Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž Ob-53/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sutkinje Ivane Mašić predsjednice vijeća, sutkinje Vesne Britvec suca izvjestitelja i članice vijeća i sutkinje Vinke Vrančić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. tužiteljice mlt. ĐN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja mlt. DN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po posebnoj skrbnici ĐNT, zaposlenici [obrt], protiv tuženika: 1. tuženika IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženika LN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Hrvoju Bićaniću, odvjetnik iz Ogulina i 3. tuženice JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Borisu Grguriću, odvjetniku iz Ogulina, radi osporavanja očinstva, odlučujući o žalbi 3. tuženice izjavljene protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 30. ožujka 2026., broj P Ob-197/2025-47, u sjednici vijeća održanoj 23. rujna 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbijanjem žalbe 3. tuženice JN potvrđuje se presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 30. ožujka 2026., broj P Ob-197/2025- 47.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 30. ožujka 2026., broj P Ob-197/2025-47, točkom I. izreke utvrđuje se da 1. tuženik IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iz, nije otac mlt. DN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg je **.**.2013. rodila 3. tuženica JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
Točkom II. izreke utvrđuje se da 2. tuženik LN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nije otac mlt. DN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg je **.**.2013. rodila 3. tuženica JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] .
Točkom III. izreke odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
2. Protiv navedene presude žalbu je pravovremeno izjavila 3. tuženica JN – dalje samo žaliteljica, zbog povrede odredba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primijene materijalnog prava. Žaliteljica u bitnom navodi da je pobijanom presudom prvostupanjski sud grubo povrijedio prava 2. tužitelja ostavivši 2. tužitelja bez utvrđenog očinstva. Navodi da takova odluka nije u interesu djeteta, da je u odnosu na 2. tužitelja trebalo obustaviti postupak utvrđenja očinstva, da nakon ukidne odluke drugostupanjskog suda posebna skrbnica više nije mogla povući povlačenje tužbenog zahtjeva u odnosu na 2. tuženika u dijelu kojim traži utvrđenje da 1. tuženik IN nije otac 2. tužitelja DN, pa predlaže u pobijanom dijelu prvostupanjsku presudu preinačiti i ukinuti točku I. izreke prvostupanjske presude i odrediti da upisan otac 2. tužitelja DN, 1. tuženik IN ostaje u roditeljskoj skrbi, te traži trošak postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba žaliteljice nije osnovana.
5. Ispitujući zakonitost prvostupanjske presude povodom žalbe žaliteljice, a i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP), ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a žaliteljica posebno ne ukazuje kojom bi bitnom povredom odredaba parničnog postupka pobijana prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu bila zahvaćena. Prvostupanjski je sud dao jasne, valjane i iscrpne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu međusobno proturječni . Činjenično stanje je pravilno utvrđeno te je pravilno primijenjeno materijalno pravo.
6. Predmet postupka je utvrđenje/osporavanje očinstva mlt. 2. tužitelja DN.
7. Iza stanja spisa kao i iz pobijane presude proizlazi:
- da je kao otac 2. tužitelja DN upisan u Maticu rođenih 1. tuženik IN, bivši izvanbračni suprug 3. tuženice,
- da je postupku kroz dva vještačenja (Genos d.o.o. DNA laboratorij iz Zagreba- kojem nalazu je 3. tuženica prigovara i Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku s
DNA laboratorijem Medicinskog fakulteta u Zagrebu - na čiji nalaz nije bilo prigovora), nesporno utvrđeno da otac 2. tužitelja mlt. DN nije ni 1. tuženik IN, a ni 2. tuženik LN,
- da je 3. tuženica JN u postupku izjavila da je uvjerenja da je otac mlt. 2. tužitelja, 1. tuženik IN,
- da ne zna tko je otac mlt. 2. tužitelja te nije imenovala tko bi mogao biti otac mlt. 2. tužitelja,
- da je podneskom od 6. studenog 2023. posebna skrbnica 2. tužitelja mlt. DN, povukla tužbu u odnosu na mlt. 2. tužitelja (strana 52 prvostupanjskog spisa),
- da podneskom od 7. veljače 2026. posebna skrbnica mlt. tužitelja povlači navode iz podneska od 6. studenog 2023., budući da je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno kako 1. tuženik nije otac mlt. DN.
8. Na temelju ovih nespornih činjenica prvostupanjski sud donosi pobijanu odluku da ni 1. tuženik IN ni 2. tuženik LN nisu očevi mlt. 2. tužitelja DN,
9. Pravo djeteta na oba roditelja zajamčeno je, ali se mora uzeti u obzir najbolji interes djeteta. Dijete ima pravo na uspostavljanje i održavanje odnosa s oba roditelja, uključujući i onog s kojim ne živi, osim ako bi takav odnos bio štetan za dijete, primjerice u situacijama zlostavljanja ili zanemarivanja.
10. Utvrđenje očinstva ključno je pravno pitanje koje se odnosi na formalno priznanje muškarca kao oca određenog djeteta. U Republici Hrvatskoj, ovaj postupak uređen je Obiteljskim zakonom ("Narodne novine" broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23. – dalje ObZ), koji definira načine i postupke utvrđivanja očinstva, prava i obveze roditelja te zaštitu prava djeteta.
11. Postupak osporavanja očinstva provodi se pred sudom, uz korištenje relevantnih dokaza, poput DNK analize.
12. Svako dijete ima pravo na saznanje vlastita podrijetla i trebalo bi, kada god je to moguće i u skladu s njegovim najboljim interesima, uživati roditeljsku skrb obaju roditelja.
13. Dakle, utvrđenje očinstva ključno je za osiguranje prava djeteta na poznavanje svog podrijetla i uživanje svih prava koja iz toga proizlaze. Obiteljski zakon Republike Hrvatske pruža jasne smjernice i postupke za utvrđivanje očinstva, bilo kroz pretpostavku, priznanje ili sudsku odluku.
14. Glavni dokaz za utvrđivanje/osporavanje očinstva u sudskoj praksi jest medicinsko vještačenje DNK metodom, čija je pouzdanost gotovo stopostotna.
15. Obzirom sud donosi odluku na temelju prikupljenih dokaza, uvijek vodeći računa o najboljem interesu djeteta, a u ovom konkretnom postupku vještačenjem DNK metodom u dva navrata 1. tuženik IN isključen je kao otac mlt. 2. tuženika DN, pa obzirom na tu nespornu činjenicu, a u interesu djeteta da ima pravo na saznanje svog porijekla, a time i saznaje o obitelji s očeve strane, a kako 3. tuženica JN nije mogla imenovati oca 2. tužitelja DN, a u ovom postupku niti jedan od tuženika nije utvrđen ocem mlt. 2. tužitelja, pravilno je prvostupanjski sud u skladu s odredbom članka 383. ObZ-a procijenio sve radnje koje je poduzela posebna skrbnica, donijevši pobijanu odluku.
16. Odredbama ObZ-a (članak 303. i dr.) i samom djetetu je dana pod određenim uvjetima mogućnost i pravo utvrđivanja očinstva ukoliko naknadno saznaje o eventualnoj sumnji da bi neka osoba mogla biti otac mlt. 2. tužitelja. Stoga 2. tužitelju presudom prvostupanjskog suda kao i odlukom ovog suda nije oduzeto pravo da pred sudom ostvaruje svoja prava utvrđivanjem roditeljstva/očinstva.
17. Žalbenim navodima žaliteljice nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane presude pa je na temelju članka 368. ZPP-a, žalba žaliteljice odbijena, a pobijana presuda potvrđena.
18. Odluka o troškovima postupka (svaka stranka snosi svoje troškove postupka) i prema stavu ovog suda je pravilna i svrsishodna obzirom na predmet i ishod postupka.
U Karlovcu 23. rujna 2026.
Predsjednica vijeća
Ivana Mašić