Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-543/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Veljku Kučekoviću kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja SA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Vesni Marušić, odvjetnici iz Splita, Trg Hrvatske bratske zajednice 3 A, protiv protustranke Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj R1-555/23-18 od 24. ožujka 2025., 23. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se protustrankina žalba, ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj R1-555/23-18 od 24. ožujka 2025. i predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

„I- Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina označenih kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, pašnjak, 10165 m2, put 1176 m2, ukupno 11341 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, put 282 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, prirodno neplodno zemljište 804 m2 i kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak 7593 m2m, put 289 m2, ukupno 7882 m2, sve upisane u ZU 4693 k. o. [katastarska općina], geometrijskom diobom na način da:

1. Predlagatelju SA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pripada u isključivo vlasništvo i odvojeni posjed;

- nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, pašnjak 10165 m2, put 1176 m2, ukupno 11341 m2, u skici vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka iz ovlaštene tvrtke za vještačenje "Geodetskog zavoda" d.d. Split broj PR 6/24 od 17. listopada 2024. godine definirane kao LIK 1. i označen točkama 1-2-3-4-5-9-10-11-12-13-14-15-16-17-1 u ukupnoj površini od 10537 m2, za cijelo

-nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak prirodno neplodno zemljište 804 m2, u skici vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka iz ovlaštene tvrtke za vještačenje "Geodetskog zavoda" d.d. Split broj PR 6/24 od 17. listopada 2024. godine definirane kao LIK 2. i označen točkama 14-15-16-17-14 u površini od 804 m2, za cijelo, i

- nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak , put 282 m2, u skici vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka iz ovlaštene tvrtke za vještačenje "Geodetskog zavoda" d.d. Split broj PR 6/24 od 17. listopada 2024. godine definirane kao LIK 3. i označen točkama 10 -11-12-13-10 u površini od 282 m2, za cijelo

2. Protustranci REPUBLICI HRVATSKOJ, OIB: 52634238587, pripada u isključivo vlasništvo i odvojeni posjed;

- nekretnina označena kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak 7593 m2, put 289 m2, ukupno 7882 m2, u skici vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka iz ovlaštene tvrtke za vještačenje "Geodetskog zavoda" d.d. Split broj PR 6/24 od 17. listopada 2024. godine definirane LIK 4. i označen točkama 5-6-7-8-9-5 u površini od 7893 m2, za cijelo.

II. Elaborat iz vještačenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka iz ovlaštene tvrtke za vještačenje "Geodetskog zavoda" d.d. Split broj PR 6/24 od 17. listopada 2024. godine, sastavni je dio ovog rješenja.

III/1. Ovlašćuje se predlagatelj SA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da temeljem ovog rješenja zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva nekretnina označenih kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, pašnjak 10165 m2, put 1176 m2, ukupno 11341 m2, kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, put 282 m2 i kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ošljak, prirodno neplodno zemljište 804 m2, na svoje ime za cijelo, uz istovremeni upis brisanja toga prava sa imena upisanog zemljišnoknjižnog suvlasnika Republika Hrvatska za suvlasnički dio od 7882/19505 dijela.

2. Ovlašćuje se protustranka Republika Hrvatska da temeljem ovog rješenja zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na nekretnini označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak, 7593 m2, put 289 m2, ukupno 7882 m2, na svoje ime za cijelo, uz istovremeni upis brisanja toga prava sa imena upisanog

zemljišnoknjižnog suvlasnika SA, OIB: [osobni identifikacijski broj],[adresa], za suvlasnički dio od 11623/19505 dijela.

IV. Svaka stranka snosi svoj nastali trošak iz ovoga sudskog postupka.“

2. Protiv rješenja žali se protustranka zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. – Odluka USRH, 123/08.

- ispravak, 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka USRH, 70/19., 80/22. i 114/22.; dalje: ZPP) u vezi s člankom 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23.; dalje: ZOIP) i predlaže da se pobijano rješenje preinači, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Predlagatelj je prvostupanjskom sudu podnio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina navodeći da je suvlasnik u 11623/19505 dijela, a protustranka da je suvlasnik u 7882/19505 dijela četiri nekretnine i to kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

4.1. Prijedlogom je predložio da njemu u razvrgnuću pripadnu kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] koje ukupno imaju površinu od 11623 m2 što odgovara suvlasničkom dijelu predlagatelja, a protustranci da pripadne kčbr. [katastarska čestica] koja ima površinu od 7882 m2, a što odgovara suvlasničkom dijelu protustranke.

4.2. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem prihvatio predlagateljev prijedlog te je izvršio razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka geometrijskom diobom na način da su predlagatelju u isključivo vlasništvo i odvojeni posjed pripale kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], a protustranci je pripala kčbr. [katastarska čestica].

4.3. Protustranka se žali navodeći u žalbi da je tijekom postupka prigovarala o mogućnosti razvrgnuća suvlasničke zajednice geometrijskom diobom jer se kod predmetnih nekretnina radi o nekretninama različite vrste i namjene, a što proizlazi iz dokumentacije Općine Marina i Turističkog naselja Ošljak. Protustranka se poziva na odredbu članka 19. stavak 2. Uredbe o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene, davanja u zakup ili najam te o postupcima u vezi sa stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava u korist Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 95/18.; dalje: Uredba) i smatra da je razvrgnuće moguće provesti jedino isplatom suvlasničkog dijela Republike Hrvatske na temelju procjene tržišne vrijednosti nekretnina izrađene od strane ovlaštene osobe.

4.4. Člankom 19. stavak 1. Uredbe propisano je da će se suvlasnička zajednica nekretnina između Republike Hrvatske kojima upravlja i raspolaže Ministarstvo između Republike Hrvatske i trećih osoba razvrgnut geometrijskom diobom nekretnine kad je to moguće, stavkom 2. propisano je da će se nekretnine kojima upravlja Ministarstvo razvrgnut geometrijskom diobom samo ako je cijela nekretnina sukladno važećoj prostornoplanskoj dokumentaciji iste vrste i namjene, stavkom 3. propisano je da se suvlasnička zajednica nekretnina iz stavka 1. ovog članka može razvrgnuti isplatom po tržišnoj cijeni i u slučajevima kad je geometrijska dioba moguća ili se ne radi o slučajevima razvrgnuća obvezatnom isplatom propisanom zakonom, ako tijelo nadležno za raspolaganje nekretninama ocijeni da je to gospodarski opravdano za Republiku Hrvatsku, stavkom 4. propisano je da odluku o razvrgnuću i načinu razvrgnuća donosi tijelo nadležno sukladno odredbama Zakona, ovisno o vrijednosti suvlasničkog dijela nekretnine Republike Hrvatske, a ugovor o razvrgnuću u ime Republike Hrvatske sklapa ministar nadležan za poslove državne imov ine, ako odlukom o razvrgnuću nije drukčije određeno, a stavkom 5. propisano je da se prije donošenja odluke nadležnog tijela iz stavka 3. ovog članka izrađuje procjembeni elaborat kojim se utvrđuje tržišna vrijednost nekretnine u skladu s odredbom članka 3. ove Uredbe.

4.5. Člankom 1. Uredbe propisano je da se ovom Uredbom uređuju postupci koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene, davanja u zakup ili najam te o postupcima u vezi s stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava u korist Republike Hrvatske kojima raspolaže Ministarstvo državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

4.6. Dakle, odredbe Uredbe se odnose na postupak koji prethodi sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Kada se radi o razvrgnuću, takav pravni posao na temelju članka 19. stavka 4. Uredbe predstavlja ugovor o razvrgnuću u ime Republike Hrvatske kojeg sklapa ministar nadležan za poslove državne imovine. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da se odredbe Uredbe ne primjenjuju u sudskim postupcima razvrgnuća suvlasničke zajednice već samo u postupku koji prethodi sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske zbog čega navedeni žalbeni razlog nije osnovan.

4.7. Međutim, za sada nisu utvrđene sve činjenice niti su izvedeni svi dokazi koji su trebali biti izvedeni radi pravilne primjene materijalnog prava prilikom odlučivanja o predlagateljevom prijedlogu.

4.8. Sve četiri predmetne nekretnine imaju ukupnu površinu od 19505 m2 pri čemu predlagatelj ima suvlasnički dio od 11623/19505 dijela pa je pobijanim rješenjem prvostupanjski sud odlučio da predlagatelju pripadnu kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] koje imaju ukupnu površinu od 11623 m2 što odgovara tužiteljevom suvlasničkom omjeru, a protustranci da pripada kčbr. [katastarska čestica] koja ima površinu od 7882 m2 budući da suvlasnički dio protustranke iznosi 7882/19505 dijela.

4.8. Takvo razvrgnuće bi bilo moguće odrediti jedino ukoliko bi navedene tri nekretnine koje su pripale predlagatelju imale prometnu vrijednost koja odgovara 11623/19505 dijela ukupne prometne vrijednosti sve četiri nekretnine. Ukoliko to nije slučaj i ukoliko tri nekretnine koje su pripale predlagatelju imaju prome tnu vrijednost koja je veća od 11623/19505 dijela ukupne prometne vrijednosti sve četiri nekretnine, tada bi predmetnim razvrgnućem protustranka bila oštećena jer bi nakon razvrgnuća imala manju vrijednost od one koju je imala prije razvrgnuća. Stoga razvrgnuće treba provesti na način da nakon razvrgnuća svakoj stranci pripadne dio nekretnina koji po prometnoj vrijednosti odgovara omjeru prometne vrijednosti svih nekretnina koji je prije razvrgnuća pripadao strankama. To nije moguće provesti bez utvrđivanja prometne vrijednosti svih nekretnina te utvrđivanja prometne vrijednosti pojedinih nekretnina koje bi strankama pripale nakon razvrgnuća. Stoga je prvostupanjski sud trebao odrediti odgovarajuće vještačenje na temelju kojeg bi se te prometne vrijednosti mogle utvrditi. Člankom 17. stavak 1. ZOIP-a je propisano da će sud u postupcima koje je ovlašten pokrenuti po službenoj dužnosti, u postupcima u kojima nije vezan zahtjevima stranaka te u drugim postupcima u kojima po službenoj dužnosti pazi da se utvrde sve činjenice koje su važne za donošenje odluke po službenoj dužnosti izvesti sve dokaze za koje ocijeni da mogu poslužiti utvrđivanju tih činjenica. Člankom 50. stavak 1. propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, a stavkom 2. je propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Obzirom na tu zakonsku odredbu, prvostupanjski sud nije bio vezan predlagateljevim zahtjevom glede načina razvrgnuća te je na temelju citiranog članka 17. stavak 1. ZOIP-a mogao po službenoj dužnosti izvesti navedeni dokaz radi utvrđivanja prometne vrijednosti predmetnih nekretnina.

4.9. Kako to nije učinjeno, činjenično stanje za sada nije potpuno utvrđeno, pa je pobijano rješenje ukinuto na temelju članka 370. ZPP-a u vezi s člankom 2. ZOIP-a i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

5. U ponovnom postupku je sa strankama prvenstveno potrebno raspraviti pitanje vlasništva, odnosno suvlasništva predmetnih nekretnina. Predlagatelj tvrdi da su stranke suvlasnici predmetnih nekretnina i to nije sporno. Međutim, predlagatelj u tijeku postupka spominje i to da je vlasnik tri predmetne parcele koje su mu razvrgnućem pripale i u odgovoru na žalbu navodi da je dioba predmetnih nekretnina između stvarnih vlasnika davno provedena te da se na terenu točno zna koje nekretnine pripadaju u isključivo vlasništvo predlagatelju, a radi se o nekretninama za koje je predložio da razvrgnućem njemu pripadnu, dok za nekretninu koja je pripala protustranci navodi da nije u njegovom posjedu ni vlasništvu. Iz takvih predlagateljevih navoda bi proizlazilo da on zapravo tvrdi da je vlasnik tri nekretnine koje su mu pripale razvrgnućem, a da je protustranka vlasnik četvrte nekretnine iz čega bi proizlazilo da zapravo ne postoji nikakva suvlasnička zajednica nekretnina koju bi u ovom postupku trebalo razvrgnuti već predlagatelj predlaže provesti fiktivno razvrgnuće čiji bi cilj bio sređivanje zemljišnoknjižnog stanja. Međutim, ovaj postupak nije postupak kojim bi se postojeće zemljišnoknjižno stanje upisa vlasništva usklađivalo sa stvarnim stanjem i moguće ga je provesti, odnosno postoje pretpostavke za njegovo vođenje jedino ukoliko su stranke suglasne da su stvarni suvlasnici sve četiri predmetne nekretnine pa je to sa njima potrebno razjasniti. Nadalje, ukoliko bi se utvrdilo da su stranke stvarni suvlasnici sve četiri nekretnine, kako je to i upisano u zemljišnoj knjizi, tada je, kako je gore već rečeno, potrebno odrediti odgovarajuće vještačenje te utvrditi prometnu vrijednost nekretnina i te nekretnine podijeliti na način da svaka stranka dobije nekretnine u prometnoj vrijednosti koja odgovara omjeru vrijednosti koju su stranke imale prije razvrgnuća.

Koprivnica, 23. rujna 2026.

Sudac

Veljko Kučeković