Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Poreču-Parenzo
Turistička ulica 2
52440 Poreč-Parenzo
Poslovni broj: R1-289/2026-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu tog suda Alenu Barbiću kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja GŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog p.p. Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču-Parenzo, protiv predloženika: 1. KŽ, iz [adresa], 2. AŽ, iz [adresa], 3. ŠŽ, iz [adresa] (kao nasljednika iza pok. CŽ, [adresa] i pok. SŽ, ud. G, [adresa]), 4. BŽ, iz [adresa] ([adresa]) (kao nasljednika iza pok. HŽ, [adresa] i pok. SŽ, [adresa]) i 5. ZŽ, iz [adresa], radi uređenja međa, izvan ročišta
r i j e š i o j e
I Određuje se prekid postupka u ovom predmetu.
II Postupak će se nastaviti kada se provede i pravomoćno završi ostavinski postupak iza: 1. pok. HŽ pok. HŽ, [adresa], u pogledu 7/24 dijela k.č.br. *375/2 k. o. [katastarska općina], na kojem idealnom dijelu je uknjižena spomenuta osoba, 2. pok. CŽ (Francesca) Brnace pok. Antuna, Tar 2, u pogledu 7/24 dijela k.č.br. *375/2 k. o. [katastarska općina], na kojem idealnom dijelu je uknjižena spomenuta osoba i 3. pok. SŽ, ud. [adresa], u pogledu 3/24 dijela k.č.br. *375/2 k. o. [katastarska općina], na kojem idealnom dijelu je uknjižena spomenuta osoba.
Obrazloženje
1. U prijedlogu podnesenom 03. lipnja 2026. predlagatelj tvrdi da je predloženica ad5 upisana kao vlasnica nekretnina na k. č. br. [katastarska čestica], u naravi označena kao dvorište, ukupne površine 233 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], u naravi označena kao oranica, ukupne površine 263 m2, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], u 1/1 dijela. Kao suvlasnici nekretnine na k.č.br. *375/2, u naravi označena kao gosp. zgrada, ukupne površine 492 m2, iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], da dolaze upisani: ĐŽ, [adresa], u 7/24 dijela, LŽ (Francesco) pok. HŽ, [adresa], u 7/24 dijela, ĆŽ pok. HŽ, udata G, [adresa], u 3/24 dijela, te predlagatelj u 7/24 dijela. Predmetne nekretnine da su susjedne. Budući da su uknjiženi suvlasnici nekretnine na k.č.br. *375/2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], ĐŽ, LŽ i ĆŽ umrli, predlagatelj da je označio predloženike ad1 – ad4 kao njihove nasljednike, točnije: nasljednik UŽ da je ovdje predloženik ad4, nasljednici RŽ da su ovdje predloženici ad1 – ad3, te nasljednici PŽ da su ovdje predloženici ad1 – ad4. Međa između predmetnih nekretnina da je sporna. S obzirom na to da sud nije u mogućnosti postupiti prema članku 103. stavku 2. ZV-a, predlaže se da se međa između predmetnih nekretnina uredi prema posljednjem mirnom posjedu, sukladno odredbi članka 103. stavka 3. ZV-a. Slijedom svega navedenog, predlagatelj, pozivajući se na čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predlaže da sud nakon provedenog postupka, uredi među između nekretnina na k.č.br. *375/2 u k. o. [katastarska općina], sa nekretninama na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], upisane u k. o. [katastarska općina], prema posljednjem mirnom posjedu.
2. Prema čl. 12. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91 i dr., dalje: ZPP) kada odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje) sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Ova se odredba, temeljem čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23, dalje: ZIP), na odgovarajući način primjenjuje i u ovom predmetu.
3. Sud sudi na temelju činjenične osnove na koju se predlagatelj poziva, jer u protivnom prekoračuje njegov zahtjev (tako i VS, Rev 2790/91).
4. Odluka u ovom predmetu, prije svega, ovisi o prethodnom rješenju pitanja tko su sve suvlasnici k.č.br. *375/2 k. o. [katastarska općina], odnosno, je li upravo predloženik ad4 nasljednik HŽ, za kojeg predlagatelj tvrdi da je pokojan, jesu li upravo predloženici ad1-ad3 nasljednici CŽ, za kojeg predlagatelj tvrdi da je pokojan, te jesu li upravo predloženici ad1-ad4 nasljednici SŽ, za koju predlagatelj tvrdi da je pokojna, te posljedično jesu li isti kao takvi pasivno legitimirani u ovom predmetu.
Prema čl. 2. ZIP-a u vezi s čl. 213. st. 1. t. 1. ZPP-a sud će odrediti prekid postupka ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju.
Dakle, kada odluka izvanparničnog suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije odluku donio drugi sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), kao što je to konkretno slučaj, izvanparničnom sudu stoje na izbor dvije alternative: 1. izvanparnični sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno ili 2. može sam, ako odluči da sam ne rješava o tom pitanju, prekinuti postupak, dok drugi sud ili drugo nadležno tijelo ne donese pravomoćnu odluku o prethodnom pitanju. Radi se o diskrecijskom ovlaštenju izvanparničnog suda.
Da li će se sud poslužiti jednom ili drugom od dvije alternative, zavisi od razloga procesne ekonomije tj. da li će se izvanparnični postupak lakše i jeftinije završiti ako izvanparnični sud sam riješi prethodno pitanje ili ako prekine izvanparnični postupak, te pričeka, dok to pitanje riješi drugi sud ili drugo nadležno tijelo.
Za istaći je da se nasljedno pravo stječe u trenutku ostaviteljeve smrti. No, tko je ostaviteljev nasljednik utvrđuje se u ostavinskom postupku čl. 174. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03 i dr., dalje: ZN) rješenjem o nasljeđivanju (čl. 226. st. 1. ZN- a). Prema čl. 210. ZN-a ostavinski se postupak pokreće po službenoj dužnosti kada sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno, s njima izjednačenu ispravu.
S obzirom na to da se pitanje tko je ostaviteljev nasljednik utvrđuje u ostavinskom postupku rješenjem o nasljeđivanju, izvanparnični sud je u ovom predmetu odlučio da sam ne rješava konkretno prethodno pitanje (stav da se u ovakvom slučaju radi o prethodnom pitanju postoji i sudskoj praksi, npr. ŽS u Puli-Pola posl. br. Gž-1099/15-3 od 18. siječnja 2017.). Postupak o konkretnom prethodnom pitanju se kod ostavinskog suda pokreće i vodi po službenoj dužnosti, a ovaj izvanparnični postupak će se lakše završiti nakon što se provede ostavinski postupak.
Eventualna činjenica da ostavinski postupak iza navedenih osoba još nije pokrenut nije odlučna za prekid postupka, jer svatko tko ima pravni interes, pa tako i predlagatelj, može inicirati pokretanje ostavinskog postupka iza navedenih osoba, što može učiniti podnošenjem ostavinskom sudu smrtovnice ili izvatka iz matice umrlih za navedene osobe, odnosno, s njima izjednačene isprave. Ukoliko je pak ostavinski postupak iza navedenih osoba u odnosu na predmetnu nekretninu eventualno proveden i doneseno rješenje o nasljeđivanju, predlagatelj može takvu ispravu podnijeti ovom sudu i ista će biti osnova za nastavak postupka.
Prekid postupka se može odrediti i u tijeku pripremanja rasprave, dakle, i prije nego što se prijedlog dostavi predloženicima na odgovor (čl. 2. ZIP-a u vezi sa čl. 278. st. 1. ZPP-a).
5. Slijedom iznijetog, temeljem čl. 2. ZIP-a u vezi s čl. 213. st. 1. t. 1. i čl. 215. st. 4. ZPP-a, odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.
U Poreču-Parenzo, 23. rujna 2026.
S u d a c:
Alen Barbić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud, kao drugostupanjski sud.
DNA:
- predlagatelju p.p.
S u d a c:
