Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Kž-332/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Ante Ujevića predsjednika vijeća te Michala Danečeka i Ivana Klapšića, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Anamarije Milovac, u kaznenom predmetu protiv optuženika ŠJIT, zbog kaznenog djela iz članka 314. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 101/2017., 118/2018., 126/2019., 84/2021., 114/2022., 114/2023., 36/2024. – dalje KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika ŠJIT, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu od 30. srpnja 2026., poslovni broj Kov 228/2026- 14 o određivanju istražnog zatvora, u sjednici vijeća održanoj 24. rujna 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba optuženika ŠJIT neosnovana i potvrđuje prvostupanjsko rješenje.
Obrazloženje
1. Protiv optuženika ŠJIT je na temelju članka 123. stavak 1. točke 1. i 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012. – odluka Ustavnog suda, 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022., 36/2024, 72/2025., 13/2026. – dalje u tekstu ZKP/08), u vezi sa člankom 127. stavkom 4. ZKP/08, određen je istražni zatvor koji počinje teći trenutkom ukidanja istražnog zatvora protiv optuženika koji je određen u ovosudnom predmetu broj K-151/2026 (10. kolovoza 2026.) odnosno po prestanku izdržavanja kazne zatvora u ovosudnom predmetu broj K-151/2026, koja je izrečena ovosudnom presudom broj K-151/2026-66 od 21. travnja 2026., ukoliko presuda u međuvremenu postane pravomoćna.
2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnio optuženik ŠJIT putem branitelja Andreja Bolfeka, odvjetnika u Zagrebu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene zakona. Predlaže da Županijski sud u Karlovcu žalbu uvaži te preinači pobijano rješenje i odbije prijedlog ODO za određivanje istražnog zatvora protiv optuženika, podredno da rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje u propisno sastavljenom vijeću, podredno da umjesto istražnog zatvora odredi mjere opreza iz članka 98. ZKP/08.
4. Žalba optuženika ŠJIT nije osnovana.
5. Sud prvog stupnja je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te je za svoja utvrđenja iznio jasne, potpune i neproturječne razloge tako da njime nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točke 11. ZKP/08 na koju se optuženik opisno poziva.
6. Ne stoji tvrdnja optuženika da pobijano rješenje počiva na netočnoj pretpostavci da u predmetu Općinskog suda u Karlovcu broj K-151/2026 "za sada ne egzistira pravomoćna presuda" te da je istražni zatvor "može trajati najdulje do 10. kolovoza 2026.". Naime, istina je da je presudom Županijskog suda u Zagrebu Kž - 507/2026-4 od 28. srpnja 2026. odbijena žalba optuženih u tom spisu (jedan od njih je ovdje optuženi) i potvrđena prvostupanjska presuda, tako da je presuda Općinskog suda u Karlovcu broj K-151/2026 stekla svojstvo pravomoćnosti 28. srpnja 2026. Međutim, prema podacima iz sustava eSpis, drugostupanjska presuda je otpremljena sudu prvog stupnja 30. srpnja 2026. u 12,03 sata, dok je sjednica optužnog vijeća na kojoj je doneseno pobijano rješenje određena, naredbom od 29. srpnja 2026. , za 30. srpnja 2026. u 12,00 sati, tako da sud prvog stupnja nije mogao znati da je donesena drugostupanjska odluka u predmetu Općinskog suda u Karlovcu broj K -151/2026. Stoga navedena okolnost ne utječe na zakonitost pobijanog rješenja.
7. Tvrdnja optuženika da je pobijano rješenje nezakonito zbog toga što je to mjera koja se određuje kada postoji sadašnja potreba osiguranja nazočnosti, a ne kao unaprijed rezervirana mjera koja se aktivira tek u budućnosti, nakon odsluženja kazne, ne stoji. Najprije valja istaći da optuženik ne može biti u istražnom zatvoru istovremeno po više rješenja o određivanju istražnog zatvora, već u istražnom zatvoru može biti samo temeljem jedne isprave, u određenom kaznenom predmetu, a kada u drugom predmetu, koji se protiv istog optuženika vodi, budu ispunjene pretpostavke za određivanje istražnog zatvora, istražni zatvor će po novom/drugom rješenju početi teći nakon što istražni zatvor po ranijoj odluci bude ukinut. Optuženik nije u pravu kada tvrdi da je takvo određivanje istražnog zatvora, pa i u slučaju kada se optuženik nalazi na izdržavanju kazne po ranijoj pravomoćnoj odluci, nezakonito jer je člankom 163. stavkom 2. točkom 6. Zakona o izvršavanju kazne zatvora (Narodne novine broj 14/2021 i 155/2023 - dalje ZIKZ) određeno da se prekid (izvršenja kazne zatvora – opaska suda) može odobriti u slučaju postojanja pravomoćnog rješenja o određivanju istražnog zatvora. Dalje, odredbom članka 56. stavka 5. ZIKZ propisano je da, ako je osuđeniku određen ili produljen istražni zatvor u drugom kaznenom postupku , sudac izvršenja uputit će odmah osuđenika na izdržavanje kazne zatvora koju će započeti izvršavati nakon ukidanja istražnog zatvora. Iz navedenog proizlazi da pobijano rješenja nije neuobičajeno ili nezakonito.
8. U odnosu na prigovor optuženika da obrani nije dostavljen prijedlog ODO u Karlovcu broj KO-DO-178/2026-9 od 29. srpnja 2026. kojim je predloženo određivanje istražnog zatvora protiv optuženog niti prijevod prijedloga za optuženika na francuskom jeziku, ističe se da je branitelju prijedlog bio dostupan u sustavu eSpis, a optuženiku je, radi žurnosti postupka, osiguran usmeni prijevod po sudskom tumaču za francuski jezik Sonji Vukelić. Stoga navedenim nije povrijeđeno pravo obrane.
9. Pobijanim rješenjem nije ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 2. ZKP/08 zbog toga što su u radu vijeća sudjelovale sutkinja Snježan Markuš kao predsjednica vijeća, koja je donijela sada pravomoćnu presudu u predmetu Općinskog suda u Karlovcu broj K -151/2026 i sutkinja Magdalena Bačić koja je u predmetu Općinskog suda u Karlovcu Kov-56/2026, povezanim s predmetom istog suda broj K-151/2026., optuženiku produljila istražni zatvor i pri tom utvrdila postojanje opasnosti od bijega iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08 s istim obrazloženjem, te je sudjelovala u radu optužnog vijeća u tom predmetu koje je potvrdilo optužnicu, čime bi bila dovedena u pitanje njihova nepristranost u ovom predmetu. Prema mišljenju ovog suda, bitna povreda na koju se optuženik poziva postoji ako je na raspravi sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji se morao izuzeti (članak 32. stavak 1. ZKP/08). Kako su okolnosti na koje se poziva optuženi, okolnosti iz članka 32. stavka 2. ZKP/08, sudjelovanje u radu optužnog vijeća sudaca koji su postupali u drugim s optuženikom povezanim predmetima, ne utječe na zakonitost pobijanog rješenja po osnovi istaknutoj u žalbi. Takvim postupkom nije došlo ni do povrede prava na pravično suđenje zajamčenog Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (članak 468. stavak 1. točka 12. Konvencije) jer postupanje sudaca u više različitih predmeta protiv istog optuženika ne predstavlja okolnost koja izaziva sumnju u njihovu nepristranost.
10. Iz sadržaja žalbe optuženika proizlazi da on pobija samo dio rješenja kojim su utvrđene posebne pretpostavke za određivanje istražnog zatvora po osnovi iz članka 123. stavak 1. točke 1. i 3. ZKP/08 i dio kojim je utvrđena nemogućnost zamjene istražnog zatvora blažim mjerama, u vezi čega se po službenoj dužnosti utvrđuje da osnovana sumnja da je optuženi počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, kao osnovna pretpostavka za određivanje istražnog zatvora iz članka 123. stavak 1. ZKP/08, sada proizlazi iz dokaza na kojima se temelji optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj KO-DO-178/2026-1 od 20. travnja 2026.
11. Suprotno navodima žalbe, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da na strani optuženog KJIT postoje osobite okolnosti koje upućuju na opasnost da bi on pobjegao, ako bi bio na slobodi. Činjenica je da je on državljanin [adresa], države članice Europske unije koja ima obvezu primjenjivati instrumente osiguranja prisutnosti optuženika u postupku. Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da se prilikom postupanja policijskih službenika prema njemu nije mogao utvrditi njegov identitet te da je, nakon što mu je određen istražni zatvor u povezanom predmetu, optuženik pokušao pobjeći, ozlijedivši pri tome policijskog službenika , ovaj sud smatra pravilnim utvrđenje suda prvog stupnja da kod optuženika postoji realna opasnost od bijega i da bi se on krio radi izbjegavanja kaznenopravne odgovornosti, ako bi bio na slobodi, i kada bi se nalazio u matičnoj državi. Stoga je odluka o određivanju istražnog zatvora protiv optuženika po osnovi iz članka 123. stavak 1. točke 1. ZKP/08, pravilna.
12. U pogledu istražnozatvorske osnove iz članka 123. stavak 1. točke 3. ZKP/08 sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da okolnosti počinjenja konkretnog kaznenog djela, za čije je počinjenje ŠJIT osnovano sumnjiv – visok stupanj kriminalne volje, drskost i bezobzirnost te činjenica da optuženi nije oklijevao ozlijediti jednog od policajaca koji su ga pokušali zaustaviti unatoč nadmoći policajaca po broju, osposobljenosti i naoružanju, upućuju na stvarnu opasnost da bi on, ako bi bio na slobodi, počinio teže kazneno djelo. Stoga je odluka o određivanju istražnog zatvora protiv optuženika i po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavak 1. točke 3. ZKP/08, pravilna.
13. Ispitujući pobijano rješenje povodom žalbenih navoda kojima se osporava utvrđenje suda prvog stupnja da se svrha radi koje je određen istražni zatvor, ne može ostvariti blažim mjerama te imajući u vidu odredbu članka 4. ZKP/08, kojom je propisano da svaka mjera ograničenja slobode mora biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju, ističe se da je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da posebne okolnosti na strani optuženika isključuju primjenu mjera opreza iz članka 98. stavak 2.ZKP/08 i istražnog zatvora u domu iz članka 119. ZKP/08, osobito zbog nevezanosti optuženika za područje Republike Hrvatske, u kojoj situaciji ne bi bilo moguće efikasno provoditi i nadzirati mjere opreza, dok za određivanje istražnog zatvora u domu nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 119. ZKP/08. Stoga određivanjem istražnog zatvora protiv optuženika nije povrijeđeno načelo razmjernosti iz članka 122. stavak 2. ZKP/08 na koje se optuženik poziva.
13.1. Okolnosti koje optuženi iznosi u žalbi: da mu je supruga rodila sredinom ove godine, da novorođenče boluje od dijabetesa, da je majka njegove djece bolesna i nesposobna za rad, da optuženi skrbi o dvoje maloljetne djece i da mu je zdravstveno stanje boravkom u istražnom zatvoru narušeno, nisu od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja jer se navedenim okolnostima ne može prevenirati opasnost od bijega i iteracijska opasnost. Što se tiče zdravstvenog stanja optuženika on može odgovarajuću zdravstvenu skrb ostvariti u okviru zatvorskog sustava.
14. Pobijanom odlukom nije povrijeđeno načelo razmjernosti iz članka 122. stavak 2. ZKP/08 ni u smislu najduljeg trajanja istražnog zatvora do donošenja presude suda prvog stupnja (članak 133. ZKP/08), obzirom da će istražni zatvor u ovom predmetu početi teći tek kad protiv optuženika bude ukinut istražni zatvor koji je protiv njega određen u drugom kaznenom predmetu.
15. Slijedom iznijetog je utvrđeno da nisu osnovani navodi koje optuženik ističe u žalbi, a kako pobijanim rješenjem nisu ostvarene ni povrede propisane člankom 494. stavkom 4. ZKP/08, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08 riješiti kao u izreci
U Karlovcu 24. rujna 2026.
Predsjednik vijeća
Ante Ujević