REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-412/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Đura Sesse člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Avant car d.o.o., OIB 78707119336, Savska Opatovina 36, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Neven Marić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Bradvica Marić Whal Cesarec d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1335/2023-4 od 29. travnja 2025., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-115/2021 od 22. veljače 2023., u sjednici održanoj 23. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tužitelja, preinačava se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1335/2023-4 od 29. travnja 2025. i sudi:

1. Odbija se žalba tuženika i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-115/2021 od 22. veljače 2023.

2. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove revizijskog postupka u iznosu od 750,00 Eur, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku da isplati tužitelju iznos od 3.654,57 EUR sa zateznim kamatama od 10. srpnja 2018. do isplate (toč. I. izreke), odbijen je zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata na iznos od 3.654,57 EUR preko stope određene toč. I. izreke (toč. II. izreke), naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.969,48 EUR (toč. III. izreke) te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 435,31 EUR (toč. IV. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom prihvaćena je žalba tuženika i preinačena presuda suda prvog stupnja te je odbijen tužbeni zahtjev i zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka (toč. I.1. i 2. izreke), naloženo je tužitelju da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu od 1.243,75 EUR sa zateznim kamatama od 29. travnja 2025. do isplate (toč. I. 3. izreke), odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka u iznosu od 248,75 EUR sa zateznim kamatama od 29. travnja 2025. do isplate (toč. I. 4. izreke) te je naloženo je tužitelju da tuženiku naknadi troškove žalbenog postupka u iznosu od 394,00 EUR (toč. II. izreke).

3. Ovaj sud rješenjem broj Revd-3160/2025-2 od 2. rujna 2025., dopustio je tužitelju podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pitanja:

„Smatra li se trećom osobom u smislu članka 22. stavka 10. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) i primatelj leasinga u situaciji kada je on sanirao štetu na vozilu koje koristi, a koje je u vlasništvu davatelja leasinga?“.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tužitelj je podnio reviziju protiv drugostupanjske presude na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena. Predlaže da ovaj sud preinači drugostupanjsku presudu, uz naknadu troškova revizijskog postupka.

5. U odgovoru na reviziju tuženik predlaže odbaciti reviziju kao nedopuštenu, a podredno odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troškova odgovora na reviziju.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev za naknade štete, jer je tužitelj kao primatelj leasinga platio popravak vozila u vlasništvu davatelja leasinga Porsche leasing d.o.o., za koju štetu je odgovoran vozač vozila osiguranog kod tuženika, koje je također u vlasništvu Porsche leasing d.o.o.

9. Prvostupanjski sud pozivom na odredbu čl. 22. st. 10. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 - dalje: ZOOP), čl. 10. i 14.1. Općih uvjeta i čl. 29., 91., 1045., 1090. i 1086. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 - dalje: ZOO) djelomično prihvaća tužbeni zahtjev u bitnom s obrazloženjem:

- da je tužitelj primatelj leasinga i korisnik vozila oštećenog u prometnoj nesreći, a Porsche leasing d.o.o. vlasnik i davatelj leasinga istog vozila;

- da je za predmetnu prometnu nesreću odgovoran vozač vozila, kojeg je vlasnik i davatelj leasinga Porsche leasing d.o.o. i koje je osigurano kod tuženika;

- da tužitelj, kao ugovaratelj osiguranja i korisnik vozila nije odgovoran za prometnu nesreću, pa se ima smatrati trećom osobom odnosno ima aktivnu legitimaciju potraživati naknadu štete koja mu je nastala u prometnoj nesreći jer je obavio popravak vozila i podmirio troškove popravka u iznosu od 3.654,57 EUR;

- da je na temelju odredbi Ugovora o operativnom leasingu i Općih uvjeta, tužitelj kao primatelj leasinga bio dužan popraviti predmetno vozilo i platiti troškove popravka bez obzira tko je odgovoran za štetni događaj, slijedom čega se radi o zakonskoj subrogaciji te je na tužitelja prešla tražbina prema odgovornoj osobi sa svim sporednim pravima i neovisno o suglasnosti davatelja leasinga od 2. studenoga 2021. da se djelomična šteta nastala na vozilu u ovom štetnom događaju isplati u korist tužitelja te tužiteljeva aktivna legitimacija proizlazi iz čl. 91. ZOO-a i čl. 90. ZOO-a.

10. Drugostupanjski sud preinačava prvostupanjsku presudu iznoseći shvaćanje da se Porsche leasing d.o.o. nikako ne može smatrati trećom osobom u smislu odredbe čl. 22. st. 1. ZOOP-a, niti se primatelj leasinga u konkretnom slučaju može smatrati trećom osobom u smislu odredbe čl. 22. st. 10. ZOOP-a iz razloga jer je utužena šteta nastala na vozilu u vlasništvu Porsche leasing d.o.o. te je prouzročena vozilom koje je također u vlasništvu Porsche leasing d.o.o. Prema shvaćanju drugostupanjskog suda navedene zakonske odredbe primjenjuju se u slučaju kada primatelju leasinga, koji je ugovaratelj osiguranja i korisnik vozila, nastane kakva neimovinska šteta u vidu smrti, tjelesne ozljede i narušavanja zdravlja ili imovinska šteta u vidu uništenja ili oštećenja stvari u njegovom vlasništvu. U predmetnom slučaju, radi se o imovinskoj šteti koju je pretrpio Porsche leasing d.o.o. budući da je šteta nastala na vozilu u njegovu vlasništvu, a ne na određenoj stvari u vlasništvu primatelja leasinga. Budući je osiguranje od automobilske odgovornosti osiguranje prema trećima, a ovdje nema treće oštećene osobe to nema niti osnove za pokriće štete na temelju osiguranja od automobilske odgovornosti.

11. Prema odredbama točke 10.1. Općih uvjeta davatelja leasinga za zaključenje ugovora o operativnom leasingu, primatelj leasinga odgovara za štete, obveze i tražbine koje bi u vezi s objektom leasinga mogle nastati davatelju leasinga kao vlasniku objekta leasinga ili kojoj trećoj osobi, bez obzira je su li nastale osobnom krivnjom, krivnjom trećih, zlouporabom ili slučajem te je, sukladno odredbi točke 14.1. Općih uvjeta, primatelj leasinga u slučaju oštećenja objekta leasinga obvezan isti bez odgode dopremiti u najbližu ovlaštenu radionicu i prepustiti popravak ovlaštenoj radionici i provesti cjelokupan postupak naplate djelomičnih šteta na objektu leasinga.

12. Iz navedenih odredbi Općih uvjeta proizlazi obveza tužitelja izvršiti popravak vozila te provesti cjelokupni postupak naplate djelomične štete na objektu leasinga, a što je tužitelj ispoštivao te platio popravak vozila, iako nije odgovoran za nastanak štete i štetnog događaja već je to isključivo osiguranik tuženika, posljedično čemu je tužitelju nastala utužena imovinska šteta.

13. Sukladno odredbi čl. 2. st. 1. t. 2. ZOOP-a, obvezna osiguranja u prometu su, između ostalog, osiguranje vlasnika, odnosno korisnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama (osiguranje od automobilske odgovornosti).

14. Odredba čl. 22. st. 1. ZOOP-a propisuje da je vlasnik vozila dužan sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari.

15. Prema čl. 22. st. 10. ZOOP-a trećom osobom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i primatelj leasinga koji je ugovaratelj osiguranja i korisnik vozila, a nije odgovoran za prometnu nesreću u kojoj mu je prouzročena šteta od vozila istoga davatelja leasinga.

16. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da za priznavanje primatelju leasinga statusa treće osobe moraju biti kumulativno ispunjene dvije pretpostavke: da je primatelja leasinga ugovaratelj osiguranja i korisnik vozila te da nije odgovoran za prometnu nesreću u kojoj mu je prouzročena šteta.

17. Kako nije sporno da su u ovoj pravnoj stvari kumulativno ispunjeni uvjeti iz čl. 22. st. 10. ZOOP-a to se, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, tužitelj ima smatrati trećom osobom i ostvaruje pravo potraživati naknadu štete koju je pretrpio u prometno j nesreći koju je uzrokovalo drugo vozilo u vlasništvu istog davatelja leasinga. Time je ujedno i odgovoreno na postavljeno pitanje.

18. Stoga se u takvoj činjeničnoj i pravnoj situaciji ne može odricati svojstvo treće osobe primatelju osiguranja na način kako to tumači sud drugog stupnja. Naime, to što je utužena šteta nastala na vozilu u vlasništvu davatelj leasinga Porsche leasing d.o.o., a prouzročena vozilom koje je također u vlasništvu davatelj leasinga Porsche leasing d.o.o. ne otklanja ugovornu obvezu tužitelja kao primatelja leasinga da štetu na vozilu popravi i provede cjelokupan postupak naplate djelomičnih šteta na vozili, sukladno točke 10.1. i 14.1. Općih uvjeta. Drugačije tumačenje dovelo bi do toga da bi tužitelj bio odgovoran za nepostupanjem po ugovornim odredbama.

19. Slijedom navedenog, za tužitelja je u konkretnom slučaju nastala imovinska šteta koja se sastoji u tome da je tužitelj bio dužan podmiriti (popraviti o svom trošku) štetu na vozilu premda nije krivac za nastanak štete i štetnog događaja, već je to isključivo osiguranik tuženika iz čega slijedi i njegova aktivna legitimacija potraživati naknadu štete od tuženika budući da mu je šteta nastala u vidu smanjenja njegove imovine uslijed plaćanja računa radi popravka štete jer nije kriv zbog nastanka štetnog događaja i štete, a koje ovlaštenje je propisano i člankom 14.1 . Općih uvjeta.

20. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP-a valjalo je prihvatiti reviziju tužitelja i preinačiti drugostupanjsku presudu i odlučiti kao u točki I.1. izreke ove presude.

21. S obzirom na to da se preinačenjem presude promijenio uspjeh u parnici, valjalo je preinačiti i odluku o troškovima postupka te odbiti zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka i odlučiti kao u točki I.2. izreke ove presude.

22. Tužitelj je uspio s revizijom, pa je ovaj sud sukladno odredbi čl. 166. st. 2. u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a odlučio o troškovima cijelog postupka.

23. Uz trošak određen prvostupanjskom presudom (čl. 154. st. 1. ZPP -a) tužitelju je sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a dosuđen i trošak zastupanja po odvjetniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23), za sastava prijedloga za dopuštenje revizije i trošak sastava rev izije prema Tbr. 10/5 - ukupno 600,00 Eur što uz PDV 25% iznosi 750,00 Eur.

Zagreb, 23. rujna 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić