Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

Poslovni broj: Pr-28/2022-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu Vesni Gračan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić, odvjetnicima iz Karlovca, protiv tuženika HP - Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, OIB: 87311810356, uz umješača na strani tuženika Euroherc osiguranja d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po pun. Krešimiru F. Šenjugu, odvjetniku iz OD Grgić & Partneri d.o.o., radi radno - naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 14. srpnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Nikole Horvata, odvjetnika iz ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić iz Karlovca, punomoćnice tuženika PL, a u nenazočnosti uredno pozvanog umješača, po objavi 23. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HP- Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, OIB: 87311810356 da tužitelju GL, iz [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade nematerijalne štete isplati iznos od 5.000,00 EUR -a, s pripadajućom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećane za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku HP- Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, OIB: 87311810356 da tužitelju GL, iz [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade materijalne štete u vidu tuđe pomoći i njege, isplati iznos od 500,00 EUR-a, s pripadajućom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od dana podnošenja tužbe; 28. veljače 2022. godine pa sve do isplate u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećane za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku HP- Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, OIB: 87311810356 da tužitelju GL, iz [adresa]. OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.043,81 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od dana donošenja prvostupanjske presude, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u prometnoj nezgodi dana 02.12.2020. u 11,55 h u [adresa], u [adresa], upravljao mopedom reg. oznake i broja [registarska oznaka], krećući se kolnikom nerazvrstane ceste broj 311850 kroz naselje Vukoder od smjera naselja Gorščaki u smjeru Zorkovca, odnosno u smjeru sjeverozapada, te je dolaskom kod kbr. 5/C zbog atmosferskih prilika, a obzirom je padao snijeg i kolnik je bio sklizak, uslijed zanošenja i nekontroliranog kretanja vozila sletio desno izvan kolnika, a potom zajedno s mopedom pao na lijevu bočnu stranu. Pri tom je zadobio teške tjelesne ozljede, te je protiv njega vođen prekršajni postupak kod Općinskog suda u Karlovcu, radi počinjenja prekršaja kažnjivog po čl. 51. st.1. ZSPC. No, u tom postupku je doneseno rješenje br. Pp-156/2021-8 od 26. listopada 2021. kojim je oslobođen optužbe, pa nastavno iznosi da je u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen kod tuženika HP-Hrvatska pošta d.d., a prometna nezgoda se dogodila u radnom vremenu dok je izvršavao radni nalog poslodavca i tuženika, te je tuženik povodom ozljede na radu sastavio dana 22.10.2021. prijavu nesretnog slučaja Triglav osiguranju d.d. Slijedom toga od tuženika potražuje naknadu štete i pobliže opisuje da je u štetnom događaju pretrpio je teške tjelesne ozljede. Naime, nakon nezgode od 02.12.2020. zaprimljen je u Općoj bolnici u Karlovcu gdje je utvrđena ozljeda Fraktura partis distalis radii I. sin (S52.5 prijelom donjeg dijela palčane kosti) i učinjena je repozicija prijeloma te imobilizacija dorzalnom podlaktičnom gips longetom. Propisan je analgetik, a potom su vršeni pregledi (09.12.2020., 15.12.2020., 08.01.2021.,15.01.2021., 05.03.2021., 25.03.2021.). Nakon skidanja gipsa na pregledu 15.01.2021. određena je fizikalna terapija, koju je izvršio u razdoblju od 18.01. do 05.02.2021. u dinamici:

- gimnastika individualna u trajanju od 15 sati,

- krioterapija u trajanju od 10 sati i

- magnetoterapija u trajanju od 15 sati.

Po dovršenoj fizikalnoj terapiji, kako iznosi, na pregledu od 25.03.2021. utvrđeno je da su kretnje bolne uz terminalni limit i pronaciju bolno ograničenu. No, temeljem ocjene HZMO-a od 15.04.2021. ocijenjen je sposobnim za povratak na rad, pa obrazlaže kako je člankom 111. Zakona o radu određeno da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom. Kako je navedene ozljede tužitelj pretrpio na radu, to temeljem članka 1100. Zakona o obveznim odnosima ima pravo na naknadu neimovinske štete u vidu pravične novčane naknade, pa u tužbi potražuje pravičnu novčanu naknadu na ime neimovinske štete, prema kvalifikatornim kriterijima kako navodi:

- fizički bolovi .............................................................. 25.000,00 kn,

- strah ........................................................................... 10.000,00 kn,

- duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti ....... 10.000,00 kn.

Napose iznosi da je prilikom ocjene duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti potrebno uzeti u obzir dob tužitelja, koji je rođen je **.**.1997., te na ime neimovinske štete potražuje pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 45.000,00 kn.

1.1. Na ime tuđa pomoći i njege potražuje ukupni iznos od 6.000,00 kn, obzirom mu je ista kako dalje navodi bila potrebna za sve vrijeme bolovanja odnosno ukupno četiri mjeseca (od 02.12.2020. do 15.04.2021.), kap i za vrijeme fizikalne terapije i to za prijevoz do kraja bolovanja jer nije bio sposoban sam upravljati osobnim vozilom. Naime, navodi da mu je za sve vrijeme nošenja gipsa bila potreba tuđa pomoć i njega za oblačenje, obavljanje higijene, pripremu hrane i obavljanje drugih svakodnevnih poslova, a pomoć mu je pružena od strane člana obitelji. Precizira da mu je za vrijeme nošenja gipsa od 02.12.2020. do 08.01.2021. bila potrebna tuđa pomoć i njega 4h dnevno, a u daljnjem vremenu trajanja bolovanja do 15.04.2021. 2h dnevno, odnosno za ukupno 300 h, pa računajući 20 kn po satu za pomoć pruženu od strane člana obitelji potražuje dakle naprijed navedeni iznos, sve uz zakonsku zateznu kamatu i troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom. Stoga slijedom navedenog predlaže donijeti presudu kao u točki I. i II. izreke s time da uz to potražuje troškove sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, osnov i visinu, kao i nastanak štetnog događaja. Prvenstveno ukazuje na odredbu čl. 1061. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje u tekstu: „ZOO“) prema kojoj poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti, ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati, niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Tuženik naime tvrdi da je kao poslodavac poduzeo sve zakonom propisane mjere, te se poziva na dokaz o registriranom i tehnički ispravnom vozilu. Uz to tvrdi da na mopedu prilikom pada nije bilo vidljivih oštećenja i da je tužitelj zadužio zaštitnu opremu koju je bio obvezan nositi, pa tuženik smatra nejasnim kako je tužitelj (uopće) mogao doživjeti prometnu nezgodu i zadobiti predmetne ozljede. Nastavno ističe da je tužitelj bio dužan prilagoditi vožnju vremenskim uvjetima i stanju kolnika, ali kako je razvidno to nije učinio, te na okolnost nastanka nezgode i provedene mjere zaštite na radu predlaže saslušati svjedoke koje navodi u odgovoru. Ujedno predlaže pribaviti ovjerenu presliku zdravstvenog kartona tužitelja za razdoblje prije i poslije spornog vremenskog perioda, u svrhu razgraničenja eventualnog liječenja po drugim osnovama od mogućih posljedica na zdravlje opisanih u historijatu tužbe tužitelja. Dakle, smatra da je tužitelj u cijelosti odgovoran za nastanak štetnog događaja i štetnih posljedica.

2.1. Ipak, podredno iznosi prigovor podijeljene odgovornosti i doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja, pa obzirom je on kao poslodavac poduzeo sve mjere da ne dođe do štetnog događaja, ističe da je do nezgode došlo zbog krajnje nepažnje tužitelja. Tuženik uz to napominje da je HP-Hrvatska pošta d.d. u trenutku nastanka štetnog događaja bila osigurana policom osiguranja od odgovornosti broj 804260564, zaključenom s osiguravajućim društvom Euroherc osiguranje d.d ., pa pozivom na čl. 211. Zakona o parničnom postupku predlaže u svrhu zasnivanja građanskopravnog učinka obavijestiti Euroherc osiguranje d.d. o ovoj parnici i dosadašnjem tijeku postupka. U svakom slučaju, slijedom navedenog predlaže u cijelosti odbiti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja i tuženiku naknaditi trošak parničnog postupka.

3. Radi utvrđenja činjenica i pravilne ocijene činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju, u Prijavu nesretnog slučaja, Stručno-medicinsku ocjenu privremene nesposobnosti za rad osiguranika t.j. tužitelja i presudu Prekršajnog suda, Općinskog suda u Karlovcu br. Pp-156/2021-8 od 26. listopada 2021., sve priloženo uz tužbu, u podnesak tužitelja na listu 41, 88, 105 i 120 spisa, uvid u spis list 94 spisa te uvid u Troškovnik tužitelja. Pored toga sud je pročitao odgovor na tužbu sa Stanjem službene odjeće, Prometnom dozvolom, Zapisnikom o tehničkom pregledu i Dnevnom evidencijom kretanja službenog mopeda kojim je kritične zgode upravljao tužitelj, zatim pročitao je podnesak tužitelja od 05.05.2022., podnesak tuženika od 21.10. 2022., iskaz svjedoka FL i tužitelja osobno, podnesak Postaje prometne policije Karlovac, Policijske uprave karlovačke, Ministarstva unutarnjih poslova RH od 07.04.2023., podnesak umješača od 24.05.2023., podnesak tuženika od 12.06.2023., podnesak svjedoka UL od 11.09.2023., podnesak umješača od 07.02.2024. , podnesak svjedoka UL i GLV, podnesak tužitelja od 13.02.2024. s dokazom o uplati predujma u privitku, podnesak vještaka Pere Todorović od 04.06.2024., Nalaz i mišljenje prometnog vještaka od 18.022.2025., podnesak tužitelja od 13.03.2025. i 09.07.2025., Nalaz i mišljenje medicinskog vještaka prim. dr. sc. Želimira Korać, dr. med. od 11.09.2025., podnesak tužitelja od 14.10.2025., podnesak tuženika od 27.10.2025., podnesak tuženika od 12.11.2025., pismeno Očitovanje med. vještaka od 24.11. 2025., podnesak tuženika od 24.11.2025., podnesak tužitelja od 25.10.2025., podnesak med icinskog vještaka od 20.05.2025., podnesak umješača od 13.07.2026., očitovanje med icinskog vještaka na Zapisniku s ročišta od 14.07.2026.godine.

4. Tuženik je dakle u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev, te u bitnom isticao da je kao poslodavac poduzeo sve zakonom propisane mjere i omogućio tužitelju upravljanje registriranim i tehnički ispravnim vozilom, a tužitelj je nasuprot tome bio dužan prilagoditi vožnju vremenskim uvjetima i stanju na cesti, pa kako to nije učinio tuženik smatra da je tužitelj u cijelosti odgovoran za nastali štetni događaj i štetne posljedice. U svakom slučaju smatra da je tužitelj barem djelomično odgovoran, a takvim navodima pridružio se i umješač, te sukladno osporio osnov i visinu svih tužbenih zahtjeva, te predložio odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i obvezati ga da njemu naknadi trošak parničnog postupka. Uu tom smislu bilo je potrebno provesti predložene dokaze radi utvrđenja, činjenica vezanih uz nastanak prometne nezgode i odgovornost tužitelja odnosno tuženika, kao i štetnih posljedica koje su nastale na strani tužitelja, i to bilo je potrebno saslušani predložene svjedoke i tužitelja osobno, kao i provesti predloženo prometno medicinsko vještačenje.

5. Vezano uz prometnu nezgodu na prvom ročištu za glavnu raspravu saslušan je svjedok FL, kao i tužitelj osobno, s time da je navedeni svjedok kao neposredno nadređeni tužitelju i voditelj dostave potvrdio kako je tužitelj dana 2.12.2020. „imao saobraćajku t.j. prometnu nezgodu u mjestu Vukoder, misli kod kbr. 5.“ prilikom obavljanja redovnog posla kao zaposlenik i poštar za opću dostavu u Poštanskom uredu Hrvatske pošte Karlovac. Svjedok iskazuje da ga je tužitelj,,, nazvao odmah nakon nezgode i rekao da je imao nezgodu, pa je svjedok nazvao broj 112 „tražeći da policija iziđe na lice mjesto i napravi uviđaj“, kako doslovno navodi. Tužitelj je također rekao da je ozlijeđen pa je kako dalje iznosi „pozvana hitna medicinska pomoć“. Dok je međutim on došao na lice mjesta, policija je već vršila uviđaj a nakon toga je došla i hitna medicinska pomoć. Opisuje da je s njim (svjedokom) na lice mjesta došao i kolega iz unutarnje službe, te su nakon završen uviđaja i pružene pomoći tužitelju, otpremili motor kojim je tužitelj upravljao prilikom nezgode raznoseći pakete i poštu koju je tom prilikom imao uz sebe. Svjedok se više ne sjeća da li je tužitelj odvezen kolima hitne medicinske pomoći i kako je to bilo, a zna da je tužitelj zadobio povredu lijeve ruke, misli da se radilo o prijelomu ruke. Na licu mjesta je rečeno, koliko se sjeća i kako dalje iznosi, da je do nezgode došlo zbog loše ceste i neprilagođene brzine kretanja tužitelja, a na upit pun. tužitelja očituje se da je kritične zgode na cesti još uvijek bilo snijega. Dodaje i kako nije postojala nikakva zabrana ni potreba zaustavljanja distribucije pošte zbog takvih vremenskih prilika odnosno nije postojala dojava da bi trebalo odgoditi dostavu zbog vremenskih neprilika, kako proizlazi iz iskaza u nastavku.

5.1. Na pitanje pun. tuženika odgovara da kritične zgode tužitelj nije imao više stvari nego uobičajeno, a na upit je li bilo situacija u kojima je zbog vremenskih uvjeta znalo doći do prekida obustave pošte odgovara da kritične nezgode to nije bio slučaj i da nisu imali nikakvu napomenu t.j. dojavu o potrebi odgode dostave pošte zbog vremenskih prilika. Nadalje odgovara da je po izjavi policije vozilo kojim je tužitelj prometovao bilo ispravno te je tužitelj položio zaštitu na radu i već kod zapošljavanja bio upoznat kako potpisivanjem putnog lista potvrđuje ispravnost preuzetog vozila. Svjedok stoga napominje da u tom dijelu „nije postojao problem i potreba za propitivanje odgovornosti vozača“, a na poseban upit odgovara kako ne zna i ne sjeća se pobliže je li u pošiljkama koje je tužitelj trebao dostaviti bilo prioritetnih pošiljaka ili paketa koje bi bilo potrebno dostaviti roku 24 sata. Uz to iznosi „da je sve papire vezano uz tu nezgodu predao djelatniku zaštite na radu UL“, te nakon povratka s očevida i osobno sačinio zapisnike o nezgodi.

6. Na daljnjem ročištu od 08.veljače 2024. saslušan je svjedok ML, koji je u vrijeme nezgode obavljao poslove zaštite na radu. Isti navodi da je imao dojavu od strane tužiteljevog šefa o padu i ozljeđivanju tužitelja na radu, pa u tom smislu ističe da je pozvana policija i da je tužitelj odvezen na hitnu medicinsku pomoć. Svjedok je kako dalje navodi dobio pisano izvješće o nezgodi i izjavu tužiteljevog šefa, kao i tužitelja osobno, a svjedok je osobno trebao popuniti prijavu ozljede na radu. To je napravio i prijavu dostavio HZZO-u na daljnji postupak. Dodaje da za vrijeme dok je još radio nije stigla potvrda HZZO-a kojom se tužitelju priznaje ozljeda na radu, pa je to ostalo u predmetu kolege koji ga je naslijedio, obzirom je on osobno (svjedok) otišao u mirovinu dana 31.11.2021. Na upit pun. tuženika još se konkretno očitovao, da je tužitelj bio osposobljen za sigurno obavljanje poslova na radu odnosno da je vio osposobljen za obavljanje rada na siguran način, a nema saznanja je li motor kojim je tužitelj upravljao bio u vrijeme nezgode uredno opremljen i imao zimske gume te dr. potrebnu kvalitetu. Također još odgovara da se ne može pobliže očitovati i ne sjeća se kakve su bile vremenske prilike u vrijeme nezgode, već se samo sjeća kako je tužitelj u svojem izvješću naveo da je bio led na cesti i da je zbog toga pao.

7. O nezgodi se službeno očitovala i policijska djelatnica GLV, koja je kritične zgode nakon nezgode bila vođa očevidne ekipe na terenu. Sjeća se nezgode u kojoj je kako navodi tužitelj stradao i zadobio teške tjelesne ozljede, a nezgoda se dogodila na području Vukodera u uvjetima u kojima je zapao snijeg pa je tužitelj „uslijed snijega proklizio u jarak oborinskih voda“, kako doslovno navodi. S njom je tom prilikom na teren izišao tehničar, ali je do njihovog dolaska tužitelj već bio odvezen kolima Hitne medicinske pomoći, a na licu mjesta pronađeni su dijelovi prednjeg vizira tj. vjetrobrana i sačinjene su potrebne radnje od strane Policije. Zbog padanja snijega a do njihovog dolaska, mjesto događaja već je bilo dijelom izmijenjeno, te po njenom zapažanju, nije bilo leda nego je kako navodi „to bio onaj prvi snijeg pa je više bilo bljuzge na cesti i kolnik je b io mokar“.

7.1. Na upit zamjenika pun. tužitelja svjedok se očituje da do nezgode ralica nije prošla, a po njenom zapažanju nije ni bilo posebno razloga da prođe jer se dakle radilo o prvom snijegu, koji je bio vlažan a na cesti je bila bljuzga i uz rubove kolnika manja količina snijega te se još vidjela trava ispod snijega. Ipak dodala je da u takvim vremenskim prilikama osobno ne bi koristila motor kao prijevozno sredstvo. Pri tom je pobliže navela da je policija izvršila potrebno snimanje te fotografijom fiksirala tragove i pneumatike na mopedu, a i izmjerila dubinu ureza šari na njima. Nastavno na prethodno pobliže se očitovala da su gume na motoru bile u dobrome stanju i nisu bile izlizan, a na upit je li bilo tragova mopeda na cesti odgovarala je sukladno kao na početku (iskaza) da je do njenog dolaska mjesto događaj bilo izmijenjeno utoliko što je padao snijeg i prolazili su drugi automobili te je motor kojim je upravljao tužitelj sklonjen u susjedno dvorište, pa je utoliko postojao problem jer vozilo tužitelja nije dakle pronađeno na licu mjesta, pa se samo po tragovima odredilo mjesto događaja i fiksiralo fotografijom. Uz to je dodala da je snijeg padao za vrijeme očevida i cijeli taj dan, a uvidom u priloženi spis. Prekršajnog suda bilo je razvidno, kako tužitelj iznosi u podnesku od 05.05.2022. da je tužitelj oslobođen za utuženi prekršaj koji se tiče upravo ove prometne nezgode. Tužitelj se poziva na izjavu istog svjedoka koji je tu izjavu dao s manjim vremenskim odmakom od vremena nastanka prometnog štetnog događaja, a u kojoj je svjedok GLV navela:

" da je padao izuzetno gusti snijeg, kolnik nije bio raščićen od tog snijega u vrijeme prometne nesreće, a uvjeti na cesti nisu bili uopće primjereni da se po cesti kreće mopedom ili sličnim vozilima, te da su zbog izuzetno gustog snijega koji je padao i skliskih kolnika, toga dana imali više prometnih nesreća u kojima su sudjelovali osobni automobili. Iskazala je da se sjeća da su dolaskom na mjesto događaja teško pronašli samo mjesto prometne nesreće zbog snijega koji je već napadao i prekrio tragove, također je iskazala da je cestovni potez bio ravan, tako da po njezinom mišljenju, vozač mopeda nije imao razloga naglo smanjivati, niti povećavati brzinu, ali se jednostavno na mopedu nije mogao održati na kolniku zbog velike količine kliskog snijega."

8. Takva izjava uz druge dokaze dovela je dakle do oslobođenja tužitelja od odgovornosti za počinjeni prekršaj u prometu, a sukladno se utvrđuje i nakon iskaza tužitelja i drugih provedenih dokaza u ovom postupku.

9. Naime, tužitelj je naveo da je kritične zgode već bio podijelio poštu i oko 12 sati krenuo izvršiti dostavu još 10 koverti t.j. pismovnih pošiljki. Vozio je motor kojim je inače upravljao, čini mu se cijeli tjedan kako navodi, ali je tom prilikom pao na cesti na kojoj je bilo oko 10 cm snijega i ispod snijega led. No, on nije uočio led pa je došlo do zanošenja zadnjeg kotača i njegovog pada na rub kolnika, kojom prilikom t.j. neprilikom je potrgao ruku. Došlo je kako navodi do prijeloma kosti podlaktične kosti na lijevoj ruci i odmah je zvao neposredno nadređenog FL te mu rekao kako će osobno nazvati (službu) 112. To je učinio i prethodno se sa svjedokovim konzultirao može li osobno otići i zatražiti medicinsku pomoć, obzirom mu je rečeno da mora pričekati pola sata na dolazak hitne med icinsku pomoći, koja je tog dana imala puno intervencija. Prije toga je uz pomoć čovjeka koji živi u susjedstvu premjestio motor i stavio ga izvan prometne trake te zaključao, a potom otišao zatražiti medicinsku pomoć. Tužitelj je dodao da ima saznanja o dolasku policije na mjesto nezgode pola sata nakon nezgode, s time da je on mjesto događaja napustio nakon 5 min. Napominje kako je policije smatrala da je do nezgode došlo uslijed (njegove, to ne govori ali tako proizlazi) neprilagođene brzine, pa mu je propisala kaznu. No, on se žalio i u prekršajnom postupku bio oslobođen odgovornosti i plaćanja kazne. Posebno ističe da je policajka koja je sudjelovala na očevidu bila svjedok na sudu i rekla da se radilo o uvjetima koji nisu bili dobri za vožnju motorom, te su i drugi dokazi upućivali na to, pa je dakle oslobođen odgovornosti jer je kako doslovno navodi „utvrđeno da stanje na cesti nije bilo dobro i povoljno za upravljanje motorom te da nije trebao toga dana odlaziti na dostavu pošiljki motorom“.

9.1. Tužitelj se nastavno očitovao o zadobivenim ozljedama i posljedicama koje je imao nakon nezgode. Napose je istaknuo da je nakon nezgode i dalje osjećao bolove u ruci kod podizanja tereta i okretanja ruke, a s vremena na vrijeme osjeti bolove u lijevoj ruci i bez da poduzima bilo kakvu podražajnu radnju. Nadalje je odgovorio da je nakon nezgode nosio gips na lijevoj ruci, sve zajedno oko 4 mjeseca, s time da je u prvo vrijeme ruka bila imobilizirana longetom, a potom je imao gips. Nakon skidanja gipsa išao je „na dvije ture“ fizikalne terapije, kako dalje navodi, koje su trajale po 10 dana. Uz to se očituje da mu je u prvo vrijeme bila potrebna pomoć jer primjera radi nije mogao sam obući majicu dok je imao longetu, niti je mogao pripremiti obrok ili pripraviti hranu t.j. obaviti bilo kakve kućanske poslove.

9.2. Na pitanje punomoćnika tuženika tužitelj se očitovao da sada putuje svojim autom na radno mjesto vozeći na relaciji od cca 24 km, jer ne može koristi autobus ni željeznicu zbog nepoklapanja vremena odlaska na posao s vremenom prometovanja javnoga vozila. Pri tome u dogovoru s kolegama koji također putuju na posao, svaki treći ili četvrti dan vozi auto do posla, a ponekad i u kontinuitetu po tjedan dana. Vezano uz daljnje upite o nezgodi i je li u vrijeme nezgode moped bio ispravan, potvrđuje da je bio ispravan, te se očituje da je kritične zgode vozio maksimalnom brzinom od 25-km/h jer „nije htio riskirati ozlijede", kako navodi. Također ističe da je kritične zgode cijela cesta bila prekrivena snijegom, a ne samo dio ceste na kojem se dogodila nezgoda. Nadalje odgovara da je zadnji kotač motora bio pogonski, te da nema saznanja da bi netko od njegovih kolega imao toga dana prometnu nezgodu. No, ima saznanja da je „par dana prije toga policija isključila jednog kolegu iz prometa, jer su isto tako bili nezadovoljavajući uvjeti za vožnju motorom“.

9.3. Tijekom postupka uz to je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet i strojarstvo LL. Isti vještak u Nalazu i mišljenju od 18.02.2025., prethodno iznosi što je sve i koje stanje policija utvrdila prilikom očevida, te obrazlaže koja su oštećenja pronađena na mopedu, a očituje se i o mjestu pada tužitelja, te govori o načinu pada, načinu i brzini kretanja mopeda, kao i uzroku nezgode. Kao uzrok utvrđuje destabilizaciju mopeda „u vožnji po klizavom kolniku prekrivenom nerazgrnutim snijegom“. Naime, vještak u id. nalazu pobliže navodi:

„Moped je u vožnji oslonjen na dva rotirajuća korača i nalazi se u metastabilnoj ravnoteži, a koja se održava zbog rotacije korača (efekt zvrka). Takva ravnoteža nije stabilna i bilo kakav poremećaj u kontinuiranom kretanju mopeda dovodi do destabilizacije i zanašanja.

Pri vožnji mopeda po klizavom i snijegom pokrivenom kolniku nema potrebne sigurnosti upravljanja i održavanja ravnoteže. U tim uvjetima na kolniku vožnja mopeda nije prihvatljiva, niti primjerena, Naime, pri vožnji u tim uvjetima moped lako ulazi u zanašanje i u pravilu dolazi do pada mopeda, a što se u konkretnom slučaju i dogodilo.“

10. Dakle, vještak kao uzrok zanašanje i pada mopeda detektira samo „kretanje mopeda po klizavom i snijegom pokrivenom kolniku “, te je jasno kako i navodi da vremenski uvjeti stanje kolnika nisu omogućavali sigurno kretanje i vožnju mopedom. No, da se moped nije kretao po takvom kolniku, nezgoda bi bila izbjegnuta. Sve to vještak navodi, pa je jasno dakle tužitelj po takvim uvjetima nije trebao prometovati i raznositi pismovne pošiljke i dr. poštu.

10.1. Naime, dodatno u Mišljenju na kraju nalaza vještak između ostalog iznosi opetuje da je u takvim uvjetima po klizavom kolniku i za vrijeme dok je padao snijeg došlo do destabilizacije i zanašanja mopeda te je tužitelj sletio pored desne strane kolnika. Nakon sletanja moped je zajedeno s vozačem pao na lijevu bočnu stranu, jer pri vožnji po klizavom i snijegom prekrivenom kolniku nema potrebne sigurnosti upravljanja i održavanja ravnoteže na mopedu, pa dakle vožnja mopeda pod takvim uvjetima uopće nije prihvatljiva i premjerana. To znači da vremenski uvjeti i stanje na kolniku nisu omogućavali sigurno kretanje ni vožnju mopeda na takvoj cesti, pa po ovakvom nalazu vještaka jasno proizlazi da se dakle kritične zgode dostava pismovnih pošiljki i pošte nije trebala ni smjela obavljati vožnjom mopeda, već s počekom ili na drugi način.

11. Nasuprot tome, jasno je i da tužitelj nije mogao ni smio odbiti izvršenje navedenog posla koji inače predstavlja njegov uobičajeni posao dostave koju vrši kao zaposlenik pošte, te bi zasigurno priskrbio i „zapao“ u druge poteškoće da je to učinio. Stoga i po nalazu ovog vještaka, uz sve drugo što je iznio tužitelj te ono što je djelomično sukladno potvrđeno kroz iskaz policijske službenice i druge provedene dokaze, za utvrditi je da postoji odgovornost poslodavca tužitelja i u ovom predmetu navedenog tuženika, za nastanak ove nezgode u kojoj je tužitelj zadobio štetne posljedice pa sada opravdano potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje.

12. Slijedom toga je provedeno medicinsko vještačenje u kojem je vještak nakon prethodno detaljnog prikazivanja zabilježenih podataka u medicinskoj dokumentaciji i osobnog pregleda tužitelja, između ostalog, naveo da je tužitelj bio na bolovanju u vremenu od 03.12.2020. do 15.04.2021. pod dijagnozom S 52.5 s time da je nakon same nezgode, a poslije pada na motoru pregledan u Općoj bolnici Karlovac. Kod tužitelja je, kako vještak konstatira, učinjena repozicija lijevog ručnog zgloba u lokalnoj anesteziji i imobilizacija dorzalom podlaktičnom longetom. Potom je tužitelj u više navrata imao kontrole kirurga, a u vremenu od 18.01.2021. do 05.02.2021. imao je i fizikalnu terapiju.

12.1. Na temelju medicinske dokumentacije u predmetnom događaju vještak je u svakom slučaju utvrdio kod tužitelja nastanak ozljede u vidu prijeloma lijeve palčane kosti „na tipičnom mjestu s pomakom ulomaka“, koju je kvalificirao kao: običnu tešku tjelesnu ozljedu. Slijedom toga nastavno je dao mišljenje da je tužitelj zbog navedenih ozljeda tijekom liječenja trpio ukupno i kumulativno fizičke bolove:

• jakog intenziteta -3 dana

• srednjeg intenziteta - 15 dana

• slabog intenziteta — 45 dana

12.2. Uz to vještak dodaje da je tužitelj trpio i sljedeće nelagodnosti: namještanje ulomaka, primanje injekcije lokalnog anestetika u mjesto prijeloma, nošenje imobilizacije, Rtg snimanja, fizikalne terapije (x15), preglede i kontrole liječnika.

12.3. Vještak pri tom pobliže navodi da je osobno pregledao tužitelja dana 10.09.2025., pa konstatira da je tužitelj dešnjak koji radi kao skladištar i žali se na povremene bolove u području ranijeg prijeloma palčane kosti, naročito u situacijama kada nosi teže predmete s obje ruke, pa vještak navodi da je to česta radnja u sklopu njegovog sadašnjeg posla i nastavno dodaje: „Nakon predmetnog događaja (tužitelj) više nije nikada vozio motor, auto vozi. Dok se liječio, pogotovo dok je nosio imobilizaciju, pomagale su mu mama i sestra, ponajviše oko pripreme hrane, pospremanja, pripreme i nošenja ogrijeva i slično. Kliničkim pregledom utvrde se terminalno ograničene kretnje u lijevom ručnom zglobu, u odnosu na desni, poglavito pro-i supinacija. Funkcija šake uredna“.

12.4. Nastavno tome vještak nalazi da je povodom štetnog događaja tužitelj trpio i zbog trajnog smanjenja životnih aktivnosti, a što je posljedica zaostalog smanjenja pokretljivosti u lijevom ručnom zglobu, lakog stupnja kako iznosi. Nalazi da će tužitelj i u budućnosti morati ulagati pojačane napore kod rukovanja alatima, aparatima, nošenja težih predmeta i sl. odnosno kod svih aktivnosti u kojima je potrebna veća fizička snaga i puna pokretljivost obje ruke. Stoga vještak utvrđuje da je kod tužitelja nastalo trajno smanjenje životnih aktivnosti, koje procjenjuje na razini od 4%. Tome je između ostalog prigovarao tuženik i umještač pridružen na strani tuženika, ali daljnjim pismenim i usmenim očitovanjem vještaka nije promijenjen takav nalaz, niti je utvrđeno da se u ovim prilikama i s ovom ozljedom može utvrditi manji postotak umanjenja životnih aktivnosti na strani tužitelja. Naprotiv, nakon cjelovitog očitovanja vještaka proizlazi da bi se takva ozljeda mogla vrednovati i daleko većim postotkom.

12.5. Treba reći da je vještak nastavno našao da je tužitelj trpio i radi straha, i to kako navodi, primarni strah jakog intenziteta bio je po navodu vještaka kratkotrajan, te je trajao koliko i sam događaj kao i neposredno nakon događaja, odnosno trajao je ukupno nekoliko minuta. Za sekundarni strah jakog intenziteta nalazi da je trajao u vremenu koje obuhvaća inicijalnu obradu u bolnici, namještanje slomljenih ulomaka, postavljanje imobilizacije i početnu regresiju tegoba, pa sublimira da je sekundarni strah jakog trajao 1 dan. Za sekundarni strah srednjeg intenziteta nalazi da je trajao slijedećih 12 dana, odnosno do postavljanja definitivne imobilizacije i kontrolnog zadovoljavajućeg rendgenskog nalaza. Sekundarni strah slabog intenziteta, uključujući i zabrinutost za ishod liječenja i nelagodu pri sjećanju na predmetni događaj trajao je po vještaku još 2 mjeseca, uključujući i razdoblje fizikalne terapije. Strah kod tužitelja nije ostavio trajne posljedice.

12.6. Vještak je uz to potvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa njega i pomoć, i to po 2 sata dnevno u vremenu od 6 tjedna, te 1 sat dnevno slijedećih 6 tjedana. Tuđa njega i pomoć tužitelju je bila potrebna za poslove pospremanja u kući, za pripremu hrane, te pripremu i nošenje ogrijava odnosno za sl. radnje, a takvu pomoć i njegu je tužitelju mogao pružiti netko od ukućana.

13. Imajući u vidu ovakav nalaz i potom dodatna očitovanja vještaka nesumnjivo se nalazi i utvrđuje da je kao posljedica predmetnog štetnog događaja kod tužitelja nastala povreda prava osobnosti glede tjelesnog i duševnog zdravlja, te ista povreda prema utvrđenju ovog suda svakako opravdava dosudu novčane satisfakcije u određenom iznosu, sve obzirom na potraživanje tužitelja u tužbi i tužbenom zahtjevu, te vezano uz kvalifikatorne okolnosti koje se navode u tužbi i tijekom postupka. Pri tom je napose vezano uz fizičku bol cijenjen intenzitet i trajanje boli, te postojanje drugih nelagodnosti koje je tužitelj trpio tijekom liječenja. U tom smislu se ističe da je tužitelj prema mišljenju vještaka trpio bolove jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 15 dana i slabog intenziteta 45 dana, te je također trpio razne druge neugodnosti kako je naprijed navedeno. Stoga je obzirom na nalaz vještaka i Orijentacijske kriterije opravdanim utvrđeno dosuditi tužitelju puni zatraženi iznos na ime naknade vezano uz neimovinsku štetu i štetu nastalu zbog tuđe pomoći njege. Dakle, vezano uz pretrpljenu bol priznaje se zatražena satisfakcija u visini od 1.500,00 eura. Također se vezano uz pretrpljeni strah nalazi opravdanim prihvatiti i tako zatraženi iznos naknade do visine od 1.500,00 eura, obzirom je trpio strah u intenzitetu i trajanju kako je izraženo u Nalazu i mišljenju vještaka. Uz to je priznata zatražena naknada u odnosu na potraživanje zbog smanjene životne aktivnosti na razini i u iznosu od 2.000,00 eura.

14. Stoga je tužitelju u točki I. izreke ove odluke na ime nematerijalne štete ukupno dosuđen zatraženi iznos u preciziranom tužbenom zahtjevu od 5.000,00 eura, a na ime materijalne štete iznos od 500,00 eura, sve sa zakonskom zateznom kamatom kako već potražuje u točki I. i II. izreke presude.

15. Napominje se vezano uz neimovinske štete da Zakon izričito određuje kako će prilikom odlučivanja o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanim fizičkih boli i duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, te o tome da se naknadom ne pogoduje težnjama koje nisu spojeve s njezinom naravi i društvenom svrhom, a jačina i trajanje povredom izazvanih fizičkih i duševnih bolovima, kao i straha su one kvalifikatorne okolnosti koje je potrebno utvrđivati. Vještaci pak vještače u skladu s pravilima struke, medicinske znanosti, prema osobnim kliničkom iskustvima stečenim radom uz mogući klinički pregled tužitelja i raspoloživu medicinsku dokumentaciju, pa je dakle sud slijedom ovakvog nalaza vještaka utvrdio kao naprijed da je tužitelj zadobio povrede koje uz navedene okolnosti iz nalaza vještaka opravdavaju dosudu predložene naknade kao u ovom slučaju. Uz to se posebno napominje da je prednost zaštite prava osobnosti kako je uređena prema Zakonu o obveznim odnosima, NN/05 i dr., mnogostruka i raznovrsna te se ponajprije odnosi na individualnu sferu čovjeka i štiti njegova osobna svojstva, kao i posebnosti u odnosima prema okolini i njegovim javnim, gospodarskim i službenim djelovanjima. Stoga se u navedenim predmetu primijenila zaštita kako to određuju čl. 19. i 1100. ZOO-a iz 2005.godine, tim više što dakle nije osporeno ništa od onog što je vještak iznio u danom temeljnom Nalazu i mišljenju i kasnije dodatnim očitovanjima u pismenom podnesku od 24. studenog 2025. i usmeno na završnoj raspravi od 14. srpnja 2026. godine.

16. Nastavno je tužitelju dosuđen i zatraženi iznos na ime materijalne štete s osnove tuđe pomoći i njege, jer je utvrđeno opravdanim prihvatit tužbeni zahtjev i za taj dio potraživanja. Naime, potreba za tuđom pomoći i njegom je trajala 6 tjedana po dva sata i daljnjih 6 tjedana po jedan sat, dakle ukupno 18 sati, pa je obzirom na očitovanje vještaka, a imajući u vidu porast troškova života, uz uvažavanje iznesenih shvaćanja u Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2020. i 2021. tužitelju uz prethodne navedene naknade priznata id. naknada za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 500,00 eur, također uz predloženu zakonsku kamatu kao u točki II. izreke ove presude.

17. Navedena odluka je donesena obzirom nisu usvojeni izneseni prigovori pasivno legitimirane stranke t.j. tuženika i umješača u postupku, pri čemu je tuženik stavio prigovor mjesne nenadležnosti ovoga suda, ali se isti u smislu članka 52. ZPP - a ne prihvaća obzirom je šteta na strani tužiteljice nastala na području nadležnosti ovoga suda, na kojemu uostalom tužiteljica ima prebivalište odnosno boravište. Umješač je pak osporavao aktivnu i pasivnu legitimaciju te odgovornost, osnov i visinu štete, s time da su kroz provedene dokaze i obrazloženje kao naprijed odbačeni svi njegovi prigovori kao neosnovani, a iz razloga kako je već sadržano u obrazloženju ove presude.

18. Naposljetku se napominje da nije prihvaćen ni prigovor tuženika o djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva, jer se nakon Nalaza vještaka utvrđuje da je tužitelj precizirao tužbeni zahtjev imajući u vidu očitovanje u Nalazu napose medicinskog vještaka, prema kojem nalazu je onda i donešena odluka u predmetu ovog postupka. Navedeno dakle znači da tužitelj nije djelomično povukao tužbeni zahtjev već je samo precizirao isti.

19. Tužitelj je uspio u postupku pa mu je kao opravdan priznat trošak za sastav tužbe, podneska od 05.05.2022., 13.03.2025., 14.10.2025. i 25.11.2025., te za zastupanje na ročištima od 15.03.2023., 08.02.2024. i 14.07.2026. za svaku pojedinu radnju iznos od po 100,00 bodova ili 200,00 eura, sve prema vrijednosti predmeta spora i dosuđenom potraživanju, uz uvećanje za pripadajući pdv. Za podnesak od 09.05.2025. te za zastupanje na pripremnom ročištu od 09.11.2022. i ročištu ovjere odluke priznata mu je naknada na razini 50%, jer je u podnesku samo precizirao zadatke za vještaka, a na pripremnom ročištu se samo procesno raspravljalo te se za ročište objave dosuđuje naknada koju je uostalom potraživao na razini od 50 bodova. Za sastav podneska od 21.10.2022. priznata je zatražena naknada u visini od 25 bodova kao i za zastupanje na ročištu od 12.10.2023. jer je isto ročište bilo odgođeno. Ukupno je tužitelju za navedene radnje priznat trošak u iznosu od 1000 bodova t.j. 2.000,00 eur, koji s PDV-om iznosi 2.500,00 eura te je tom trošku pridodan trošak za prometno vještačenje u iznosu od 300,00 eura i trošak za medicinsko vještačenje u iznosu od 243,81 eura. Sveukupno je tužitelju dosuđen trošak postupka u iznosu od 3.043,81 eura kao u točki III. izreke, također sa zakonskom zateznom kamatom kao u dijelu točke III. izreke vezano uz troškove.

U Karlovcu 23. rujna 2026.

Sudac:

Vesna Gračan

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pismeno u tri primjerka putem ovoga suda.

Dna:

1. Tužitelju po pun. iz ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić, odvjetnicima iz Karlovca.

2. Tuženiku HP - Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva 13.

3. Umješaču na strani tuženika po pun. Krešimiru F. Šenjugu, odvjetniku iz OD Grgić & Partneri d.o.o..