Baza je ažurirana 10.11.2025. zaključno sa NN 107/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

                                                                     

1

Poslovni broj P-1/2024-10

 

 

    Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

  Trg Alojzija Stepinca 3

         53000 Gospić

Poslovni broj P-1/2024-10

 

 

 

   U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović u pravnoj stvari tužiteljice M. F. iz R., , OIB: koju zastupa punomoćnik T. V., odvjetnik u G., protiv tuženika M. S. iz Z., , OIB: , radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 27. ožujka 2024. i nakon objave dana 6. svibnja 2024.

 

                                                                         p r e s u d i o   j e :

 

Utvrđuje se da je tužiteljica M. F. iz R., , OIB: vlasnica nekretnine kčbr. 611/1 oranica stara ograda u krču površine 157 čhv upisane u zk. ul. br. 395 k.o. B. te se nalaže brisanje prijašnjeg prava vlasništva s imena tuženika temeljem ove presude, nakon pravomoćnosti uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva opisanih nekretnine na ime i vlasništvo tužiteljice u roku 15 dana.

 

                                                                         Obrazloženje

 

              1. U tužbi od 19. kolovoza 2022. tužiteljica je navela da je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik predmetne nekretnine kčbr. 611/1 k.o. B. upisan tuženik M. S. u cijelosti iako je stvarni vlasnik i posjednik predmetne nekretnine tužiteljica. Navodi da je kod Područnog ureda za katastar G. kao posjednik upisan njezin otac N. L., koji je dio svojih nekretnina naslijedio od majke T. L. koja je umrla 70-ih godina prošlog stoljeća dok je dio nekretnina kupio 50-ih godina i od tada ih kontinuirano i nesmetano posjedovao. Kako tužiteljica nema drugog načina da uskladi zemljišnoknjižno s posjedovnim stanjem predlaže da sud donese presudu kao u izreci.

 

2. Tuženiku je uredno dostavljena tužba s pozivom na davanjem odgovora na tužbu u roku od 30 dana, ali tuženik nije odgovorio na istu.

 

              3. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u dokumentaciju u spisu, proveden je očevid na licu mjesta radi identifikacije predmetne nekretnine te dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedoka M. A., P. L. i M. S..

 

              4. U postupku su utvrđene sljedeće nesporne činjenice:

 

- da je u zemljišnoj knjizi, u zk. ul. broj 395 k.o. B. kao vlasnik predmetne nekretnine oznake kčbr. 611/1 upisan tuženik u cijelosti

 

- da je kod Područnog ureda za katastar G. u posjedovnom listu broj 45 kao posjednik predmetne nekretnine oznake kčbr. 611/1 k.o. B. upisan N. L., , otac tužiteljice

 

- iz nalaza sudskog vještaka geodetske struke Z. P. da je tužiteljica na licu mjesta sa sigurnošću pokazala predmetnu nekretninu površine 565 m² koja se nalazi na južnom dijelu posjeda N. L., uz samu živicu te je tužiteljica iskazala da je i susjedna kčbr. 612/1 u njezinom posjedu

 

- iz iskaza svjedoka M. A., starog 74 godine da je tužiteljica na licu mjesta pokazala svoj posjed; da je predmetnu česticu naslijedila od svog oca N. L.; da je N. taj posjed kupio, ali se ne sjeća kada; da zna da je kao mladić od 16 ili 17 godina pomagao N. voziti sijeno; da se ovdje nekada oralo; da mu nije poznato od koga je N. kupio ovaj posjed, ali da nikada nije čuo ni vidio da je N. smetan u posjedu; da je N. rođen 1926., a umro je 2007. godine u dobi od 80 godina; da mu je poznato da je tužiteljica sa sestrama I. i M. dogovorila diobu očevog posjeda

 

- iz iskaza svjedoka P. L., starog 67 godina da je tužiteljica na licu mjesta pokazala svoj posjed onako kako su ga koristili njezini roditelji; da su tužiteljica i njezine sestre naslijedile posjed od oca N.; da mu je poznato da se tužiteljica sa sestrama dogovorila o podjeli očevih nekretnina; da je N. rođen . godine kao i njegov otac; da je umro u starijoj životnoj dobi; da se sjeća N. majke T. koja je isto posjedovala ove nekretnine; da je i ona umrla u starijoj životnoj dobi; da su N. i T. kupili ove nekretnine, ali ne zna od koga; da osim N. i T. nitko drugi nije koristio predmetnu nekretninu pa tako ni tuženik; da nikada nije čuo da ih netko smeta u posjedu; da su predmetne nekretnine kosili i orali; da je N. držao krave i ovce; da je ovdje rođen tako da mu je poznato sve o njihovom posjedu; da mu je kuća u susjedstvu i da ovdje ima svoju zemlje koju redovito obrađuje; da su predmetne nekretnine bile u posjedu N. otkad pamti

 

- iz iskaza svjedoka M. S., starog 67 godina, da je tužiteljica na licu mjesta pokazala nekretnine u granicama kako su posjedovali njezini prednici odnosno otac N. i majka M. L.; da su mu djed i otac pričali da je N. kupio nekretnine u B. i to su upravo predmetne nekretnine i to od M. S. kojeg su zvali K.; da su te nekretnine kupljene prije njegovog rođenja; da osim N. nije vidio druge osobe u posjedu ovih nekretnina; da N. nikada nitko nije smetao u posjedu; da se na ovim nekretninama oralo, sijalo žito, sadio krumpir, a poslije oranja se kosilo; da je N. držao krave, ovce i konja; da tuženika M. S. nikada nije vidio u posjedu ove nekretnine niti je isti smetao tužiteljicu i njezine prednike  u posjedu

 

 

- iz izjave I. L. iz D. R., , brata tužiteljice, da je suglasan da se tužiteljica upiše kao vlasnica predmetne nekretnine budući da je sa sestrama M. M., I. L.-Š. i M. F. postigao dogovor o diobi očevog posjeda

 

-  iz iskaza tužiteljice da joj je poznato da je otac kupio predmetnu nekretninu odnosno posjed u B. još prije njezinog rođenja te da se dogovorila sa sestrama da predmetna nekretnina pripadne njoj u vlasništvo; da su se ona i sestre te brat I. u ostavinskom postupku iza oca odrekle nasljedstva na kući i okolnim česticama u korist majke koja je te nekretnine naknadno darovala sinu I. L..

             

5. Analizom provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

 

6. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

 

7. U konkretnom slučaju uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO-a i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP.

 

8. Pravila OGZ-a određuju uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ). Međutim, onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje.

 

9. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

 

10. Konačno, odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3). Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP).

 

11. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

 

12. Na temelju utvrđenih činjenica da su tužiteljica i njezini pravni prednici u nesmetanom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina najmanje 70 godina i da tuženik nije posjedovao predmetne nekretnine niti je tražio predaju istih u posjed, sud cijeni da su ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva tužiteljice dosjelošću u smislu pravnih pravila OGZ-a. Naime, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da radi o dugogodišnjem, kontinuiranom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina koji je trajao osobno i putem pravnih prednika tužiteljice najmanje 70 godina do podnošenja tužbe (2022.). Takav zaključak podržavaju i iskazi saslušanih svjedoka koji se u cijelosti podudaraju kako međusobno tako i s navodima iz tužbe.

 

13. U konkretnom slučaju ispunjeni su uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužiteljice primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a.

 

14. Stoga je primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 221a ZPP-a sud u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučio kao u izreci presude.

 

15. Tužiteljica nije tražila da joj se dosudi trošak ovog postupka pa sud o tome nije odlučivao.

 

                                                U Gospiću, 6. svibnja 2024.

                                                                                                            Sudac:

 

                                                                                                                             Mirjana Kosanović , v.r.   

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u  roku od 15 dana od dana ročišta za  objavu  presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog  prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

 

Dna:

  1. Odvjetnik T. V., G.,
  2. M. S., Z.,

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu