potresa izvođenjem radova konstrukcije obnove zgrade opisane pod toč. I. izreke rješenja. Provedba privremene mjere povjerava se sudskom ovršitelju Općinskog građanskog suda u Zagrebu uz asistenciju djelatnika policije, dva svjedoka i bravara. Ova privremena mjera ostaje na snazi do uredne primopredaje radova konstrukcijske obnove zgrade opisane pod točkom I. izreke ovog rješenja, najdulje do isteka roka od 15 dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu temeljem odluke donesene u parnici pred nadležnim tijelom, koju je predlagatelj osiguranja dužan radi opravdanja ove privremene mjere pokrenuti u roku od 30 (trideset) dana od primitka ovog rješenja. Konačno, pod toč. V nalaže se protivnicima osiguranja naknaditi predlagatelju osiguranja trošak postupka osiguranja u iznosu 276,55 € sa zateznima kamatama koje teku od dana donošenja ovog rješenja do isplate.
2. Protiv iste odluke žale se protivnici osiguranja iz žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019) - dalje: ZPPu vezi sa čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., i 06/24., u daljnjem tekstu: OZ) s prijedlogom da se odluka preinači u smislu žalbenih navoda uz naknadu troškova postupka povodom žalbe .
3. Žalba je tek djelomično osnovana.
4. U žalbi se ističe kako privremenom mjerom nije dozvoljen pristup stanu, već predaja u isključivi posjed; a ovlast koju predlagatelj osiguranja izvodi iz odluka suvlasnika, međuvlasničkog ugovora od 12. siječnja 2021., Ugovora o upravljanju zgradom broj 3406-1111/21 od 4. ožujka 2021. te, posljedično, iz Ugovora o obnovi broj K-799/2025 od 18. veljače 2025., u cijelosti je osporena, jer Odluku suvlasnika (o usvajanju Međuvlasničkog ugovora i izboru upravitelja) potpisale su osobe koje zajedno raspolažu s 53,04% suvlasničkih udjela, te je među potpisnicima i ABC koji – u odnosu na stan površine 70,68 m², što odgovara udjelu od 15,80% – nije bio, niti je do danas upisan kao suvlasnik nekretnine na adresi [adresa]. Bez potpisa ABC potpisnici odluke nisu raspolagali potrebnom natpolovičnom većinom suvlasničkih udjela, zbog čega odluka nije valjano donesena te ne može predstavljati pravnu osnovu ovlaštenja predlagatelja osiguranja. Činjenica da Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne Novine br. 21/23, dalje ZOOZ) pojedine poslove obnove kvalificira kao poslove redovite uprave ne može sanirati nedostatak stvarne većine stvarnih suvlasnika, niti nevaljanost akata na koje se predlagatelj osiguranja poziva jer po žaliteljima - pravna kvalifikacija posla kao posla redovite uprave odgovara na pitanje koja je većina potrebna, ali ne i na pitanje jesu li odluku uopće donijeli stvarni suvlasnici. Predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da se konstrukcijska obnova ne može provesti ni na koji drugi način osim potpunim iseljenjem protivnika osiguranja i predajom stana slobodnog od osoba i stvari. Protivnicima osiguranja nikada nije ponuđen konkretan, stvaran, dostupan i primjeren zamjenski smještaj, niti im je upućeno bilo kakvo pojedinačno pisano rješenje – zaprimali su isključivo usmene naloge za iseljenje. Iako čl. 9. Ugovora o obnovi upućuje na pravo suvlasnika na privremeno stambeno zbrinjavanje spisu nije utvrđeno da je takvo zbrinjavanje za ovu obitelj uistinu osigurano. Zaključak suda da su protivnici osiguranja mogli, ali propustili osigurati smještaj, stoga je po žaliteljima suprotan provedenim dokazima. Izreka mjere ne određuje precizno trajanje iseljenja niti rok povratka protivnika osiguranja u stan.
5. Međutim, pravilno sud prvog stupnja u pobijanoj odluci utvrđuje kako prema čl. 341 OZ kao općem propisu koji uređuje pitanje privremenih mjera određuje da tražbina, kako je predlagatelj obrazlaže, postoji te da protivnik osiguranja svojim radnjama sprječava ili znatno otežava ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Nadalje, u prijedlogu mora biti navedeno u kojem roku će biti pokrenut postupak radi opravdanja donesene mjere (tražbine za koju se traži osiguranje). Prema prilozima predanim uz prijedlog za osiguranje, proizlazi da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivnicima osiguranja koja se sastoji u zahtjevu da protivnik osiguranja dopusti pristup nekretnini koju koristi (prisvajajući vlasničke ovlasti) a koja se nalazi u suvlasništvu s ostalim vlasnicima posebnih dijelova, a sve u svrhu provođenja radova na konstrukcijskoj obnovi nekretnine, koja tražbina ima uporište u odredbama čl. 38, 39 i 40 ZVDSP te odredbama čl. 41 . Zakona o upravljanju i održavanju zgrada (Narodne novine broj 152/24) i sastoji se poduzimanju radnji od strane suvlasnika koje omogućuju popravak stvari i sprječavaju nastanaka daljnje štete te suzdržavanju od sprječavanja radnji na obnovi nekretnine.
6. Dapače, i samo Rješenje o obnovi pod [broj] od 9. listopada 2023. te Ugovor o obnovi konstrukcije stambenoposlovne zgrade [adresa], broj ugovora: K-799/2025 određuje istu temeljem zahtjeva kojeg su suvlasnici podnijeli po ovdje predlagatelju osiguranja. Time je učinjena i vjerojatnost da nepostupanjem po odredbama Ugovora o obnovi postoji realna opasnost znatnog otežanja ostvarenja tražbine i nastanka nenadoknadive štete budući da prijeti ugovora i propadanje novčanih sredstava od 80% koja u obnovu ulaže Republika Hrvatska iz državnog proračuna te preostalih 20% koje ulaže Grad Zagreb iz svog proračuna, te će nastati daljnje propadanje cijelog objekta i time nastanak teško nadoknadive štete za sve suvlasnike budući da je sam objekt označen kao PN-1 privremeno neuporabljiv.
7. I ovaj sud stoga u svemu prihvaća razloge koje je u pravcu prihvaćanja prijedloga iznio sud prvog stupnja u pogledu pitanja aktivne legitimacije, jer činjenica da je isti postupak obnove okončan konačnim upravnim aktom znači da je o pitanju obnove odnosno sredstava za istu već u smislu čl. 12. ZPP odlučilo nadležno upravno tijelo, pa sada nema mjesta raspravljanju o istome, tim više što isto zahtijeva postupanje u smislu provedbe početka radova obnove kako je ugovoreno te stoga i žurno omogućavanje pristupa izvođaču svim zajedničkim i posebnim dijelovima nekretnine. Dakle, ovlaštenje predlagatelja proizlazi temeljem provedenih i dostavljenih dokaza iz odredbi ZVDSP, Međuvlasničkog ugovora kao i Ugovora o upravljanju zgradom, budući da se ovdje radi o tražbini predlagatelja koja je propisana posebnim propisom ZOOZ i o čijem je ustanovljenju već konačno odlučeno kao o upravnoj stvari . Pitanje korištenja nekretnine, njenog vlasničkopravnog statusa i pozivanje na razmjernost u postupanju glede prava na dom u ovom slučaju nisu odlučni za donošenje odluke – kako to pravilno utvrđuje sud prvog stupnja – jer se ovdje upravo i radi o odluci kojom će se privremeno urediti odnosi između stranaka a postupak obnove kao takav predstavlja privremeno stanje u kojem su doista ograničena prava vlasnika glede mogućnosti korištenja posebnih dijelova. Isto stanje prestaje dovršetkom obnove, te je opseg ograničenja privremenog karaktera, a protivnici osiguranja pri čemu u odnosu na interes protivnika osiguranja doista pretežu interesi većine suvlasnika na rješavanje hitnih radova glede sigurnosti života i imovine svih. Stoga je sud pravilno temeljem čl. 346 i čl. 347 OZ usvojio prijedlog određujući predmetnu mjeru sukladno potrebama tijeka i dinamike izvođenja radova i ograničavajući je ne dulje od trenutka pravomoćnog okončanja parničnog postupka po tužbi radi opravdanja privremene mjere koju je predlagatelj osiguranja dužan podnijeti. Pri tome neosnovano protustranka osporava u ovoj fazi postupka aktivnu legitimaciju i stoga što je predlagatelj uslijed navedenoga učinio vjerojatnim postojanje tražbine u poziciji upravitelja zgrade, dok će se o pitanju osnovanosti zahtjeva odlučivati u parnici radi opravdanja izdane privremene mjere koja je predmet ovog postupka, a pitanje osnovanosti zaključenog ugovora o upravljanju u pogledu ovlasti vezane uz neki treći stan odnosno činjenicu potpisa ugovora od strane njegovih suvlasnika - koji je dio zgrade i kojeg protustranke nisu suvlasnici - isti niti nisu ovlašteni postaviti u ovoj fazi postupka.
8. Međutim, pravilno žalitelji problematiziraju razliku između obveze na predaju nekretnine u isključivi posjed i obveze dopuštanja pristupa istoj radi omogućavanja izvedbe radova. pristup nekretnini – naime, nije isto što i isključivi posjed iste. Isključivi posjed znači da onaj tko isti ima, vrši sam faktičnu vlast na stvari, dok pristup nekoj stvari znači omogućavanje drugoj osobi da na istoj izvrši određene radnje koje se tiču nekog posla (ovdje konkretno obnove zgrade) pri čemu faktična vlast na stvari nije predmet tog posla niti znači njegovu suštinu i ekonomski smisao.
9. Stoga, pravilno u žalbi protivnici osiguranja tvrde kako čl. 80. st. 2. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15, dalje ZOVDSP) suvlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine dužan je dopustiti pristup u stan, odnosno prostoriju i njihovu uporabu, ako je to potrebno za održavanje zajedničkih dijelova nekretnine; imovinsku štetu koju u svezi s time pretrpi dužni su mu primjereno naknaditi suvlasnici solidarno. Jednako tako, ZOOZ u čl. 72. st. 4. propisuje izričito kako su suvlasnici dužni omogućiti neometan pristup zbog izvođenja radova obnove u svim dijelovima zgrade i na katastarskoj čestici na kojoj je izgrađena zgrada. Dakle, niti opći, a još manje poseban propis ne daju predlagatelju niti ostalim suvlasnicima pravo na isključivi posjed stana, pa niti privremeno, već tek postoji dužnost protivnika osiguranja da dopuste pristup istom radi izvođenja radova, pa je u tome dijelu valjalo temeljem čl. 380. toč. 3. u vezi sa čl. 21. st. 1. OZ i čl. 290. OZ preinačiti pobijanu odluku i uvažiti žalbu, dok je iz opisanih razlog au preostalome dijelu temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi sa čl. 21. OZ valjalo potvrditi pobijanu odluku i odlučiti kao u izreci. Temeljem čl 14. i 21. st. 1. OZ te čl. 166. ZPP žaliteljima je dosuđen trošak žalbenog postupka razmjerno uspjehu sa žalbom, imajući u vidu i plaćenu sudsku pristojbu, dok je u preostalome dijelu taj zahtjev odbijen kao neosnovan.
U Zagrebu, 24. rujna 2026.
Sudac:
Josip Grubišić
