REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-406/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623 protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, zastupan po punomoćniku Mati Kačanu, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o tužiteljevom i tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, broj Gž-869/2025-3 od 26. lipnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1751/2020-55 od 21. studenog 2024., na sjednici održanoj 23. rujna 2026.,
r i j e š i o j e:
1. Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, broj Gž-869/2025-3 od 26. lipnja 2025., u odnosu na pitanje:
„Predstavlja li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj obiteljskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) ili tu štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu s člankom 27. Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05)?“.
2. Tuženiku se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, broj Gž-869/2025-3 od 26. lipnja 2025., u odnosu na pitanje:
„Može li u parničnom postupku naknade štete temeljem police obveznog osiguranja automobila, primjenom odredbi članka 27.st.3. Zakona o obveznom osiguranju u prometu, kada je nesporno stvarno isplaćena obiteljska mirovina koja je manja od potencijalne invalidske mirovine koja bi bila priznata u slučaju ozljede na radu, temeljem istih ovih zakonskih odredbi biti dosuđen neki iznos stvarne štete?“
Obrazloženje
1.1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, broj Gž-869/2025-3 od 26. lipnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1751/2020-55 od 21. studenog 2024. i kojom je djelomično usvojen tužbeni zahtjev usmjeren na isplatu invalidske mirovine tužiteljevom osiguraniku koji je stradao zbog ozljede zadobivene u prometnoj nezgodi koju je prouzročio osiguranik tuženika.
1.2. U prijedlogu je postavljeno pravno pitanje koje glasi:
„1.Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. odnosno 1. siječnja 2019. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu s člankom 27. Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05)?“
Ukoliko je odgovor na prethodno pravno pitanje da se ipak primjenjuje članak 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, postavlja se dodatno pravno pitanje:
„Da li HZMO-u pripada pravo na naknadu štete prema članku 27. stavku 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) samo u slučaju ako je priznata mirovina zbog ozljede izvan rada viša od one invalidske mirovine koja bi bila priznata u slučaju ozljede na radu?“.
1.3. Navodi da u pogledu ovih pravnih pitanja pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja drugih viših sudova, ukazujući na dopuštene revizije rješenjima ovog suda poslovni broj Revd-1239/2025, Revd – 458/2025, Revd-1209/2025 i dr.), slijedom čega se poziva na razlog propisan čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP).
2. Na tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije podnio je i tuženik postavljajući pravno pitanje koje glasi:
„Može li u parničnom postupku naknade štete temeljem police obveznog osiguranja automobila, primjenom odredbi članka 27.st.3. Zakona o obveznom osiguranju u prometu, kada je nesporno stvarno isplaćena obiteljska mirovina koja je manja od potencijalne invalidske mirovine koja bi bila priznata u slučaju ozljede na radu, temeljem istih ovim zakonskih odredbi biti dosuđen neki iznos stvarne štete?“ .
3.1. Obrazlažući prijedlog za dopuštenje revizije, tuženik upućuje na obrazloženja drugih drugostupanjskih sudova u kojima je izraženo pravno shvaćanje koje nije podudarno shvaćanju osporavane drugostupanjske odluke.
4. Na tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, revizijski sud je utvrdio da je u tužiteljevom i tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena pravna pitanja, navedena i u izreci ovog rješenja, važna za odluku u sporu te za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni i da su za ta pitanja izneseni odgovarajući razlozi važnosti, jer o postavljenim pitanjima postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, a revizijski sud o tom pitanju još nije izrazio svoje p ravno shvaćanje.
6. Slijedom iznesenog je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. u vezi s čl. 389.b st. 3.
ZPP valjalo riješiti kao u izreci.
Zagreb, 23. rujna 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
