Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Pr-244/2023-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice DZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Martina Radić Šunjić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Doma Zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, OIB:04847852112, 21000 Split, Kavanjinova 2, radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave, zaključene dana 3. rujna 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika, dne 23. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 1. 3.2018.g. do 31. 3. 2026.g. u ukupnom iznosu od 45,04 EUR bruto zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,60 EUR koja teče od 15. kolovoza 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 44,44 EUR koja teče od 15. ožujka 2019. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu s odredbom čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1. 1. 2023.g. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. 1. 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

II. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dne 20. ožujka 2023. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi se navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinska sestra, te da joj je tuženik zbog pogrešnog načina obračuna u posljednjih pet godina pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće i to s osnova prekovremenog rada za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, dodatka za otežane uvjete rada na osnovnu plaću za sve odrađene sate rada, dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate, položajni dodatak za sve odrađene sate rada, te naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, a pri tome pozivajući se na Zakon o radu, Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodatke Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike. Temeljem prednjeg, tužiteljica predlaže naložiti tuženiku dostavu platnih lista, evidencije rada i raspored rada za tužiteljicu za utuženo razdoblje, a po pribavi dokumentacije i provedenog financijsko- knjigovodstvenog vještačenja urediti tužbeni zahtjev pa predlaže obvezati tuženika isplatiti tužiteljici razliku manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 1. ožujka 2018. do dana dostave podataka zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom koja na svaki pojedini mjesečni iznos teče od dospijeća do isplate, uz troškove postupka zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske odluke do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 31. ožujka 2023. tuženik navodi kako je točno da je tuženik zbog greške u Centralnom obračunu plaća isplaćivao umanjeni iznos bruto plaće za sate odrađene u prekovremenom radu noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, u periodu do travnja 2020. godine, međutim, sve preostale dodatke na osnovnu plaću tuženik je isplatio sukladno važećem Kolektivnim ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, 16/19, 35/19, 78/19, 92/19, 56/20), što je razvidno iz obračunskih isprava za isplatu plaće za utuženo razdoblje. Navodi, kako je tužiteljica u 2018. godini odradila ukupno 32 sata prekovremenog rada, dok je u 2019. odradila 66 sati prekovremenog rada, s kojeg osnova bi joj pripadalo ukupno 471,56 kuna (62,59 eura) bruto razlike plaće. Osim toga, navodi kako se protivi zahtjevu tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupaka iz razloga određenog čl. 157. Zakona o parničnom postupku.

3. Podneskom od 27. svibnja 2026. tužiteljica je precizirala tužbeni zahtjev na način da potražuje od tuženika isplatu razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće u iznosu od 45,04 eura s pripadajućim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, sve uz potraživanje troškova postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

4. Na uređeni tužbeni zahtjev tuženik se nije očitovao, ali predlaže odbiti zahtjev za naknadu troškova iz razloga što se radi o iznosu koji je tuženik već priznao u odgovoru na tužbu.

5. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom obračunske isprave za isplatu plaće za prosinac 2015., obračuna neisplaćenih dodataka, IP obrasca, Obračunske isprave za isplatu plaće-naknade (platne liste) i Evidencije o radnom vremenu za razdoblje od 1. 3. 2018. do 31. 3. 2026., te financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po Centru za vještačenja d.o.o., a po stalnoj sudskoj vještakinji za područje ekonomije, grane financije, računovodstvo i porezi i područje procjene vrijednosti u ekonomiji AZ od 21. travnja 2026. pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga.

6. Neprijeporno je između parničnih stranaka da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre i da joj tuženik nije pravilno obračunavao i isplatio plaće za sate odrađene u prekovremenom radu za posebne uvjete rada i za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi. Neprijeporna je visina tužbenog zahtjeva u visini od 62,59 eura.

7. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev osnovanim.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike manje isplaćene plaće s osnove dodatka za otežane uvjete rada (čl. 55. KU/18), dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi (čl. 58 KU/18), te za isplatu razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i bolovanja, a sve zbog pogrešnog načina obračuna naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje.

9. Centar za vještačenja d.o.o. u nalazu i mišljenju od 21. 4. 2026. navodi kako je provjerom svih platnih lista u razdoblju od 1. 3. 2018. pa nadalje utvrdio kako dodatci za posebne uvjete rada i dodatci za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi u razdoblju do zaključno 3/2020 nisu obračunati na sate koji su obračunati kao prekovremeni. Ti dodatci su obračunati na sate rada iskazane kao redovan rad, a nisu obračunati na sate koje je tuženik iskazao kao prekovremene sate u platnim listama. Stoga je Centar za vještačenja d.o.o. u Tabeli 1. iskazao visinu potraživanja tužiteljice po osnovi dodatka za posebne uvjete rada i dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, na način da su utvrđeni sati na koje su navedeni dodaci obračunati na Obračunskim listama te preostali efektivno odrađeni sati na koje predmetni dodaci nisu obračunati. Izračun svakog posebnog dodatka izvršen je na mjesečnoj osnovi, a polazište za izračun je vrijednosti osnovne plaće. Za svaki mjesec utvrđena je vrijednost osnovne plaće za svaki sat rada i broj prekovremenih sati, a osnovna plaća i broj prekovremenih sati u svakom mjesecu nisu osporavani te su preuzeti iz platnih lista tuženika koje prileže spisu. Dakle, visina pojedinog dodatka za jedan prekovremeni sat tužiteljice jednaka je propisanom postotku svakog dodatka obračunatog na vrijednost osnovne plaće za sat rada. U Tabeli 2. dan je izračun manje isplaćene naknade za godišnji odmor i privremene nesposobnosti za rad koje razlike proizlaze iz manje obračunatih prethodno prikazanih dodataka pa manje obračunata naknada za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad iznosi 0,00 eura. Mišljenje vještaka, a na temelju stanja u spisu i raspoložive dokumentacije za razdoblje od 1. 3. 2018. do 31. 3. 2026. godine potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 30,03 EUR, potraživanje po osnovi neobračunatih dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iznosi 15,01 EUR, ukupno potraživanje tužiteljice koje proizlazi iz neobračunatih dodataka na prekovremeni rad iznosi 45,17 EUR (mada je zbroj tih iznosa 45,04 eura).

10. Na vještačenje Centra za vještačenje d.o.o. parnične stranke nisu imale primjedbi pa sud isto kao stručno, objektivno i dano u skladu s pravilima struke u cijelosti prihvaća.

11. Tužiteljica, sukladno mišljenju vještaka, potražuje od tuženika isplatu razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 1. 3. 2018. do 31. 3. 2020. u iznosu od 45,04 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate.

12. Naime, u konkretnom slučaju nije prijeporno da je tužiteljica radnica tuženika, da radi na radnom mjestu medicinske sestre te da joj tuženik u utuženom razdoblju nije ispravno obračunavao sve plaće, odnosno dodatci na plaću nisu ispravno obračunati (dodatci za posebne uvjete rada i za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi nisu obračunati na sate koji su obračunati kao prekovremeni, već samo na sate rada iskazane kao redovan rad), a u smislu važećeg Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, te da manje obračunati dodatci na plaću za utuženo razdoblje iznose 45,04 eur (po osnovu neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada 30,03 eura i po osnovu neobračunatih dodataka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi 15,01 eura), koji iznos je i dosuđen tužiteljici.

12.1. Na dosuđeni iznos od 45,04 eura tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate, sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa, petnaestog dana u mjesecu za protekli mjesec pa do isplate (čl. 92. st. 3. ZR/14), koje kamate se ne dosuđuju na pripadajući iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji je sadržan u bruto iznosu temeljem odredbe čl. 45. st.1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj: 177/04 – dalje: ZPD), kako je to pravilno i tužiteljica zatražila, a kao u točki I izreke presude.

13. Glede odluke o troškovima postupka sud je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka. Naime, tuženik u odgovoru na tužbu nije osporavao osnovu tužbenog zahtjeva, učinio je neprijepornom visinu tužbenog zahtjeva u visini od 62,59 eura. Po zahtjevu tužiteljice provedeno je financijsko vještačenje s obzirom na to da tužiteljica nije prihvatila iznos ponuđen od strane tuženika i prema vještačenju Centra za vještačenje d.o.o. potraživanje tužiteljice s osnova manje obračunatih dodataka na plaću iznosi 45,04 eur (vještak je omaškom stavio ukupan iznos 45,17 eura, međutim, 30,03 eura + 15,01 eura daje iznos od 45,04 eura, kako i tužiteljica potražuje), dakle manje nego li je tuženik u odgovoru na tužbu priznao da je isplaćivao umanjeni iznos bruto plaće u utuženom razdoblju.

13.1. Odredbom čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 25/13 , 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - drugdje u tekstu ZPP-a ) određeno je ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

13.2. S obzirom na to da osnova tužbenog zahtjeva, kao ni visina do iznosa od 62,59 eura nije bila prijeporna, da tužiteljica nakon provedenog financijskog vještačenja potražuje manji iznos nego je tuženik priznao to je, po mišljenju ovog suda, trošak parničnih stranaka podjednak (gledajući ne samo kvantitativno, već i kvalitativno) pa stoga trošak treba odrediti na način da svaka stranka snosi svoje troškove postupka, a kako u točki II izreke presude.

Split, 23. rujna 2026

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

DNA: - pun. tužiteljice

- tuženiku