REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: P-1243/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, u pravnoj stvari tužiteljice NN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] po punomoćniku Boži Vrkić, odvjetnicima iz Zadra protiv tuženika: ZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima Karlu Suriću i Ivoni Stazić Malbaša, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Surić&Partneri d.o.o., Ulica Postrojbi specijalne policije Zadar 10, radi utvrđenja vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave dana 20. kolovoza 2026. godine u nazočnosti pun. tužiteljice i osobno tuženice i pun. tuženika, te presude objavljene 23. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

I. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici lica mjesta izrađenoj od strane MN, geod. označenog likom i točkama A-B-C-D-E-J-K-L- A površine 272 m2, za cijelo, koja skica je sastavni dio ove presude što je tužena dužna priznati i trpjeti da se tužiteljica, temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti, a nakon provedenog postupka parcelacije, upiše kao vlasnik novoformirane nekretnine nastale od dijela opisane nekretnine, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II.Dužna je tužena naknaditi tužiteljici prouzročeni parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom počevši od donošenja prvostupanjske presude pa od isplate u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

r i j e š i o  j e

Nalaže se tužiteljici da tuženici isplati parnični trošak u iznosu od 2.000,00 EUR-a, sa zakonskom zateznom kamatom počevši od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnik i posjednik dijela čest. zem. [katastarska čestica] .o.Crno, u skici lica mjesta izrađenoj od strane MN, geod. označenog likom i točkama A-B-C-D-E-J-K-L-A površine 272 m2, za cijelo, koji dio skupa sa dijelom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici lica mjesta izrađenoj od strane MN, geod. označenog likom i točkama A-B-C-D-E-J-K-L- A površine 281 m2 te dijelom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u skici lica mjesta izrađenoj od strane MN, geod. označenog likom i točkama I-F-G-H-I površine 305 m2, čini jednu cijelinu. Tužiteljica je pravo vlasništva na označenim nekretninama, koje u naravi, ponavlja se, predstavljaju jednu jedinstvenu cjelinu, stekla nasljeđivanjem svoje pok.majke JN dok je JN to stekla nasljeđivanjem svojeg pok.supruga SN ( Toni) Mičić koji je to stekao nasljeđivanjem svojeg pok.oca N ( Jandre) Mičić. Opisane nekretnine tužiteljici i članovima njene obitelji služile su kao pašnjak a u jednom manjem dijelu kao oranica odnosno vrt u kojem su se sadile i sijale razne povrtlarske kulture.Na tom dijelu i danas se nalazi nekoliko stabala maslina koje održava i sa njih ubire plodove isključivo tužiteljica. Cijeli posjed je bio ograđen prema vlasnicima susjednih nekretnina sa suhozidom odnosno u sjeveroistočnom dijelu se nalazi put , na sjeverozapadu tj.na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je vlasnik susjedne nekretnine ŠN, na jugoistočnom dijelu odnosno na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je vlasnik susjedne nekretnine UN dok je vlasnik susjedne nekretnine na krajnjem jugu GN. Međutim, unatoč prednjemu i činjenici što su prednje okolnosti poznate tuženoj tužena je, iz tužiteljici nepoznatog razloga, opisani dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripojila svojoj nekretnini odnosno od ranije nekretnine i ovaj dio prikazala kao svoj te se na istom upisala kao vlasnik iako sa tim dijelom, nesporno, nema ništa. Preostali dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , doista, predstavlja vlasništvo tužene međutim sa ovim opisanim u citiranoj skici lica mjesta i omeđenim slovima J-E-F-I-J površine 272 m2 tužena, doista, nema ništa. Tužiteljica je sa tuženom, u više navrata, pokušala na miran način riješiti nastali problem međutim, nažalost, tužena to odbija učiniti pa tužiteljici nije preostalo ništa drugo do li ustati ovom tužbom za koju predlaže dostaviti je tuženoj na odgovor, provesti predložene dokaze, te nakon toga donijeti presudu kojom se usvaja tužbeni zahtjev tužitelja.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da se u cijelosti protivi navodima iz tužbe, kao i tužbenom zahtjevu tužiteljice. Tužena ovim putem dostavlja pravomoćnu presudu donesenu od strane Općinskog suda u Zadru dana 23. ožujka 2017.g., poslovni broj: P-2123/2016, iz koje je razvidno da je ista stekla vlasništvo nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini 878 m2, a koja sada odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uz to, ističe se da je upravo tužiteljica dala suglasnost na parcelacijski elaborat kada je tužena parcelirala naprijed navedenu nekretninu, a koja je parcelirana po naprijed navedenoj pravomoćnoj presudi, stoga tužena ovim putem dostavlja parcelacijski elaborat Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Vicko Burčul, od ožujka 2018.g. potvrđeno od strane DGU, Područni ured za katastar Zadar dana 06.09.2018.g., Klasa: 932-06/18-02/1849, Urbroj: 541-22-01/10-18-3Potpisom na naprijed navedenom elaboratu tužiteljica je učinila nespornim ne samo među nego i vlasništvo, pa je potpuno nejasno i nelogično na koji način i iz kojeg razloga podnosi predmetnu tužbu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nikada tužiteljica nije imala posjed utužene nekretnine niti je među strankama to bilo sporno. Tužena ne osporava evidencijsku činjenicu da je tužiteljica evidentirana na katastru u posjedovnom listu 5337 k. o. [katastarska općina] na ukupnu površinu od 1000 m2, ali naglašava da ta čestica još uvijek ima veliku kvadraturu pa neka tužiteljica svoju kvadraturu utvrđuje unutar gabarita te nekretnine, a ne nekretnine koja je uredno po zakonu parcelirana, a u odnosu na koju je i utvrđeno pravo vlasništva. Tužiteljica je tek nedavno pristupila tuženoj stoga ovakva tužba za tuženu predstavlja veliko iznenađenje. Ukoliko bi tužiteljica ustrajala na svojoj tužbi i neosnovanim tužbenim navodima, kao i dokazima, tužena pridržava pravo na pripremnom ročištu predložiti daljnje dokaze kojima će potkrijepiti svoje navode. Slijedom svega naprijed navedenog jasno je da tužiteljica nema nikakav pravni temelj za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine, te se predlaže istu odbiti s tužbenim zahtjevom u cijelosti kao neosnovanim te naknaditi tuženici parnični trošak.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao zemljišno knjižne podatke, katastarski plan, posjedovne podatke, proveo očevid na licu mjesta, saslušao svjedoke LN, ŠN, PN, IN, ŽN, BN, CN i saslušao stranke NN i ZN.

4. Provedenim očevidom na licu mjesta utvrđeno je da predmet spora predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što da odgovara liku na skici sa l.s. 4 koja je dostavljena uz tužbu. Također je na očevidu utvrđeno da je predmet spora sa jugozapadne strane ograđen suhozidom, a sa jugoistočne strane da među predstavljaju željezni klinovi.

5. Svjedok LN, stric tuženice i rođak tužiteljice između ostalog iskazuje da bi predmetna nekretnina bila u vlasništvu tuženice, i koliko je njemu poznato da NN na toj zemlji nije ništa radila, i da mu je osobno rekla da ona ne zna gdje bi tu bila njezina zemlja.

6. Svjedok ŠN koji je nesrodan sa strankama između ostalog iskazuje da bi predmetna nekretnina bila u vlasništvu sada tuženice, i da se sjeća kad je bio dijete da je njegov otac govorio da ne puštaju blago u " Z", a M da je pradjed od tuženice ZN.

7. Iz iskaza IN, oca tuženice proizlazi da su njegov otac i NN majka brat i sestra. Ovaj svjedok je točno na skici pokazao predmet spora te iskazao da je ta nekretnina sa dvije strane omeđena suhozidom, a sa sjeverno istočne strane starom bodljikavom žicom sa starim palama koje još uvijek stoje, a sa četvrte strane da je bio prolaz, dio od drače, dio od žice. Predmet spora da je oduvijek bio u vlasništvu njegove bake J, da su imali samo jednu kćerku i to njegovu majku HN koju je ta zemlja pripala jer je bila jedinica. On da je tu znao držati ovce jer je to bilo ograđeno i da tu nitko nije dovodio ovce osim njih. Njegov otac da je došao u laštvo kod supruge, bake tuženice i ta zemlja da potječe od njezinih roditelja. Nikada da tužiteljica, kao niti itko od njezine obitelji nije dolazio na ovu parcelu niti polagao kakvo pravo, već da su oni imali svoju parcelu, a to da je bio dio koji je na skici označen zelenom bojom.

8. Svjedok UN iskazuje da mu nije poznato kako je došlo do diobe u obitelji pok. AN, a da mu je poznato da ovaj dio koji je označen zelenom bojom da je obrađivao pok. S, a to da je NN stric. Ova druga dva dijela nekretnine na skici obojana žuto i crvenom bojom da su bili borovi i čempresi i da se nije obrađivalo. Na cijelu parcelu da je ovce vodio S, a koliko mu je poznato da je obitelj ZN preko dijela koji je na skici označen crvenom bojom od sjeverne strane prema dolje imala put cca 2,5 – 3 m i koliko mu je poznato da je njezina parcela 1742/5. On također da ima u blizini jedan vrt i da je vidio bager kako čisti ovaj dio koji je na skici označen žutom, a tko je doveo bager da ne zna. Ove parcele da su ranije bile jedno tijelo, ova označena zelenom bojom da je bilo ograđena sa svih strana suhozidom i to se sve obrađivalo, dio žutom bojom i crvenom označenom na skici da su činile jedno tijelo. Onim putem o kojem je prije rekao da se istim proolazilo i do ove dvije parcele označene žutom i zelenom bojom. Pok. Š i članove njegove obitelji da nikad nije vidio da koriste parcelu označenu zelenom, žutom i roza bojom.

9. Svjedok CN iskazuje da se sjeća kao dijete da su na ove parcele koje su na skici označene bojama dolazili djed ZN, sada pok. U, njezin stric G, to da je kamenjar, da nije obradivo, sada da ne zna da li su ograđene suhozidom danas, a ranije da je sve bilo ograđeno suhozidom. Njemu da nisu poznate nikakve diobe unutar obitelji, i da on ne zna točno ni granice svoje zemlje. Također da mu nije poznato da je bager nešto čistio.

10. Svjedok BN iskazuje da su njegova majka i NN majka rodice, te da tu ima na istom predjelu da je predmet spora i svoju kuću. Koliko da se sjeća uvijek da su govorili da je nekretnina označena zelenom bojom L, a kako se on podijelio s braćom da mu nije poznato. Nekretninu označenu žutom bojom, ona da je bila baš kamenjar i tuženica je to očistila bagerom kao i nekretninu označenu crvenom bojom i čest. 1742/5. Oni da su te parcele zvali P po pok. djedu ZN, a on da je od NN majke brat, a koga je to pripalo da ne zna.

11. Iz iskaza svjedokinje PN proizlaze da su njezin otac i NN otac bili braća, a ZN pradjed i njezin pradjed AN braća. Žuti dio na skici označen da je bio u vlasništvu NN koje da je dobila od svog oca SN zvanog I, a on od svog oca Ž. Njezin pradjed AN i M, a to da je ZN pradjed su se podijelili davno i u tom diobi njezinog pradjeda AN da je pripalo sve označeno žutom, crvenom i zelenom bojom. Ovaj dio označen zelenom bojom u gornjem dijelu prema žutom je jedna velika stijena i da je tu neobradivo. Negdje po sredini da je bio ulaz zvan Mala laza, a sa donje strane da se nije moglo ući jer je bio visok suhozid.

12. Iz iskaza tužiteljice između ostalog proizlazi da je nekretnina koja je predmetom postupka u njezinom vlasništvu koju da je dobila nasljeđivanjem svoje majke, a njezina majka od svog supruga, a njezinog oca SN, također nasljeđivanjem, te da nikad nije bilo spora u njihovoj obitelji što se tiče predmetne nekrentine.

13. Tuženica ZN između ostalog iskazuje da je predmetnu nekretninu dobila darovanjem od svoga oca koji je isto naslijedio od svoje majke HN, rođ. SN.

14. Iz presude P-2123/2016 proizlazi da je taj postupak vođen po tužbi ZN protiv FN i KN radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, te je u tom postupku donesena pravomoćna presuda kojom se tužiteljica, a ovdje tuženica ZN utvrđuje da je temeljem dosjelosti stekla pravo vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 878 m2, na skici lica mjesta s prijedlogom diobe vještaka Vicka Burčula iz travnja 2016 koji je prikazan likom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-A žutom bojom za cijelo.

15. Isto tako iz isprava u spisu proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koji dio je ovdje tuženica utvrđena vlasnicom u gore navedenom parničnom predmetu.

16. Ovaj sud smatra da tužiteljica nije dokazala osnovanost tužbenog zahtjeva.

17. Naime, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je tuženica vlasnica spornog dijela predmetne nekretnine, a ne tužiteljica, a što proizlazi iz gore navedenog postupka koji se vodio pred ovim sudom, te je isto tako utvrđeno da je sporni dio predmetne nekretnine nastao upravo od dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koji dio je tuženica utvrđena vlasnicom.

18. Obzirom na prethodno navedena utvrđenja u postupku ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužiteljica osnovan, a sve sukladno odredbi članka 114 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravnima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15, 94/17 - pročišćeni tekst), odlučeno je kao u izreci presude

19. Također svjedoci koji su saslušani u ovom postupku i to: LN, ŠN, IN, ŽN, CN, BN iskazuju da sporni dio predmetne nekretnine nije u vlasništvu tužiteljice, već tuženice, a iskazima kojih svjedoka sud poklanja vjeru jer isti imaju neposrednih saznanja o predmetu spora, te iz dokaznog postupka proizlazi i da je tuženica ovu nekretninu dobila darovanjem od svog oca. Svjedokinja PN je između ostalog iskazivala da je vlasnica spornog dijela nekretnine tužiteljica, a kojem iskazu sud nije poklonio vjeru iz razloga što je njezin iskaz u suprotnosti ostalih svjedoka, kao i ispravama u spisu.

20. Obzirom na prethodno navedena utvrđenja u postupku ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovanim, te je odlučeno kao u izreci presude.

21. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22– u daljnjem tekstu ZPP), te Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika jer je tuženik bio zastupan po punomoćniku iz reda odvjetnika, te trošak sastava odgovora na tužbu -100 bodova, za zastupanje na ročištu 18. prosinca 2023., 23 travnja 2024., očevid 23. prosinca 2024., 20, kolovoza 2025., 11. studenog 2025., 09. ožujka 2026., 20. kolovoza 2026.za svako po 100 bodova što sveukupno uz uračunati PDV iznosi 2.000,00 EUR-a.

U Zadru, 23. rujna 2026.

S u t k i n j a:

Jasenka Glavan

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka.

DNA:

- Tužiteljici po pun.

- Tuženici po pun.

Nakon pravomoćnosti:

- Porezna uprava Zadar.