REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3631/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Sanji Hajnal odvjetnici u Osijeku, protiv tužene Addiko bank d.d., OIB: 14036333877, Zagreb, Slavonska avenija 6, zastupane po punomoćniku Iris Šanjug odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjug d.o.o. u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-848/2025-2 od 17. prosinca 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-238/2023-27 od 15. rujna 2025., u sjednici vijeća, održanoj 23. rujna 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija tuženiku protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-848/2025-2 od 17. prosinca 2025., u odnosu na pravno pitanje:
„Je li sud u sporovima radi utvrđenja ništetnosti i restitucije po osnovi ništetnih odredbi ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u CHF dužan, prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu za povrat preplaćenih iznosa, uzeti u obzir i tzv. negativne tečajne razlike (razdoblja u kojima je korisnik kredita plaćao manje od iznosa koji bi platio primjenom početnog tečaja), odnosno dopustiti i provesti prigovor radi prebijanja istaknut od strane tuženika, ako su ispunjene pretpostavke za prijeboj?“ .
Obrazloženje
1. Tuženik je protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž -848/2025- 2 od 17. prosinca 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-238/2023-27 od 15. rujna 2025., podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) postavivši 8 (osam) pravnih pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
"1. Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika propustio informirati tužitelja o pravnim i ekonomskim posljedicama ugovaranja valutne klauzule CHF, iako je banka kao tuženik tvrdila tijekom postupka da je informirala tužitelja u konkretnom ugovoru o kreditu te predložila adekvatne dokaze na tu okolnost, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?
2. Može li se podnošenje tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača (i kojom se ne traži utvrđivanje, osiguranje ili ispunjenje točno određene, individualne tražbine vjerovnika, već je svrha iste zaštita potrošača na općenitoj razini) smatrati vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom/drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja konkretne tražbine, a kojom se radnjom prekida zastara u smislu odredbe čl. 241. ZOO-a?
3. Je li u primjeni čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, ovlašten izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika bio nepošten od dana stjecanja slijedom čega je dužna platiti zatezne kamate od dana stjecanja a ne podnošenja zahtjeva? 4.Da li je presuda nezakonita i nepravilna i da li je počinijena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o pravnoj osnovi dosude zatezne kamate, a osobito o tijeku zateznih kamata, tj. o dospijeću tražbine?
5.Je li sud u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge „Franak“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, prilikom određivanja financijskog vještačenja radi izračuna preplate ovlašten samostalno popuniti pravnu prazninu koja može nastati u slučaju utvrđenja ništetnim dijela odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, na način da odredi izračun razlike temeljem fiksne kamatne stope i temeljem fiksnog tečaja na dan sklapanja ugovora, protivno odredbama članka 324. i 319. Zakona o obveznim odnosima, ili je potrebno navedenu prazninu popuniti na način da se za sve izračune koristi promjenjiva kamatna stopa primjenjiva na HRK kredite za predmetno razdoblje?
6.Je li sud u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge „Franak“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, bez suglasnosti i protivno volji ugovornih strana, ovlašten samostalno, urediti postojeći ugovorni odnos na način da pravne praznine nakon ništetnosti pojedinih odredbi, popuni novim ugovornim odredbama o nepromjenjivosti početno ugovorene kamatne stope i ukidanjem valutne klauzule, iako zakon dopušta ugovaranje valutne klauzule i promjenjivu kamatnu stopu, te iako postoji protivljenje jedne ugovorne strane takvom popunjavanju pravne praznine?
7.Je li presuda nezakonita i nepravilna i je li počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o popunjavanju pravne praznine u ugovorima o kreditu nastale zbog utvrđenja ništetnim odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na promjenjivost kamatne stope i na ugovaranje valutne klauzule, a osobito ako se jedna ugovorna strana protivi popunjavanju pravne praznine kako predlaže druga ugovorna strana?
8.Je li sud u sporovima radi utvrđenja ništetnosti i restitucije po osnovi ništetnih odredbi ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u CHF dužan, prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu za povrat preplaćenih iznosa, uzeti u obzir i tzv. negativne tečajne razlike (razdoblja u kojima je korisnik kredita plaćao manje od iznosa koji bi platio primjenom početnog tečaja), odnosno dopustiti i provesti prigovor radi prebijanja istaknut od strane tuženika, ako su ispunjene pretpostavke za prijeboj?".
2. Odgovor na tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje ništetnosti Ugovora o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama broj 5140030242-62000148992/25 potvrđen kod javnog bilježnika Dinka Đurđevića iz Donjeg Miholjca, pod brojem OV-6503/05 dana 9. studenog 2005., u dijelu u kojem je u članku 3. točke 2., 4. i 5. ugovorena valutna klauzula vezana za tečaj švicarskog franka (u daljnjem tekstu: CHF) te zahtjev tužiteljice za povrat preplaćenih iznosa.
4. Postupajući na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP, prema ocjeni ovog revizijskog suda, osmo postavljeno pravno pitanje (kako je navedeno u izreci ovog rješenja) u prijedlogu za dopuštenje revizije važno je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer praksa drugostupanjskih sudova nije jedinstvena.
5. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP riješeno je kao u izreci, dok se u odnosu na preostala pitanja uzima da je prijedlog u odnosu na njih povučen (čl. 389.b st. 3. ZPP).
Zagreb, 23. rujna 2026.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
