Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-4027/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Jadranki Travaš kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja Projekt Gredice d.o.o. OIB: 03310300901 iz Zagreba, Ulica Antuna Nemčića 9, kojeg zastupa punomoćnik Petar Ćubela, odvjetnik u Zagrebu, protiv 1. protustranke DC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. protustranke SC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 3. protustranke DCT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 4. protustranke NC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. protustranke PC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-185/2025-2 od 24. travnja 2026., dana 23. rujna 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja Projekt Gredice d.o.o. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-185/2025-2 od 24. travnja 2026.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagatelja radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u katastarskoj općini [katastarska općina] kao zk. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta: oranica, [adresa], površine 1080 m2 geometrijskom diobom.
2. Predlagatelj se žali protiv rješenja zbog bitne povrede postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Žalba je neosnovana.
4. Predmet ovog postupka je prijedlog predlagatelja radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u katastarskoj općini [katastarska općina] kao zk. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta: oranica, [adresa], površine 1080 m2, na kojoj su kao suvlasnici upisani BC za 100/300 dijela, Projekt Gredice d.o.o. za 100/300 dijela i DC za 100/300 dijela, civilnom diobom. Predlagatelj u prijedlogu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice navodi da je BC umrla te da se ostavinski postupak pred sudom prvog stupnja vodi pod poslovnim brojem O- 5776/2018 te da su njeni zakonski nasljednici HC, te po pravu predstavljanja DC, DCT, NC i PC no navodi da protustranke ne žele potpisati i provesti geometrijsku diobu, slijedom čega predlaže razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom.
5.1. Sud prvog stupnja je tijekom postupka utvrdio:
- na temelju zemljišnoknjižnog izvatka za nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da se ista sastoji od zk. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta, oranica, [adresa], površine 1080 m2, te da su na istoj kao suvlasnici upisani BC za 100/300, Projekt Gredice d.o.o. za 100/300 i DC za 100/300,
- uvidom u spis suda prvog stupnja poslovni broj O-5776/2018 iza pok. EC utvrđeno je da su zakonskim nasljednicima utvrđeni kćerka SC i sin MC koji je tijekom postupka preminuo, a njegovim nasljednicima utvrđeni su supruga DC i djeca NC, PC i SCT,
- da je nasljednica VC u ostavinskom postupku poslovni broj O- 5776/2018 istakla da potražuje nužni dio te da se kao ostavinska imovina ostaviteljice imaju utvrditi i suvlasnički dijelovi nekretnina koji glase na ostaviteljicu uključujući i nekretnine upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje su predmet ovog postupka, te da se sunasljedniku MC u njegov nasljedni dio uračunaju darovi primljeni od ostaviteljice,
- da je, između ostalih darovanja učinjenih u korist MC, ugovorom o darovaju od 1. prosinca 1998. ostaviteljica darovala MC cijeli svoj suvlasnički dio nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-dio kčbr. [katastarska čestica]/2F koji se u naravi sastoji od 100 čhv zemljišta i suvlasničkog dijela stambene obiteljske kuće i dvora u [adresa] na kojoj je ostaviteljica upisana pod imenom BC kao nositelj prava korištenja u 100/400 dijelova nekretnine kč. br. [katastarska čestica]/2F-oranica [adresa] u [adresa] površine 400 čhv kao ZK tijelo AI koje je uknjiženo kao društveno vlasništvo,
- da je ista nekretnina zk.č. [katastarska čestica] pod brojem [broj ZK uloška], 3. rujna 2020. raspisana na zk.č. [katastarska čestica] oranica, [adresa] površine 1080 m2, zk.č. [katastarska čestica] , dvorište i dvorište, [adresa], ukupne površine 344 m2 i zk.č. br. [katastarska čestica] dvorište, [adresa], ukupne površine 15 m2 te su zk.č. br. [katastarska čestica] otpisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ostala upisana zk.č. [katastarska čestica]- [adresa], površine 211 m2 upisana u posjedovnom listu ... k. o. [katastarska općina] na ime DC, slijedom čega proizlazi da je ostaviteljica MC za života darovala svojih 100/400 dijelova prava korištenja nekadašnje zk. č. [katastarska čestica], koja u naravi odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj O-5776/2018-20 od 16. prosinca 2020.preinačenim rješenjem Županijskog suda u Varaždinu posl. broj Gž- 757/2021 od 16. srpnja 2021. prekinut ostavinski postupak iz pok. EC te je VC upućena na pokretanje parnice protiv DC i protiv SCT, NC i PC, radi utvrđenja vrijednosti nužnog dijela i radi vraćanja u ostavinu dara koji je ostaviteljica kao darovateljica učinila MC kao daroprimcu Ugovorom o darovanju cijelog svog suvlasničkog dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] Stenjevec i to dio kč. br. [katastarska čestica]/2F sve k. o. [katastarska općina],
- dakle utvrđeno je da je ostaviteljica za života darovanjem učinjenim u korist MC raspolagala nekretninom koja je predmet ovog postupka, pa se ista ne može smatrati ostavinskom imovinom u smislu čl. 5. st. 3. Zakona o nasljeđivanju ( „ Narodne novine „ broj 48/03 i 163/03; dalje- ZN), već ista nekretnina može eventualno biti predmetom povrata dara u ostavinu, ukoliko bi se u parnici utvrdio da je navedenim darovanjem povrijeđeno pravo na nužni dio sunasljednice i to u dijelu u kojem je njezin nužni dio povrijeđen.
6.1. Sud prvog stupnja pravilno utvrđujući u pobijanom rješenju da iz stanja zemljišne knjige proizlazi da 2.-4. protustranke nisu upisane u zemljišnim knjigama kao suvlasnici nekretnine koja je predmet postupka već je kao suvlasnica u zemljišnoj knjizi i dalje upisana njihova pravna prednica pok. BC, a da kao stranke u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine moraju biti navedeni svi zemljišnoknjižni ( su)vlasnici, pravilno je postupio kada je odbio prijedlog predlagatelja kao neosnovan. Ovo iz razloga jer odredba članka 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV) daje isključivo pravo suvlasnicima na razvrgnuće suvlasničke zajednice, pa stoga predlagatelj i protustranke moraju biti suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća suvlasništva.
6.2. Stoga je pravilan zaključak suda prvog stupnja da postupak razvrgnuća suvlasništva može pokrenuti i voditi samo suvlasnik protiv pravnog subjekta koji je također suvlasnik iste nekretnine, a odluka suda o razvrgnuću može biti valjani pravnim temeljem razvrgnuća suvlasništva samo onih suvlasnika koji su sudjelovali u postupku i samo glede onih stvari i prava koje su njima određene kao predmet diobe (čl. 56. st. 1. ZV).
7.1. Pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da u postupku diobe nekretnina suvlasnici imaju svojstvo nužnih suparničara i zato svi moraju sudjelovati u postupku jer u protivnom postoji nedostatak procesnopravne legitimacije za vođenje postupka i ne može doći do razvrgnuća suvlasničke zajednice jer niti suvlasnik koji je sudjelovao u takvom razvrgnuću ne može steći pravo vlasništva s obzirom da na suvlasnika koji nije sudjelovao u razvrgnuću i na njegov suvlasnički dio nema nikakvog utjecaja provedeno razvrgnuće, pa i nadalje egzistira suvlasnička zajednica.
7.2. U tom pravcu je donijet zaključak na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. broj Su-IV-148/2018 prema kojim: "Suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina su jedinstveni i nužni suparničari, te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina."
8. Stoga je pravilno sud prvog stupnja utvrdio da u situaciji kada postoje osobe koje bi mogle biti eventualni suvlasnici tj. osobe koje bi mogle steći pravo vlasništva na nekretnini bez upisa u zemljišnu knjigu: na temelju zakona (npr. nasljeđivanjem/ dosjelošću), na temelju odluke suda (npr. rješenjem o dosudi) ili drugog tijela (npr. rješenjem o izvlaštenju) ili na drugi način, ne mogu biti stranke u postupku razvrgnuća suvlasništva u izvanparničnom postupku, jer im nedostaje procesna legitimacija sve dok svoje pravo ne upišu u zemljišnu knjigu i dok u zemljišnoj knjizi nisu vidljivi njihovi točni suvlasnički udjeli obzirom da je ta činjenica bitna za utvrđivanje načina diobe i snošenja troškova razvrgnuća.
9. Sud prvog stupnja je utvrdio uvidom u ostavinski spis iza pok. EC da predmetna nekretnina nije ušla u sastav ostavinske imovine iza pok. EC pa stoga ista nije ni mogla biti provedena u zemljišnoj knjizi, s obzirom da je prethodno pitanje postoji li osnova za vraćanjem navedene nekretnine kao dara učinjenog u korist MC u ostavinu radi povrede nužnog dijela sunasljednice i u kojem omjeru, čime će se tek utvrditi tko su nasljednici na istoj i tko će nakon pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka biti (su)vlasnik nekretnine koja je predmetom ovog postupka.
10. Naime, stranka koja tvrdi da je suvlasništvo stekla bez upisa u zemljišnu knjigu dužna je dokazati izvanknjižno stjecanje suvlasništva, no navedeno ne može biti predmet izvanparničnog već isključivo parničnog postupka bzirom da izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasništva nije namijenjen sređivanju zemljišnoknjižnog stanja u odnosu na pravne subjekte koji imaju pravo upisati svoje pravo (su) vlasništva u zemljišnu knjigu, a to iz nekog razloga nisu učinili prije pokretanja postupka razvrgnuća suvlasništva. Kao što je već navedeno razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina može se zahtijevati isključivo prema stanju u zemljišnoj knjizi i to isključivo u odnosu na upisane (su) vlasnike na tim nekretninama i u odnosu na njihove suvlasničke udjele onako kako su isti upisani u zemljišnoj knjizi.
11. Slijedom iznesenog neosnovanim se ukazuju žalbeni navodi da je sud trebao prekinuti ovaj postupak sukladno odredbi čl. 213. st. 1. točka 1. ZPP-a ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju, s obzirom da se u konkretnom slučaju uopće ne radi o prethodnom pitanju koji bi izvanparnični su mogao rješavati u ovom postupku. Naime, pitanje predstavlja li nekretnina ostavinsku imovinu, te pitanje prava na nasljedstvo i nasljednih omjera, do okončanja ostavinskog postupka, ne predstavlja prethodno pitanje o kojem sud prvog stupnja može odlučivati u ovom izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasništva, već da bi sud proveo razvrgnuće, nužno je utvrđenje o tome tko je suvlasnik i u kojem omjeru nekretnine za koju se traži razvrgnuće, a što je moguće utvrditi isključivo nakon provođenja ostavinskog postupka pok. EC u odnosu na predmetnu nekretninu. Stoga su neosnovani žalbeni navodi da je sud prvog stupnja trebao prekinuti ovaj postupak u smislu čl. 213. st. 1. ZPP-a te je a suprotno žalbenim navodima prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice pravilno odbijen.
12. Slijedom iznesenog, suprotni žalbeni navodi predlagatelja te pozivanje na drugačiju praksu Županijskih sudova bez utjecaja je na pravilnost pobijane odluke.
13. S obzirom da se nisu ispunili žalbeni razlozi predlagatelja, a niti je ovaj sud našao razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, to je trebalo, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. - ispravak, 57/11., 148/11.
- pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., u daljnjem tekstu: ZPP), njegovu žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja, odnosno odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 23. rujna 2026.
Sutkinja
Jadranka Travaš
