REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U BJELOVARU
Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 8
Poslovni broj: Pp – 1940/2026-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Laban, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalista ŠC, u prekršajnom predmetu protiv I-okrivljene pravne osobe "OPĆA BOLNICA DR. ANĐELKO VIŠIĆ BJELOVAR" i II okrivljene odgovorne osobe ŠCĐ, radi prekršaja iz članka 229. stavak 1. i 2. točke 26. Zakona o radu, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Ispostave Bjelovar, Klasa: 116-02/26-01/267, Urbroj: 443-02-05-11-26-6 od 22. srpnja 2026., nakon održane, zaključene, usmene, javne i glavne rasprave dana 24. rujna 2026. u prisutnosti I i II okrivljenika, a u odsutnosti ovlaštenog tužitelja, i proglašene dana 24. rujna 2026. u odsutnosti svih stranaka, temeljem čl. 182. t. 2. u vezi čl. 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) ,
p r e s u d i o j e
I-OKRIVLJENA PRAVNA OSOBA "OPĆA BOLNICA DR. ANĐELKO VIŠIĆ BJELOVAR", OIB: 34506547848, sa sjedištem u [adresa], prekršajno
neosuđivana,
II OKRIVLJENA ODGOVORNA OSOBA ŠCĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćerka Š i N, rođena **.**.1981., s prebivalištem u [adresa], prekršajno neosuđivana,
o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e
I. da bi u okrivljenoj pravnoj osobi koja je poslodavac, a u kojoj pravnoj osobi je II okrivljenica ravnatelj, koja je u kritično vrijeme bila odgovorna osoba u pravnoj osobi, radnici radili prekovremeno duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada, duže od 180 sati godišnje i to NC tijekom mjeseca siječnja 2022. 128 sati prekovremeno, veljače 116 sati prekovremeno, ožujka 96 sati prekovremeno, travnja 96 sati prekovremeno, svibnja 88 sati prekovremeno, lipnja 97 sati prekovremeno, srpnja 55 sati prekovremeno, kolovoza 119 sati prekovremeno, rujna 130 sati prekovremeno, listopada 112 sati prekovremeno, studenog 120 sati prekovremeno, prosinca 120 sati prekovremeno, te je ukupno tijekom 2022. radio 1277 sati prekovremeno, PC tijekom mjeseca siječnja 2022. 72 sata prekovremeno, veljače 56 sati prekovremeno, ožujka 40 sati prekovremeno, travnja 56 sati prekovremeno, svibnja 56 sati prekovremeno, lipnja 64 sata prekovremeno, srpnja 24 sata prekovremeno, kolovoza 32 sata prekovremeno, rujna 56 sati prekovremeno, listopada 48 sati prekovremeno, studenog 48 sati prekovremeno, prosinca 48 sati prekovremeno, te je ukupno tijekom 2022. radio 600 sati prekovremeno, JC tijekom mjeseca siječnja 2022. 69 sati prekovremeno, veljače 79 sati prekovremeno, ožujka 88 sati prekovremeno, travnja 80 sati prekovremeno, svibnja 81 sati prekovremeno, lipnja 63 sata prekovremeno, srpnja 96 sati prekovremeno, kolovoza 0 sati prekovremeno, rujna 40 sati prekovremeno, listopada 72 sati prekovremeno, studenog 80 sati prekovremeno, prosinca 104 sati prekovremeno, te je ukupno tijekom 2022. radio 852 sati prekovremeno, VC tijekom mjeseca siječnja 2022. 76 sati prekovremeno, veljače 65 sati prekovremeno, ožujka 65 sati prekovremeno, travnja 18 sati prekovremeno, svibnja 56 sati prekovremeno, lipnja 48 sati prekovremeno, srpnja 56 sati prekovremeno, kolovoza 56 sati prekovremeno, rujna 61 sat prekovremeno, listopada 67 sati prekovremeno, studenog 70 sati prekovremeno, prosinca 66 sati prekovremeno, te je ukupno tijekom 2022. radio 704 sata prekovremeno, NCĐ tijekom mjeseca siječnja 2022. 40 sati prekovremeno, veljače 56 sati prekovremeno, ožujka 40 sati prekovremeno, travnja 56 sati prekovremeno, svibnja 48 sati prekovremeno, lipnja 56 sati prekovremeno, srpnja 64 sata prekovremeno, kolovoza 80 sati prekovremeno, rujna 40 sati prekovremeno, listopada 48 sati prekovremeno, te je ukupno tijekom 2022. radila 528 sati prekovremeno, CC tijekom mjeseca siječnja 2022. 144 sata prekovremeno, veljače 122 sata prekovremeno, ožujka 127 sati prekovremeno, travnja 144 sata prekovremeno, svibnja 99 sati prekovremeno, lipnja 96 sati prekovremeno, srpnja 121 sati prekovremeno, kolovoza 119 sati prekovremeno, rujna 105 sati prekovremeno, listopada 95 sati prekovremeno, studenog 88 sati prekovremeno, prosinca 104 saai prekovremeno, te je ukupno tijekom 2022. radila 1364 sati prekovremeno, PCĐ tijekom mjeseca siječnja 2022. 66 sati prekovremeno, veljače 69 sati prekovremeno, ožujka 76 sati prekovremeno, travnja 88 sati prekovremeno, svibnja 80 sati prekovremeno, lipnja 57 sati prekovremeno, srpnja 79 sati prekovremeno, kolovoza 73 sata prekovremeno, rujna 61 sat prekovremeno, listopada 72 sati prekovremeno, studenog 56 sati prekovremeno, prosinca 90 sati prekovremeno, te je ukupno tijekom 2022. radila 867 sati prekovremeno, IC tijekom mjeseca siječnja 2022. 112 sati prekovremeno, veljače 88 sati prekovremeno, ožujka 90 sati prekovremeno, travnja 103 sati prekovremeno, svibnja 98 sati prekovremeno, lipnja 79 sati prekovremeno, srpnja 41 sat prekovremeno, kolovoza 95 sati prekovremeno, rujna 97 sati prekovremeno, listopada 97 sati prekovremeno, studenog 98 sati prekovremeno, prosinca 102 sata prekovremeno, te je ukupno tijekom 2022. radio 1100 sati prekovremeno, RC tijekom mjeseca siječnja 2022. 77 sati prekovremeno, veljače 66,5 sati prekovremeno, ožujka 67 sati prekovremeno, travnja 64 sati prekovremeno, svibnja 73 sati prekovremeno, lipnja 95 sati prekovremeno, srpnja 81 sat prekovremeno, kolovoza 79 sati prekovremeno, rujna 89 sati prekovremeno, listopada 103 sata prekovremeno, studenog 72 sata prekovremeno, prosinca 130,83 sati prekovremeno, te je ukupno tijekom 2022. radio 992,33 sati prekovremeno, BC tijekom mjeseca siječnja 2022. 56 sati prekovremeno, veljače 46 sati prekovremeno, ožujka 40 sati prekovremeno, travnja 48 sati prekovremeno, svibnja 56 sati prekovremeno, lipnja 26 sati prekovremeno, srpnja 56 sati prekovremeno, kolovoza 16 sati prekovremeno, rujna 36 sati prekovremeno, listopada 58 sati prekovremeno, studenog 44 sata prekovremeno, prosinca 40 sati prekovremeno, te je ukupno tijekom 2022. radio 522 sata prekovremeno,
pa da bi time počinili prekršaj iz članka 229. stavak 1. i 2., točka 26. Zakona o radu.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi nastali provođenjem ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Ispostava Bjelovar, podnio je protiv okrivljenika optužni prijedlog broj Klasa: 116-02/26-01/267, Urbroj: 443-02-05-11-26-6 od 22. srpnja 2026., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. Okrivljenici su se na navode iz optužbe očitovali na način da se ne smatraju odgovornima za prekršaj koji im se stavlja na teret.
3. Ovlašteni predstavnik I okrivljene pravne osobe u pisanoj obrani navodi da je nesporno da su kod okrivljenika u vremenskom periodu na koji se odnosi optužba pojedini radnici ostvarili utvrđeni broj prekovremenih sati, odnosno da je prekovremeni rad istih trajao duže od zakonom propisanog ograničenja na tjednoj, mjesečnoj i godišnjoj razini, kako je i utvrđeno od strane Državnog inspektorata, no postoje okolnosti koje isključuju prekršajno pravnu odgovornost pravne osobe Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić“ [adresa] i odgovorne osobe u pravnoj osobi ravnateljice ŠCĐ, dr. med. Naime, na Opću bolnicu „Dr. Anđelko Višić“ [adresa], kao zdravstvenu ustanovu, glede organizacije rada primjenjuju se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Člankom 193. stavkom 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 147/20, 119/22, 156/22) propisano je da su zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost obvezne neprekidno pružati zdravstvenu zaštitu. Stavkom 13. istog članka propisano je da zdravstveni radnik ne smije napustiti mjesto rada dok ga ne zamijeni drugi radnik, iako je njegovo radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite. Nadalje, člankom 195. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da zdravstvene ustanove svojim općim aktom utvrđuju pružanje zdravstvene zaštite, i to: u djelatnosti hitne medicine neprekidno 24 sata. Isto tako, odredbom članka 242. stavka 1. točke 23. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, propisano je da će se novčanom kaznom kazniti zdravstvena ustanova ako ne osigura kontinuitet zdravstvene zaštite odnosno ako dopusti da zdravstveni radnici napuste mjesta rada bez zamjene drugog radnika, ako se time dovodi u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite. Članak 31. st. 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, 35/19, 92/19, 56/20, 03/23, 68/23 i 35/24) propisuje da radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i si.) ili potrebe hitne intervencije. Čl. 114. st. 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da je Opća bolnica zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti kirurgije, interne medicine, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva te hitne medicine i ima posteljne, dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni. Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine (NN 71/16) u čl. 15. st. 2. p ropisuje da za djelatnosti psihijatrije, pedijatrije i ginekologije osigurava se hitni bolnički prijam pacijenata u ambulantama navedenih djelatnosti. Nadalje, Odredbama Općih uvjeta ugovora o provođenju bolničke zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 160/13, 17/15, 129/17, 42/18) i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti bolnica je obvezna provoditi sveobuhvatnu, kontinuiranu ugovorenu bolničku zdravstvenu zaštitu kroz 24 satno radno vrijeme. Članak 12. Odluke o osnovama za sklapanje ugovora za provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 56/17, 73/17, 30/18, 35/18, 119/18, 32/19, 62/2019, 94/19, 104/19, 22/20, 84/20, 123/20, 147/20, 12/21, 45/21, 62/21, 144/21, 10/22, 63/22, 68/22, 78/22, 115/22, 133/22, 156/22, 7/23, 14/23, 37/23, 50/23, 58/23, 131/23, 134/23, 25/24, 51/24, 77/24, 118/24, 16/25) propisano je da je ugovorna zdravstvena ustanova obvezna u slučaju spriječenosti u provođenju zdravstvene zaštite osigurati zamjenu u skladu s odredbama Općih uvjeta ugovora o provođenju bolničke zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Opća bolnica „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar pokušala je organizirati rad u skladu s odredbama propisa koji su gore navedeni, no nije se moglo osigurati funkcioniranje procesa rada i pružanje adekvatne i kontinuirane zdravstvene skrbi pacijenata bez da se pri tom ne dođe u koliziju sa odredbama Zakona o radu. Zbog prijetnje velike društvene štete i mogućnosti incidentnih situacija koje bi se mogle odraziti na ljudsko zdravlje, zdravstvene ustanove tako i Opća bolnica „Dr. UC“ [adresa], prisiljene su provoditi oblik rada kroz 24 sata po jednom zaposleniku, tamo gdje je to zaista potrebno. Bolnica je provodila i dalje kontinuirano provodi natječaje za zapošljavanje i natječaje za specijalizaciju potrebnog kadra kako bi se osigurao potreban broj radnika u svrhu smanjenja broja prekovremenih sati no na natječaje najčešće nema odaziva obzirom da na tržištu nema potrebnog kadra. Teške okolnosti organizacije rada dodatno su otežane pandemijom virusa Covid-19 (Odluka o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2 11.03.2020.). Bolnica ima 5 osnovnih odjela iz djelatnosti kirurgije, pedijatrije, interne medicine, ginekologije i hitne medicine (čl. 114. st. 1. Zakona o zdravstvenoj djelatnosti) te prateće djelatnosti anesteziologiju, patologiju, radiologiju, laboratorij i ostale odjele, od kojih svaki liječnik zaposlen na pojedinom odjelu/službi pokrivao rad odjela, dnevne bolnice, ambulante i hitni prijem, a dodatno je zbog pandemije virusa Covid-19 pokrivao i rad s oboljelima od bolesti gdje su bila propisana posebna pravila. Kako se radilo o osnovnim djelatnostima nisu mogli zatvoriti niti jedan odjel već su s postojećim brojem osoblja morali zbrinuti i dodatne pacijente. Unutar ustanove svakodnevno su se susretali s nedostatkom osoblja zbog bolovanja radnika, što oboljelih od bolesti Covid -19 te izolacija zbog kontakata, koja su u pravilu bila kratkotrajna gdje nisu uspjeli provesti propisanu proceduru zapošljavanja, te ostalih „redovnih“ bolovanja. Uz navedeno i dalje su imali obavezu pružati 24 satnu zdravstvenu zaštitu svim ostalim pacijentima. Radi naprijed navedenih razloga, a posebice zbog manjka kadrovskog kapaciteta i zabrane novog zapošljavanja s jedne strane, te obveze pružanja kontinuiteta zdravstvene zaštite s druge strane, ali i sve većeg broja pacijenata, generiraju se prekovremeni sati koji prelaze zakonski maksimum. Ističu kako su doktori EC
– JCĐ, NC, IC, BC i KC (potonji do polovice 2022. god.) svi bili voditelji odjela u djelatnosti u kojoj rade, te im je u sklopu opisa posla radnog mjesta i izrada mjesečnih rasporeda rada. Također, PC je kao glavni tehnolog, sukladno opisu posla svog radnog mjesta, izrađivao raspored radnog vremena za inženjere radiološke tehnologije u Odjelu za radio logiju. U djelatnosti radiologije organiziran je rad dijagnostičkih ambulanti CT, UZV, RTG, MR za vanjske pacijente, te cjelokupna dijagnostika za bolničke odjele i hitnu službu kroz 24 sata. U navedenim djelatnostima velike su liste čekanja i bez njihovog prekovremenog rada ne bi bilo moguće organizirati potrebnu dijagnostiku vanjskim pacijentima – ambulanta, niti rad hitne službe čime bi mnogi pacijenti bili u životnoj opasnosti, te ne bi bila provedena hitna obrada u slučaju trauma, moždanih udara niti redovna dijagnostika kojom se utvrđuju i obrađuju između ostalog i maligne dijagnoze, čime bi doveli u neposrednu opasnost živote pacijenata. U jedinici intenzivnog liječenja u sklopu Odjela anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine u kojem rade NC i FC liječe se najteži pacijenti, a liječnici osim odjela zbrinjavaju hitne pacijente, rade u operacijskoj sali, ambulanti, te sudjeluju konzilijarno u radu drugih odjela. U službi interne medicine liječnici pokrivaju rad odjela, velikog broja ambulanti, hemodijalize, hitnog prijema i konzilijarnih pregleda. Uz JCĐ, RC i DC su liječnici specijalisti pedijatrije koji u sklopu odjela imaju hitnu pedijatrijsku ambulantu koja mora raditi 24 sata dnevno (uz pokrivanje odjela tj stacionara 24 sata). Uz to, DC je i subspecijalist neonatologije koji pokriva rodilište, a u kojem se po prirodi stvari ne može unaprijed planirati rad. IC voditelj je Odjela psihijatrije koji također u svom sklopu ima hitnu ambulantu koja radi 24 sata dnevno. Isto tako, KC radi u Odjelu za ginekologiju i opstetriciju (a čiji je bio voditelj do sredine 2022. godine) koji također ima hitnu ambulantu u sklopu odjela. CC kao specijalist abdominalne kirurgije dežurala je na odjelu kao i u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu koji radi 24 sata dnevno. Nadalje, u svrhu smanjenja broja prekovremeni sati sklapaju se ugovori o dopunskom radu kojim se angažiraju vanjski liječnici specijalisti u djelatnostima u kojima je to potrebno, sve sukladno Pravilniku o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca (NN 42/16). U 2022. godini bilo je sklopljeno ukupno 27 ugovora o dopunskom radu. U vezi svega navedenog bitno je istaknuti da je u vrijeme počinjenja prekršaja na snazi bila Odluka Vlade Republike Hrvatske o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (NN 35/22 i 37/23) koja se vrlo restriktivno odnosi na mogućnost zapošljavanja u javnim djelatnostima. Dakle, razvidno je da se u konkretnom slučaju ne radi o olakom nepoštivanju pravnih propisa i namjeri poslodavca da radnika opterećuje iznad zakonskih mogućnosti, već se radi o kompleksnoj situaciji u kojoj se prednost mora dati društvenom značenju kontinuiteta pružanja zdravstvene skrbi, te javnom interesu, koju propisuje Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Napominju da se naknada za obračunati prekovremeni rad djelatnicima uredno evidentira i redovno isplaćuje, poslodavac nema nikakvih dugovanja prema radnicima po toj osnovi, pa stoga radnicima nije nastala šteta, osobito uzevši u obzir činjenicu da svi radnici koji su predmet nadzora imaju potpisane suglasnosti kojima pristaju da zbog potrebe posla rade u trajanju dužem od 48 sati tjedno, sukladno odredbi članka 193. stavka 9. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. S obzirom da je u vrijeme počinjenja prekršaja na snazi bila Odluka Vlade o zabrani zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, koja je i dalje na snazi, razvidno je da je uz postojeći broj zdravstvenih djelatnika, koji u svakom slučaju nije bio zadovoljavajući, Opća bolnica „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar morala dopustiti prekovremeni rad, te nije mogla udovoljiti zakonom propisanim odredbama o radnom vremenu. U protivnom, pružanje kontinuirane i pravovremene zdravstvene zaštite u bolnici pogotovo u hitnoj medicini tijekom 24 sata dnevno nebi bilo moguće, što bi izazvalo velike štetne posljedice po zbrinjavanje i zdravlje pacijenata, odnosno moglo bi dovesti čak i do smrti. Člankom 65. stavkom 1. i stavkom 3. ZR propisano je da u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali ne duže od pedeset sati tjedno. Člankom 3. Pravilnika o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe (NN 106/19 i 9/22) koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio na snazi, propisano je da su radnici zdravstvene ustanove obvezni pružati zdravstvenu zaštitu radom u jednoj ili više smjena, turnusu, dežurstvu, pripravnošću, radom po pozivu i posebnom dežurstvu. Člankom 4. istog Pravilnika propisano je da raspored radnog vremena radnika od četrdeset sati tjedno, odnosno odgovarajućeg ukupnog mjesečnog fonda radnih sati u zdravstvenim ustanovama mora biti utvrđen tako da osigurava dostupnost zdravstvene zaštite osiguranim osobama tijekom svih dana u tjednu. Analizirajući naprijed navedene propise evidentno je da su odredbe Zakona o radu u dijelu koji regulira prekovremeni rad radnika, u uvjetima primjene Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, u koliziji s pojedinim odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (lex specialis), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Pravilnika o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe. Osim toga bitno je napomenuti da su i pojedine odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti u uvjetima primjene Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama u međusobnom proturječju. Naime, zakon ograničava ukupno trajanje radnog vremena tjedno uključujući i rad u dežurstvu, a istovremeno propisuje sankcije za zdravstvenu ustanovu ako ne osigura kontinuitet zdravstvene zaštite, odnosno ako dopusti da zdravstveni radnici napuste radna mjesta dok nemaju zamjenu, ako se time dovodi u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite. Iz svega naprijed navedenog jasno proizlazi da je Opća bolnica „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar u uvjetima u kojima je organiziran rad morala povrijediti jedan od naprijed citiranih zakonskih propisa, Zakon o radu ili Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Ako bolnica organizira rad sukladno odredbama Zakona o radu uz nedovoljan broj zdravstvenih radnika neće osigurati kontinuitet zdravstvene zaštite koja je od javnog interesa, te će time povrijediti odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a posljedično će i ugroziti život i zdravlje ljudi. Odredbom čl. 19. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) propisano je da nema prekršaja kad je počinitelj ostvario njegova propisana obilježja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neiskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. Počinitelj će se osloboditi od kazne za počinjeni prekršaj kad je postupao radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neiskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo jednako onom koje je prijetilo. U konkretnom slučaju bez sumnje može se utvrditi da je učinjeno zlo (prekovremeni rad) manje zlo od onog koje je prijetilo (smrt pacijenata, ugrožavanje zdravlja i dr.). Kao bitnu okolnost, navodi se da je prilikom organizacije rada, koja je dovela do evidentiranog broja prekovremenih sati radnika, uzeta u obzir i namjera izbjegavanja počinjenja teškog kaznenog djela protiv zdravlja ljudi, propisanog člankom 183. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.) - ne pružanje medicinske pomoći u hitnim stanjima, za koje djelo je propisana kazna zatvora do 3 godine. Dakle, u svim slučajevima kada je organizacija rada bila takva da je bilo potrebno da radnici rade u radnom vremenu koje nije usklađeno sa odredbama Zakona o radu, bila je to posljedica postupanja sukladno odredbama prethodno navedenih propisa, a sve radi osiguravanja pružanja neodgodive i krajnje nužne zdravstvene zaštite u kontinuitetu, tijekom 24 sata dnevno. U suprotnom, da se poslodavac strogo pridržavao ograničenja propisanih odredbama Zakona o radu, uz istovremeno poštovanje Odluke Vlade Republike Hrvatske o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, te nedostatak zdravstvenog kadra kao okolnost na koju nije mogao utjecati, pružanje kontinuirane zdravstvene skrbi hitnim pacijentima, ne bi se moglo osigurati , te bi život i zdravlje građana bili ugroženi. Razvidno je da Opća bolnica „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar ne bi mogla funkcionirati bez prekovremenog rada jer bi u suprotnom bili ugroženi zdravlje i život pacijenata, odnosno da se postupalo na jedini ispravan način, birajući manje zlo, s namjerom da od drugoga (pacijenata) otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neiskrivljenu opasnost za njihov život i zdravlje, koja se na drugi način nije mogla otkloniti. Radi osiguravanja javnog interesa za kontinuirano obavljanje zdravstvene djelatnosti i pružanje zdravstvenih usluga, s obzirom da u zdravstvenim ustanovama dulje vrijeme nedostaje potreban broj zdravstvenih radnika, posebice doktora medicine kojih nema na tržištu rada, ustanova je dužna korištenjem raspoloživih ljudskih resursa organizirati rad kako bi se izbjegao rizik od nemogućnosti pružanja zdravstvene zaštite, posebice u djelatnosti hitne medicine , te unatoč konstantno objavljenim javnim natječajima nema prijavljenih kandidata za zapošljavanje. Slijedom navedenog, mole da Naslovni sud uzme u obzir sve navode iz ove pisane obrane kako bi se tijekom daljnjeg postupka utvrdilo da u konkretnom slučaju postoje okolnosti koje isključuju krivnju okrivljene pravne osobe Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar, te odgovorne osobe u pravnoj osobi: ravnateljice ŠCĐ, odnosno da ne postoji prekršajno pravna odgovornost, kako je to inače praksa u činjenično i pravno usporedivim predmetima, time da dodaje da je u slučaju raspisivanja natječaja za liječnike specijaliste gotovo svaki natječaj poništen, jer se na isti nitko nije javio, godinama su obnavljali natječaj za doktora medicine u OHBP-u na koji im se isto tako nitko nije javljao, što se tiče medicinskog osoblja sa srednjom stručnom spremom njih mogu zaposliti samo u slučaju odlaska u mirovinu ili otkazu ugovora o radu, u protivno je gotovo nemoguće dobiti odobrenje za novo zapošljavanje.
4. II okrivljenica u svojoj obrani navodi da je ona od dana 29. prosinca 2021. imenovana za v.d. ravnatelja I okrivljene pravne osobe, time da može reći kako je poseban režim rada bio organiziran u bolnici tijekom cijelog trajanja Covid pandemije. Najteži pacijenti su ležali na odjelu kirurgije, u jednom dijelu su bili ti pacijenti, u jednom dijelu kirurški pacijenti. Na tom odjelu je bilo oko 20 pacijenata, sa najtežim pacijentima su radili anesteziolozi, a sa lakšim pacijentima svi liječnici bolnice. Liječnici su u isto to vrijeme pokrivali i svoje odjelne pacijente, sve protokole liječenja su nadzirali infektolozi, međutim dežurstva su pokrivali svi liječnici. Nesporna je činjenica kako je zdravstvu manjak kadra, isto tako imaju manjak medicinskih sestara međutim s obzirom na zabranu zapošljavanja zaposliti mogu samo u slučaju kad netko ode u mirovinu i da otkaz. Vrlo teško je od ministarstva dobiti odobrenje za novo zapošljavanje. U vrijeme Covid pandemije je bio veliki broj bolovanja, najkraće je bilo u trajanju od dva tjedna, tako da je bilo gotovo nemoguće organizirati rad, time da napominje kako odjeli imaju hitne pacijente, pa bi se u slučaju da liječnici nisu radili prekovremeno na način kako je opisano sasvim sigurno ugrozili životi pacijenata. Svi liječnici su potpisali pristanak za rad na opisani način, smatra da je u to vrijeme bila viša sila na koju nisu mogli utjecati.
5. U tijeku postupka nesporno je utvrđeno da su liječnici navedeni u optužnom prijedlogu tijekom 2022. radili duže od zakonom određenog najdužeg trajanja takvog rada, odnosno duže od 180 sati godišnje, spornim se pokazalo da li su okrivljenici u tom slučaju ostvarili biće dijela prekršaja odnosno postoje li okolnosti koje isključuju krivnju obzirom na postupanje u krajnjoj nuždi, odnosno uslijed djelovanja više sile pandemije virusa Covid 19, te zabrane zapošljavanja.
6 Radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid evidenciju o radnom vremenu, iz koje doista proizlazi da su imenovani liječnici u 2022. radili na opisani način.
7. Epidemija bolesti Covid 19 je u Republici Hrvatskoj službeno trajala od 11. ožujka 2020. temeljem Odluke o proglašenju epidemije na području Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva do 11. svibnja 2023. kada je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o proglašenju prestanka epidemije čime su službeno ukinute protuepidemijske mjere.
8. Odlukom Ministarstva zdravstva o organizaciji i rasporedu zdravstvenih ustanova i njihovih radnika, te privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe za vrijeme trajanja epidemije propisano je kako je ravnatelj zdravstvene ustanove obvezan uzeti u obzir mjerilo rizičnosti za zdravstvene radnice trudnice i zdravstvene radnike s težim kroničnim bolestima, a koji bi trebali neposredno pružati zdravstvenu zaštitu oboljelima od bolesti Covid 19, dok su na primarnoj razini zdravstvene zaštite u izdvojenim ambulantama za pregled bolesnika pod sumnjom na zarazu virusom obvezni sudjelovati svi zdravstveni radnici u radnom odnosu u domu zdravlja, te primarni zdravstveni radnici, dok se za raspored rada zdravstvenih radnika ovlašćuje ravnatelj. Odlukom od 21. prosinca 2020. posljedično pogoršanoj epidemiološkoj situaciji svaki radnik Opće bolnice Bjelovar dužan je obavljati i druge poslove koji nisu obuhvaćeni poslovima radnog mjesta na koje je radnik primljen, te može sukladno stručnoj spremi biti raspoređen u bilo koju jedinicu unutar bolnice. Svaki radnik obvezan je biti na raspolaganju za potrebe organizacije rada u OHBP-u u covid i predcovid odjelima. Temeljem odluke od 03. studenog 2020., a prema uputama i preporukama Ministarstva zdravstva i zbog potrebe zbrinjavanja sve većeg broja bolesnih od Covid 19 kojima je potreban neposredan specijalistički nadzor neki odjeli su se unutar svojih prostora prilagodili za strogo separiranu skrb o obje skupine pacijenata i to kirurgija, ginekologija s rodilištem i pedijatrija. U odluci se ističe kako je potreban poseban obzir i oprez za sve osobe uključene u rad. Odjel kirurgije je preustrojen na način da se na odjel traume zaprimaju hitni kirurški pacijenti, a na odjel opće kirurgije "na muškoj strani" zbrinjavaju se pacijenti koji nisu Covid pozitivni, dok je ženska strana izolirana za Covid pozitivne kirurške pacijente. Posebno je uređen protokol u operacijskim salama, a zbog potrebe zbrinjavanja sve većeg broja Covid pacijenata čije stanje zahtjeva bolničko liječenje došlo je do reorganizacije na način da su se organizirali posebni izolacijski i stacionarni kapaciteti na dijelu urologije. U okviru dosadašnjeg odjela za intenzivnu medicinu taj se prostor tehnički prilagođava i prenamijenjuje za intenzivno respiracijski centar, te se stvaraju uvjeti za stalni angažman anesteziologa i intenzivistički educiranju osoblja zbog potrebe zbrinjavanja sve većeg broja pacijenata. Prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo donesen je protokol postupanja u Općoj bolnici Bjelovar dana 04. svibnja 2020., u kojem je između ostalog navedeno kako je potrebno angažirati sve djelatnike, osim odsutnih s posla, zbog korištenja bolovanja, uzimajući u obzir skupine pod povećanim rizikom (osobe starije od 60 godina, te osobe koje boluju od kroničnih bolesti). Temeljem Odluke Ministarstva zdravstva od 13. ožujka 2020. koja je upućena svim bolničkim ustanovama propisano je da je nužno sve smještajne kapacitete za izolaciju i intenzivno liječenje osigurati u izdvojenom prostoru s trijažnim prostorom i odvojenim ulazom. Neophodno je organizirati rad djelatnika zdravstvene ustanove na način da se osigura odnosno poveća njihova dostupnost, te je na kraju navedeno da su sve zdravstvene ustanove obvezne postupati po primitku navedenog dopisa. Iz Odluke od 23. listopada 2020. vidljivo je kako je svaki odjel morao osigurati određene kapacitete za nadzor pacijenata koji su Covid pozitivni, te ih potom rasporediti na odgovarajuće odjele, dok je izričito istaknuto da za to vrijeme pacijentu ne smije biti uskraćeno liječenje, zdravstvena skrb i njega. Iz dopisa stručnog vijeća bolnice djelatnicima bolnice od 11. prosinca 2020. proizlazi kako je do tog dana zabilježeno pozitivnih 128 osoba iz redova zdravstvenog osoblja i 17 osoba iz redova ne zdravstvenog osoblja, uz tendenciju rasta. Kako se vrhunac epidemije tek očekivao ističe se da je nužno osigurati raspoloživost liječničkog i sestrinskog kadra u slučaju potrebe spremnost na uključivanje svih zaposlenih, te se navodi kako se od zaposlenih u zdravstvu očekuje angažman bez granica, pun izazova, odricanja u korist humanosti i borbe protiv epidemije na svim razinama, s obzirom da su posljedice sve brutalnije.
9. Izvršenim uvidom u tabelu potreba za zdravstvenim radnicima Opće bolnice "dr. Anđelko Višić" sud je utvrdio kako bolnici trenutno nedostaje 60 doktora medicine, četiri primalje asistentice, 31 medicinska sestra, dva fizioterapeuta, 7 fizioterapeutskih tehničara, inženjer medicinske radiologije, te prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike.
10. Odredbom članka 65. stavka 4. Zakona o radu propisano je da p rekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje. Odredbom članka 229. stavak 1. i 2. točke 26. Zakona o radu propisno je da će se poslodavac i odgovorna osoba poslodavca kazniti novčanom kaznom ako rad radnika koji radi prekovremeno, traje ukupno duže od pedeset sati tjedno, ili ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje duže od sto osamdeset sati godišnje, ili ako traje duže od dvjesto pedeset sati godišnje kada je prekovremeni rad duži od sto osamdeset sati godišnje ugovoren kolektivnim ugovorom (članak 65. stavci 3. i 4.).
11. Odredbom članka 193. stavka 1. i 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da Zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost su obvezne neprekidno pružati zdravstvenu zaštitu. Rad u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost može se organizirati u jednoj ili više smjena, turnusu i na druge načine u skladu s potrebama stanovništva i oblicima pružanja zdravstvenih usluga. Najduže ukupno trajanje radnog vremena u tjednu, uključujući prekovremeni rad, ne može iznositi više od prosječno 48 sati u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca. Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ukupno trajanje radnog vremena u tjednu zbog potrebe posla može iznositi i više od prosječnih 48 sati, ali samo ako je radnik dao prethodni pisani pristanak na takav rad. Odredbom članka 15. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da kontinuiranost zdravstvene zaštite se postiže ukupnom organizacijom zdravstvene djelatnosti, osobito na razini primarne zdravstvene djelatnosti koja pruža neprekidnu zdravstvenu zaštitu stanovništvu kroz sve životne dobi. U osiguranju kontinuiranog djelovanja, sustav zdravstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj mora biti međusobno funkcionalno povezan i usklađen.
12. Okrivljenici su se tijekom postupka u svojoj obrani očitovali na način da se ne smatraju krivim navodeći kako je proglašenjem pandemije virusa covida 19 došlo do nastupanja više sile, a viša sila je (vis maior), događaj (okolnost, činjenica) koji nastaje izvan sfere djelovanja subjekta i neovisno o njegovoj volji, ima moć jaču od moći subjekta, ne može se predvidjeti, otkloniti ni izbjeći. Viša sila je događaj (okolnost) mora biti izvanjski, a može biti riječi o prirodnom događaju (npr. potres, poplava, udar groma, odron kamenja i sl.), ali i o ljudskoj radnji (npr. rat, nemiri, napad naoružane osobe, podmetnuti požar i sl.); događaj mora za subjekta biti neočekivan, izvan redan, atipičan, i stoga nepredvidiv; događaj mora biti snažnije sile od sile subjekta, tako da ga subjekt, i da ga je mogao predvidjeti, nije mogao otkloniti ili izbjeći.
13. Okrivljenici u svojoj obrani također navode da su obzirom na sve opisane okolnosti postupali u krajnjoj nuždi da bi osigurali neprekidnu zdravstvenu skrb za pacijente, krajnja nužda je situacija kada je djelo, koje se inače kažnjava, učinjeno radi otklanjanja od sebe ili od drugoga istodobne ili izravno predstojeće neskrivljene opasnosti koja se na drugi način nije mogla ukloniti. Prvi je oblik krajnje nužde ako je pritom učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo, a drugi ako je učinjeno zlo jednako onomu koje je prijetilo. Zakon razlikuje krajnju nuždu koja je razlog isključenja protupravnosti, pa sud donosi presudu kojom se optuženik oslobađa optužbe jer djelo učinjeno u krajnjoj nuždi nije kažnjivo, te krajnju nuždu kao razlog isključenja kažnjivosti, kada sud donosi presudu kojom se optuženik proglašava krivim, ali se oslobađa kazne. Ne može se pozivati na krajnju nuždu osoba koja je dužna izlagati se opasnosti, no ni od tih osoba ne može se tražiti žrtvovanje, pa one imaju pravo na krajnju nuždu ako se od njih zahtijevaju radnje koje znače sigurnu, odnosno visoko vjerojatnu smrt ili tešku tjelesnu ozljedu.
14. Ključni elementi krajnje nužde: opasnost: postoji stvarna, neskrivljena opasnost koja je istodobna ili neposredno predstojeća. Nužnost: opasnost se nije mogla ukloniti na drugi način. Razmjernost: zlo koje je učinjeno (djelo) mora biti manje ili jednako zlu koje je prijetilo (opasnost). Namjera: djelovanje mora biti usmjereno isključivo na sprječavanje opasnosti. Posljedice: isključivanje protupravnosti: Ako je učinjena šteta manja od prijetnje, djelo nije kazneno djelo i osoba se oslobađa optužbe. Isključivanje kažnjivosti: ako je učinjena šteta jednaka prijetnji, osoba je proglašena krivom, ali se oslobađa kazne.
15. Sud smatra kako su u ovom slučaju o odnosu prekršaj ostvareni elementi krajnje nužde budući je obzirom na proglašenu epidemiju covid 19 i veliki broj preminulih postojala stvarna neskrivljena opasnost da takav broj preminulih pacijenata bude još veći ukoliko se ne osigura neprestana zdravstvena skrb, nije postojala nikakva mogućnost da se na drugi način opasnost od širenja epidemije otkloni . Isto tako je nesporno kako je zlo koje je učinjeno odnosno prekovremeni rad djelatnika bolnice koji je bio duži od zakonom propisanog bilo manje od zla koje je prijetilo odnosno od većeg broja preminulih pacijenata, uzevši u obzir kako su svi navedeni radnici pristali da rade na takav način, te su im svi prekovremeni sati bili plaćeni, a iz broja ostvarenih sati bolovanja, te broja zaposlenika na bolovanju tijekom 2022. je jasno vidljivo kako se rad u bolnici nije mogao na drugačiji način organizirati pa je time i učinjena šteta manja od one koja je prijetila, time da sud smatra kako je Zakon o zdravstvenoj zaštiti u ovom slučaju lex specialis u odnosu na opisanu odredbu iz članka 65. stavka 4. Zakona o radu, pa sud stoga smatra da u konkretnom slučaju nesporno postoje okolnosti koje isključuju protupravnost, te ih je sud uz primjenu odredbe članka 182. točke 2.
Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe.
16. Svi troškovi nastali provođenjem ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Republike Hrvatske.
U Bjelovaru, 24. rujna 2026.
SUDAC-MENTOR:
Ratko Laban
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka bez naplate takse.
Dostaviti:
- I, II okrivljenicima
- tužitelju
Nacrt odluke izradila:
viša sudska savjetnica- specijalista
ŠC
