Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Poslovni broj: Pp-2484/2026-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Marini Ivančević, uz sudjelovanje Aleksandre Žarković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika GI, zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), kažnjiv po članku 22. stavak 5. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga PU Splitsko- dalmatinske, II Policijske postaje Split Klasa: 211-07/26-5/2367 Urbroj: 511-12-24-26- 1 od 18. veljače 2026., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 23. rujna 2026. u izočnosti okrivljenika i izočnosti ovlaštenog tužitelja, dana 23. rujna 2026. u izočnosti stranaka, objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenik GI, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i Ž, rođen **.**.1975. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena SSS, instruktor vožnje, zaposlen, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac jednog djeteta, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,
k r i v j e
što je dana 15. siječnja 2026. u 12:00 sati u [adresa] u [adresa], nad svojom tetom ŽI rođena 1939. godine koja je starije životne dobi počinio ekonomsko nasilje u obitelji na način da je 15. siječnja 2026. u 12:00 sati na željezna vrata kroz koja se ulazi u zajedničko dvorište na adresi [adresa] u [adresa] stavio lokot, te nije dao ključ svojoj teti ŽI, te je s navedenim činjenjem onemogućio korištenje zajedničke imovine svojoj teti ŽI,
dakle, počinio ekonomsko nasilje u obitelji prema osobi starije životne dobi,
čime je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 10. stavak 1. točka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), kažnjiv po članku 22. stavak 5. istog Zakona, pa se na temelju istog Zakona uz primjenu članka 37. stavak 3. točka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 800,00 (osamsto) eura.
Temeljem članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom ista naplatiti prisilno.
II. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, II Policijska postaja Split je pod brojem navedenim u uvodu presude podnijela optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja kao u izreci ove presude.
2. Okrivljenik GI očitujući se o optužbi je izjavio kako se smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.
2.1. Okrivljenik GI, iznoseći obranu pred ovim sudom na glavnoj raspravi u svojoj obrani je je naveo da je iza pokojne majke naslijedio stan koji se nalazi na adresi [adresa], da ima i dio okućnice. Ta kuća nije etažirana, ima više suvlasnika koji polažu pravo na stanove u toj kući i okućnici. Što se tiče njegove imovine vezano za tu adresu da ima čiste papire, da je postao vlasnik stana na gore navedenoj adresi. Nadalje je naveo da se već 20 godina vodi parnica s ostalim suvlasnicima kako bi se riješilo pravo vlasništva na ostalim stanovima na gore navedenoj adresi. ŽI je njegova teta, ona ne živi na toj adresi, ona živi na Pujankama, njihovi odnosi su bili stvarno dobri, međutim, kada su se pojavili problemi s imovinom njihovi odnosi su zahlađeni, ona isto polaže pravo kao suvlasnik na dio imovine koji bi joj trebao pripasti na adresi [adresa]. Nadalje je naveo da njegova teta dolazi povremeno na adresu [adresa] i razbijala je pitare njegovoj supruzi, uništavala je biljke u toj okućnici, razbijala je stoliće, stolice, stabla, ali naglašava da nije podijeljeno vlasništvo u pogledu te okućnice. Postoje željezna vrata pri ulasku u tu okućnicu, on je promijenio bravu, nije dao teti ključ samo kako bi zaštitio dio imovine koji će mu jednog dana pripasti jer ima neugodnosti od strane ŽI, stavio je lokot kako bi se od nje zaštitio. Okrivljenik je naveo da mu je žao zbog svega što se dogodilo, da je svjestan činjenice da je ovo protupravno ponašanje, da se radi o samopomoći, ali da je sve to napravio kako bi se od ŽI zaštitio s kojom ima neugodnosti, želi zaštiti svoj dio imovine iako je svjestan da i ŽI pripada dio okućnice iako to još nije podijeljeno.
3. U toku dokaznog postupka Sud je izvršio uvid u Službenu zabilješku II Policijske postaje Split od 30. siječnja 2026. u neizdvojenom dijelu, Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju obitelji II Policijske postaje Split od 30. siječnja 2026., Obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom, Obavijest žrtvi nasilja u obitelji, dovedbeni nalog Suda od 24. kolovoza 2026., Zapisnik o glavnoj raspravi od 7. rujna 2026. koji sadrži obranu okrivljenika, te uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Uprava za kazneno pravo Odjel za prekršajne evidencije iz koje je vidljivo da okrivljenik do sada nije pravomoćno prekršajno kažnjavan.
4. Na temelju provedenog redovnog sudskog postupka, ocjenjujući obranu okrivljenika, kao i uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud smatra nesporno utvrđenim da su se u radnjama okrivljenika ostvarila sva pravna obilježja prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavak 5. istog Zakona, radi čega ga je trebalo proglasiti krivim i kazniti kako je to odlučeno u izreci presude.
5. Prema članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nasilje u obitelji je: 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda
2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
5.1. Članak 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.
6. Na osnovu provedenog redovnog sudskog postupka, ocjenjujući obranu okrivljenika, te ostalu pisanu dokumentaciju koja priliježe spisu sud je nesporno utvrdio da je dvorište na adresi [adresa] zajedničko vlasništvo kako okrivljenika tako i njegove tete ŽI, odnosno da postoji više suvlasnika, da nije podijeljeno vlasništvo u pogledu zajedničkog dvorišta na gore navedenoj adresi, a također je tijekom postupka nesporno utvrđeno da je ŽI osoba starije životne dobi obzirom da je ista rođena 1939. godine.
7. Nadalje, potrebno je navesti da je sud u pogledu utvrđivanja prekršajne odgovornosti okrivljenika za počinjenje predmetnog prekršaja cijenio samu obranu okrivljenika koji je u svojoj obrani priznao počinjenje predmetnog prekršaja, odnosno navodio je činjenice vezano za suvlasništvo nad dvorištem koje se nalazi na adresi [adresa] u [adresa] ne negirajući pritom činjenicu da isto dvorište pripada i njegovoj teti tako i njemu, također je u svojoj obrani naveo da postoje željezna vrata pri ulasku u to dvorište, te da je on promijenio bravu i da je točno da nije dao teti ključ, te je nadalje naveo kao razlog tog svog činjenja da se radilo o samopomoći, odnosno da je želio zaštiti dio svoje imovine koja će mu jednog dana pripasti jer da imam neugodnosti od strane ŽI, te da je to razlog zašto je stavio lokot kako bi se od nje zaštitio, te da je svjestan činjenice da je ovo njegovo ponašanje protupravno.
8. Slijedom svega naprijed navedenog sud smatra nesporno utvrđenim da je okrivljenik utužene prigode u [adresa] u [adresa], nad svojom tetom ŽI rođena 1939. godine koja je starije životne dobi počinio ekonomsko nasilje u obitelji i to na da je na željezna vrata kroz koja se ulazi u zajedničko dvorište na adresi [adresa] u [adresa] stavio lokot, te nije dao ključ svojoj teti ŽI, te je s navedenim činjenjem onemogućio korištenje zajedničke imovine svojoj teti ŽI, odnosno sud smatra da su se u radnjama okrivljenika ostvarila obilježja prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavak 5. istog Zakona, zbog čega ga je ovaj sud proglasio krivim i kaznio kako je to odlučeno u izreci presude.
9. Sud nije prihvatio dio obrane okrivljenika koji je naveo da je utužene prigode postupio na način samopomoći kako bi se zaštitio od svoje tete kao razlog da bi se isključila njegova odgovornost od počinjenja predmetnog prekršaja, te sud smatra nesporno utvrđenim da su se u radnjama okrivljenika ostvarila obilježja predmetnog prekršaja.
10. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljenika valjalo je donijeti odluku o sankciji uzimajući pritom u obzir sve okolnosti koje u smislu članka 36. Prekršajnog zakona utječu na vrstu i mjeru izrečene kazne.
11. Prilikom odlučivanja o konkretnoj prekršajnoj sankciji i individualizaciji kazne, imale su se sve relevantne okolnosti predviđene u članku 36. stavku 2. Prekršajnog zakona, pa je okrivljeniku kao olakotna okolnost uzeta u obzir činjenica da je isti priznao počinjenje predmetnog prekršaja, da je izrazio kajanje zbog počinjenja predmetnog prekršaja, da do sada nije pravomoćno prekršajno kažnjavan, dok otegotnih okolnosti na strani okrivljenika sud nije našao, te mu je Sud za počinjeni prekršaj uz primjenu članka 37. stavak 3. točka 1. Prekršajnog zakona izrekao ublaženu novčanu kaznu ispod Zakonom propisane najmanje novčane kazne za tu vrstu prekršaja smatrajući da će se njome postići kako generalna tako i specijalna prevencija.
12. Temeljem članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom ista naplatiti prisilno.
13. Odluka o troškovima postupka temelji se na citiranoj odredbi Zakona, prilikom čega je Sud vodio računa o trajanju i složenosti postupka, te imovnom stanju okrivljenika.
14. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
Split, 23. rujna 2026.
Sutkinja
Marina Ivančević
Uputa o pravnom lijeku.
Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu, bez takse u dva istovjetna primjerka o kojoj odlučuje nadležni sud.
Dostaviti: okrivljeniku, tužitelju, oštećenoj, u spis