1              Poslovni broj: Gž-44/2024-2

Poslovni broj: Gž-44/2024-2

R E P U B L I K A   H R V AT S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji dr. sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja K. B. iz V., OIB ..., zastupanog po punomoćniku M. L., odvjetniku u R., protiv tuženika A. D. S. iz Luksemburga, OIB ..., zastupanog po punomoćniku N. G., odvjetniku u Z., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-724/2019 od 16. lipnja 2023., dana 6. svibnja 2024.,

r i j e š i o j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-724/2019 od 16. lipnja 2023.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja nije dopuštena subjektivna preinaka tužbe u ovoj pravnoj stvari tako da umjesto tuženika A. D. S. iz Luksemburga, OIB ..., na mjesto tuženika stupi trgovačko društvo A. R. S. d.o.o. iz Z., OIB ....

2. Žali se tužitelj pobijajući prvostupanjsko rješenje zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu da uvaži žalbu i preinači pobijano rješenje na način da dopusti subjektivnu preinaku tužbe, podredno, ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. toč. 2., 4., 8., 13. i 14., u svezi članka 381. ZPP-a, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo, na što ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Obrazlažući pobijano rješenje, sud prvog stupnja navodi kako u konkretnom slučaju nisu ostvarene pretpostavke iz odredbe članka 192. stavak 1. i 2. ZPP-a jer je tužitelj subjektivnu preinaku izvršio tek na ročištu glavne rasprave održanom 15. studenog 2021. pa da je riječ o procesnoj dispoziciji koja je nedopuštena jer nije istaknuta u fazi prethodnog postupka, i to bez obzira na okolnost što ni tuženik, niti treća osoba A. R. S. d.o.o. nisu pristali na preinaku tužbe.

7. Neosnovano žalitelj smatra kako je sud prvog stupnja trebao dopustiti preinaku iako je učinjena nakon zaključenja prethodnog postupka pozivajući se na to da je ovaj parnični postupak "vezan" za ovršni postupak iz kojeg je ovršenik (ovdje tužitelj) upućen na ovu tužbu, u kojem predmetu je dozvoljena promjena ovrhovoditelja.

8. Odredbom članka 192. ZPP-a propisano je da tužitelj može sve do zaključenja prethodnog postupka svoju tužbu preinačiti i tako da umjesto prvobitnog tuženika tuži drugu osobu (stavak 1.). Za preinaku tužbe prema stavku 1. ovog članka potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto tuženika, a ako se tuženik već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i pristanak tuženika (stavak 2.). Nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, umjesto tužitelja može u parnicu stupiti novi tužitelj samo ako tuženik na to pristane (stavak 3.). Osoba koja stupa u parnicu umjesto stranke mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa (stavak 4. članka 192. ZPP-a).

9. Kako je u ovome predmetu tužitelj nakon zaključenja prethodnog postupka, istaknuo da preinačava tužbu na novog tuženika, pri čemu je i izostao pristanak osobe koja treba stupiti u parnicu umjesto tuženika dok je tuženik izričito uskratio pristanak na preinaku, to je pravilno sud prvog stupnja zaključio da za subjektivnu preinaku nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 192. ZPP-a.

10. Naime, suprotno stavu žalitelja, prema odredbi članka 192. stavak 2. ZPP-a, nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari i prije zaključenja prethodnog postupka, umjesto tuženika može biti tužena druga osoba samo ako tuženik na to pristane. U slučaju subjektivne preinake tužbe, sud je nema ovlasti dozvoliti ako nisu ispunjeni svi zakonom predviđeni uvjeti. To znači da sud, suprotno žalbenim navodima, kod subjektivne preinake tužbe ne može dopustiti preinaku ako se tuženik tome protivi, dok kod objektivne preinake tužbe sud može dopustiti preinaku tužbe iako se tuženik tome protivi, ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje među strankama.

11. Kako u konkretnom slučaju nije udovoljeno pretpostavkama iz odredbe članka 192. stavak 2. ZPP-a, žalbeni navodi o tome da je u ovršnom postupku iz kojeg je ovršenik upućen u ovu tužbu došlo do promjene ovrhovoditelja, nisu od utjecaja na zakonitost prvostupanjskog rješenja.

12. S obzirom da žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja, a ovaj žalbeni sud nije našao niti povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Splitu 6. svibnja 2024.