REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3346/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Dubravke Srečec Fletko članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Samiru Ilijaziju, odvjetniku u Rijeci, protiv prvotuženice BĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotuženice IĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi sklapanja ugovora, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-456/2025-3 od 4. veljače 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-519/2023 od 27. siječnja 2025., u sjednici održanoj 23. rujna 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja, odbija se.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije, u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odbacuje se.
III. Odbija se zahtjev prvo i drugo tuženice za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-456/2025-3 od 4. veljače 2026., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-519/2023 od 27. siječnja 2025., s time da je u prijedlogu naznačio pitanja koja smatra važnim pravnim pitanjima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:
"1. Pitanje konvalidacije usmenog ugovora o kupoprodaji nekretnina (čl. 294. ZOO-a): Može li se smatrati da je ugovor o kupoprodaji nekretnine, za koji je propisan pisani oblik, konvalidirao u smislu čl. 294. Zakona o obveznim odnosima (ZOO) u situaciji kada je kupac ispunio svoju obvezu deponiranjem cjelokupnog iznosa kupoprodajne cijene kod odvjetnika kao treće osobe, a nekretnina nije predana u posjed isključivo zbog smrti prodavatelja neposredno nakon postignutog dogovora i deponiranja sredstava?.
2. Pitanje vezanosti nasljednika usmenim predugovorom prednika: Jesu li nasljednici prodavatelja, koji su stekli nekretninu nasljeđivanjem (mortis causa) , a potom je darovali (inter vivos), vezani usmenim dogovorom svog prednika o prodaji nekretnine, ako su za taj dogovor znali i ako je taj dogovor bio uvjet za kupoprodaju druge, funkcionalno povezane nekretnine?.
3. Pitanje funkcionalne cjeline nekretnina kao odlučne činjenice: Predstavlja li činjenica da dva poslovna prostora u naravi čine neraskidivu gospodarsku i funkcionalnu cjelinu (npr. ugostiteljski objekt i prostor za pripremu hrane/preradu mesa) pravno relevantnu osnovu za utvrđenje obveze sklapanja ugovora, ako bi odvojena prodaja onemogućila svrhu i namjenu obje nekretnine?.".
2. Nadalje, tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije pozivom na odredbu čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) navodi da su mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska prava i to pravo na pošteno suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17
- dalje: Konvencija), te pravo na žalbu iz čl. 18. st. 1. Ustava i čl. 13. Konvencije.
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženice su predložile isti odbiti, s time da su zatražile naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pitanja naznačena u tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna pravna pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava u sudskoj praksi. To iz razloga jer tužitelj u postavljenim pitanjima polazi od proizvoljnih tvrdnji suprotnih činjeničnim utvrđenjima u postupku pred nižestupanjskim sudovima. Već zbog toga nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju ovoga suda i dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, u odnosu na postavljena pitanja.
5. Stoga je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno kao u st. I. izreke.
6. U odnosu na prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji je isti utemeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, ovaj sud je stava da tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a jednako tako niti pravo na žalbu. Naime, pobijana presuda je obrazložena i ne može se smatrati nerazumnom niti arbitrarnom. Tužitelju je omogućeno da tijekom postupka iznosi činjenice i predlaže dokaze i na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. Osim toga drugostupanjski sud je u smislu odredbe čl. 375. st. 1. ZPP odgovorio na žalbene navode od odlučnog značenja. Prema tome, ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje, niti da mu je povrijeđeno pravo na žalbu.
7. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, odlučeno je kao u st. II. izreke.
8. Odbijen je zahtjev tuženica za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije jer ta parnična radnja nije bila potrebna u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP (st. III. izreke).
Zagreb, 23. rujna 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
