Baza je ažurirana 18.01.2026. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679
1
|
Poslovni broj 13 P-5/2024-10 |
|
|
|
Republika Hrvatska Općinski sud u Gospiću Trg Alojzija Stepinca 3 53000 Gospić |
Poslovni broj 13 P-5/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović u pravnoj stvari tužiteljice I. L. Š. iz P., koju zastupa punomoćnik T. V., odvjetnik u G., protiv tuženika 1. I. P. iz Z., , OIB: …, 2. tuženika M. P. iz V. G., L., , OIB: … i 3. M. H. iz Z., , OIB: … radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 27. ožujka 2024. i nakon objave dana 6. svibnja 2024.
p r e s u d i o j e :
Utvrđuje se da je tužiteljica I. L.-Š. iz P., , OIB: … vlasnica nekretnine kčbr. 606 oranica burnica pod krajem površine 142 čhv upisana u zk.ul.br. 26 k.o. B. i to ¼ suvlasničkog dijela 1. tuženika I. P. te se nalaže uknjižba prava suvlasništva tužiteljice u ¼ dijela predmetne nekretnine u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. U tužbi od 19. kolovoza 2022. tužiteljica je navela da su u zemljišnoj knjizi kao vlasnici predmetne nekretnine kčbr. 606 k.o. B. upisani tuženici iako je stvarni vlasnik i posjednik predmetne nekretnine tužiteljica. Navodi da je predmetnu nekretninu posjedovao njezin otac N. L., koji je dio svojih nekretnina naslijedio od majke T. L. koja je umrla 70-ih godina prošlog stoljeća dok je dio nekretnina kupio 50-ih godina i od tada ih kontinuirano i nesmetano posjedovao. Kako tužiteljica nema drugog načina da uskladi zemljišnoknjižno s posjedovnim stanjem predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je vlasnica predmetne nekretnine.
2. U odgovoru na tužbu 1. tuženik I. P. protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice jer smatra da su tužiteljica i njezin otac nepošteni odnosno nesavjesni posjednici predmetne nekretnine i stoga ne mogu steći pravo vlasništva dosjelošću.
3. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u dokumentaciju u spisu, proveden je očevid na licu mjesta radi identifikacije predmetne nekretnine te dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedoka M. A., P. L. i M. S.
4. U postupku su utvrđene sljedeće nesporne činjenice:
- da su u zemljišnoj knjizi kao suvlasnici predmetne nekretnine oznake kčbr. 606 k.o. B. upisani tuženici i to 1. tuženik I. P. u 2/4 dijela, 2. tuženik M. P. u ¼ dijela i 3. tuženik M. H. u ¼ dijela
- da su kod Područnog ureda za katastar G. u posjedovnom listu broj 793 k.o. B. tuženici upisani kao posjednici u jednakim omjerima kao u zemljišnoj knjizi
- iz nalaza sudskog vještaka geodetske struke Z. P. da je na licu mjesta tužiteljica pokazala dio kč.br. 606 i iskazala da joj dio čestice služi kao ulaz na kč.br. 605 koja je u naravi uredno pokošena i omeđena livada; da posjeduje samo dio kč. 606 tj. pravac njezinog razgraničenja između posjeda P. i njenog posjeda; da predmetna kč. 606 u naravi služi za pristup na kč. 600/1 i kč. 605
- iz iskaza tuženika I. P. i M. P. da isti posjeduju kč. 600/1, a tužiteljica kč. 605 k.o. B.
- da su tuženici I. P. i M. P. suglasni da se na predmetnoj nekretnini tužiteljica upiše u ¼ dijela, M. P. u ¼ dijela, I. P. u ¼ dijela i M. H. u ¼ dijela
- iz iskaza svjedoka M. A., starog 74 godine da mu je poznato da su se pok. otac tužiteljice N. L. i pok. M. P.2 koji je otac I. P. dogovorili da će im predmetna nekretnina služiti kao ulaz na njihove parcele i da su poštovali taj dogovor te da se tog dogovora drže i danas tuženik I. P. i tužiteljica
- iz iskaza svjedoka P. L., starog 67 godina da mu je u vezi predmetne nekretnine poznato da je davno postignut dogovor između P. i pok. N. L. da se ova čestica koristi kao ulaz na njihove nekretnine; da se jednim ulazom koristio pok. N. kako bi došao na svoju česticu, a P. su koristili svoj ulaz; da nikada nije čuo da su jedni druge smetali u korištenju ove čestice
- iz iskaza svjedoka M. S., starog 67 godina da je predmetna nekretnina oduvijek služila kao ulaz; da nitko nije zabranjivao drugome da proveze sijeno ili da vozi stajsko gnojivo preko ovog ulaza; da su predmetnu česticu oduvijek koristili i tužiteljica i tuženici i da jedni drugima nisu osporavali da prolaze svatko na svoje nekretnine; da se predmetnim ulazom ranije služio pok. N.
- iz izjave I. L. iz D. R., , brata tužiteljice, da je suglasan da se tužiteljica upiše kao suvlasnica predmetne nekretnine budući da je sa sestrama M. M., I. L.-Š. i M. F. postigao dogovor o diobi očevog posjeda
4.1. Tužiteljica je nakon identifikacije predmetne nekretnine izjavila da povlači tužbeni zahtjev u odnosu na ¾ dijela predmetne čestice i sada zahtijeva da se upiše u ¼ dijela zajedno sa već upisanim tuženicima I. P., M. P. i M. H., dakle da svatko od njih bude upisan u ¼ dijela.
5. Analizom provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.
6. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
7. U konkretnom slučaju uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO-a i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP.
8. Pravila OGZ-a određuju uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ). Međutim, onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje.
9. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.
10. Konačno, odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3). Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP).
11. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.
12. Na temelju utvrđenih činjenica da su tužiteljica i njezini pravni prednici u nesmetanom i poštenom posjedu dijela predmetne nekretnine najmanje 70 godina te da im je ista služila kao pristup na njihovu nekretninu kč.br. 605 te da su predmetnu nekretninu koristili zajedno s tuženicima jer je ista i njima služila kao pristup na nekretninu kčbr. 600/1 u njihovom posjedu, sud cijeni da su ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava suvlasništva tužiteljice dosjelošću u smislu pravnih pravila OGZ-a i to u omjeru od ¼ dijela. Naime, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da radi o dugogodišnjem, kontinuiranom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina koji je trajao osobno i putem pravnih prednika tužiteljice najmanje 70 godina do podnošenja tužbe (2022.). Takav zaključak podržavaju i iskazi saslušanih svjedoka koji se u cijelosti podudaraju kako međusobno tako i s navodima tužiteljice. Pritom se napominje da je tužiteljica s tuženicima I. P. i M. P. na očevidu održanom 27. ožujka 2024. postigla sporazum da se upiše u ¼ dijela predmetne nekretnine odnosno da svi tuženici budu upisani u ¼ dijela budući da je očevidom na licu mjesta nesporno utvrđeno da predmetna nekretnina svim strankama služi za pristup na njihove nekretnine.
13. U konkretnom slučaju ispunjeni su uvjeti za stjecanje prava suvlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužiteljice primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a.
14. Stoga je primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 221a ZPP-a sud usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučio kao u izreci presude.
15. Tužiteljica nije tražila da joj se dosudi trošak ovog postupka pa sud o tome nije odlučivao.
U Gospiću, 6. svibnja 2024.
Sudac:
Mirjana Kosanović, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dna:
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.