Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-133/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sutkinje Ivane Mašić predsjednice vijeća, sutkinje Vesne Britvec suca izvjestitelja i članice vijeća i sutkinje Vinke Vrančić članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja LA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. tužiteljice FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Saši Čačiću, odvjetniku iz Vinkovcima, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, zastupan po punomoćnicima odvjetnicima Zajedničkog odvjetničkog društva Željka Olujića, Ive Pezić, Frana Olujića iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji od 31. listopada 2025., broj Pn-197/2019- 106, u sjednici vijeća održanoj 23. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbijanjem žalbe 1. tužitelja LA i 2. tužiteljice FA, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji od 31. listopada 2025., broj Pn-197/2019-106.

I Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji od 31. listopada 2025., broj Pn-197/2019-106, odbijen je tužbeni zahtjev 1. tužitelja LA za isplatu iznosa od 225.000,00 kn kuna s kamatama prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5%- tnih poena, a od 16. rujna 2017. do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3%-tna poena, počev od podnošenja odštetnog zahtjeva 10.5.2016. pa do isplate i 2. tužiteljice FA iznos od 225.000,00 kn s kamatama prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5%-tnih poena, a od 16. rujna 2017. do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3%-tna poena, počev od podnošenja odštetnog zahtjeva 10.5.2016. pa do isplate i zahtjev 1. tužitelja LA za isplatu na ime naknade pretrpljene imovinske štete u vidu troškova plaćanja svećenika, troškova sahrane, crnine, karmina, vijenca iznos od 26.325,00 kuna s kamatama prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5%- tnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3%-tna poena, počev od dana ozljeđivanja 16.09.2017. pa do isplate i zahtjev 2. tužiteljice FA za naknadu pretrpljene imovinske štete u vidu troškova plaćanja svećenika, troškova žalobne odjeće u iznosu od 5.000,00 kuna s kamatama prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5%-tnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3%-tna poena, počev od dana ozljeđivanja 16.9.2017. pa do isplate. Istom točkom izreke odbijen je zahtjev 1. tužitelja LA i 2. tužiteljice FA , za naknadu troškova postupka. Točkom II izreke navedene presude nalaže se 1. tužitelju LA i 2. tužiteljici FA da tuženiku Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176 naknade na jednake dijelove na ime parničnog troška iznos od 18.605,58 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 31. listopada 2025. - dana presuđenja pa do isplate, sve po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2025., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja 2025. sve u roku od 15 dana, dok se tuženik odbija s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, a do ukupno zatraženog iznosa od 19.955,34 EUR.

2. Protiv navedene presude žalbu su pravovremeno izjavili 1. tužitelj LA i 2. tužiteljica FA – dalje samo tužitelji, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 353. stavak 1. točka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu ZPP), zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 353. stavak 1. točka 2. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava iz članka 353. stavak 1. točka 3. ZPP-a, i zbog pogrešne odluke o trošku. U bitnome tužitelji daju svoju ocjenu dokaza i osporavaju stav prvostupanjskog suda u svezi postojanja/nepostojanja uzročno posljedične veze između povreda zadobivenih u štetnom događaju koji nije sporan, i smrtnog ishoda prednice tužitelja. Kao bitnu povredu tužitelji se pozivaju na odredbu članka 354. stavak 1. ZPP-a, u svezi s člankom 12. stavak 3. ZPP-a. Tužitelji predlažu žalbu prihvatiti, pobijanu presudu preinačiti usvajanjem tužbenog zahtjeva tužitelja, odnosno, u protivnom pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode tužitelja i predlaže žalbu odbiti, a pobijanu presudu potvrditi uz naknadu troška odgovora na žalbu.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj drugostupanjski sud nije našao ni da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda parničnog postupka koje su predviđene odredbom članka 354. stavak 2., točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. Predmet spora je naknada štete zbog povrede prava osobnosti (neimovinske i imovinske štete), koju su tužitelji trpjeli zbog smrti majke TA, a koju činjenicu smrti tužitelji vežu kao posljedicu štetnog događaja u kojemu je prednica tužitelja stradala kao pješakinja, a za koji događaj da je odgovoran osiguranik tuženika.

7. Dakle, nije sporan nastanak predmetnog štetnog događaja i nije sporno da je vozilo na dan predmetnog štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika, te nije sporna aktivna legitimacija tužitelja.

8. I sada u žalbenoj fazi postupka sporna je uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i zadobivenih ozljeda prednice tužitelja.

9. Prvotno je za navesti da, suprotno žalbenim navodima tužitelja, u postupku pred prvostupanjskim sudom nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u svezi s člankom 12. stavak 3. ZPP-a.

9.1. Naime, građanskopravna odgovornost znatno je šira od kaznene i prekršajne, što znači da ista osoba koja je u kaznenom ili prekršajnom postupku proglašena krivom, u parničnom postupku ne mora uopće (građanskopravno gledajući) biti odgovorna za nastanak prometne nesreće ili može biti suodgovorna. U ovom postupku utvrđivala se građanskopravna odgovornost za štetu, a ne kaznena odgovornost pa ne dolazi u obzir primjena odredbe članka 12. stavak 3. ZPP-a.

10. Nije ostvaren ni žalbeni razlog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio odlučne činjenice za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovoj pravnoj stvari, te je za odlučna činjenična utvrđenja naveo potpune i jasne razloge, a kako ta utvrđenja nisu žalbenim navodima dovedena u sumnju, prihvaća ih i ovaj sud, te je pravilno primijenjeno materijalno prava kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

11. Tako iz prvostupanjskog postupka kao i pobijane presude u bitnom proizlazi:

- da je prednica tužitelja TA, majka tužitelja, sudjelovala **.**.2017. u svojstvu pješaka u prometnoj nesreći koja se dogodila u [adresa] u [adresa] ispred kbr. 14, hodajući po kolniku navedene ulice a ne po nogostupu što proizlazi iz situacijskog plana PP Vinkovci (strana 76)

- da je u nesreći sudjelovao i NA, kao vozač osobnog automobila marke Nissan Qashqai, reg. oznake i broja [registarska oznaka], koje vozilo je na dan štetnog događaja bilo osigurano važećom policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj: [broj police] kod tuženika,

- da su tužitelji **.**.2018. podnijeli odštetni zahtjev tuženiku, te da je tuženik isti otklonio kao neosnovan,

- da je u opisanoj prometnoj nesreći majka i prednica tužitelja pretrpjela neimovinsku štetu u vidu teških tjelesnih ozljeda (nagnječenje desnog nožnog zgloba, prijelom gornjeg članka palca desnog stopala, prijelom gornjeg članka četvrtog prsta desnog stopala, te prijelom treće kosti nožja desnog stopala, a svi navedeni prijelomi desnog stopala čine jednu cjelinu i koja se kvalificira kao obična teška tjelesna ozljeda,

- da je prednica tužitelja preminula nakon 40 dana od dana povređivanja,

- da je protiv NA, kao okrivljenika, radi kaznenog djela iz članka 227. stavak 1., 2. i 6. Kaznenog zakona, podignuta optužnica radi izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, od strane Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru,

- da je kod Općinskog suda u Vukovaru pokrenut kazneni postupak pod poslovnim brojem K-288/18,

- da su tužitelji aktivno legitimirani, a da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari,

- da je kombinirano vještačenje provedeno po stalnim sudskim vještacima, prometnom vještaku Draženu Jeđudu i vještaku medicinske struke dr. sc. Borisu Dumenčiću, dr. med.,

- da prema vještačenju su oba sudionika štetnog događaja na neki način doprinijela nastanku prometne nesreće, time da se ozljede zadobivene u prometnoj nesreći participiraju u nastanku upale pluća u omjeru od 60%, a 40% participiraju od ranije postojeće degenerativne promjene na plućima, kardiovaskularnom sustavu i mozgu,

- da je ponovljenim medicinskim vještačenjem pod vještaku Petru Škaviću, dr. med., uzrok smrti sada pokojne TA posljedica progresije otprije postojećih patoloških stanja organizma i ne stoji u uzročno-posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u predmetnoj prometnoj nesreći,

- da je dr. Škavić u svom nalazu i mišljenju napisao da je konkretan slučaj prezentirao i prodiskutirao na kolegiju vještaka Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, te da stoga njegovo vještačenje predstavlja usuglašeno mišljenje stručnjaka Zavoda o navedenom predmetu,

- da obzirom se vještaci medicinske struke Petru Škaviću, dr. med., i dr. sc. Boris Dumenčić, dr. med. nisu usuglasili u mišljenju o uzroku smrti prednice tužitelja, provedeno je nadvještačenje po Medicinskom fakultetu u Rijeci, a koji je vještačenje povjerio prof. dr. sc. Dražen Cuculić, specijalistu sudske medicine,

- da prema nalazu i mišljenju u nadvještačenju sva kronična patološka stanja utvrđena tijekom hospitalizacije pok. TA predstavljaju posebno stanje organizma, te je uzrok smrti vezan uz od ranije postojeća oboljenja (kroničnu cerebrovaskularnu bolest, psihoorganski sindrom, difuznu aterosklerotsku bolest, kronično zatajivanje bubrega, kroničnu upalu osrčja, pa tako i kroničnu opstruktivnu bolest pluća, koja se u kartonu pacijenta evidentira još 2014.),

- da imajući u vidu sve navedeno prof. dr. sc. Dražen Cuculić zaključuje da budući je smrt nastupila kao posljedica progresije od ranije postojećih patoloških stanja, do smrtnog ishoda nije došlo uslijed ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nezgodi koja se desila gotovo 40 dana prije smrti, niti su ozljede koje je pok. TA zadobila kao pješak bile takve naravi da bi dovele do rapidnog pogoršanja njenog zdravstvenog stanja, sve do smrtnog ishoda,

- da je vještak dr. Dražen Cuculić na raspravnom ročištu od 17. rujna 2025. usmeno obrazložio nalaz i mišljenje navodeći da je smrtni ishod nastupio **.**.2017., pod kliničkim dijagnozama akutizacije kronične bolesti pluća, somnolencije (poremećenost stanje svijesti), fibrilacija atrija (treperenje srčane klijeti) i kroničnog zatajenja bubrega ,pa da se niti jedna dijagnoza ne povezuje sa predmetnom ozljedom stopala,

- da je vještak dr. Dražen Cuculić iskazao da imajući u vidu cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu iz stacionara traumatologije, iz stacionara opće kirurgije, iz traumatološke ambulante, hitnog prijema, i stacionara neurologije, proizlazi da je pok. TA bila sa prekidima kontinuiteta u nekoliko navrata pregledavana u zdravstvenim ustanovama, međutim nakon tih pregleda primjerice pacijentica se u dobrom općem stanju nakon prve hospitalizacije **.**.2017. otpušta na kućnu njegu. Prilikom iduće hospitalizacije na odjelu za opću kirurgiju ona se također otpušta **.**.2017. uz klinički poboljšan nalaz na kućnu njegu, sa preporukama mirovanja uz poštedni režim, te propisanu antibiotsku terapiju, - da je iduća hospitalizacija od 10. listopada do **.**.2017., da je pacijentica konzilijarno pregledana i od kirurga i od internista, te otpuštena na kućnu njegu s preporukom nastavka prethodno propisane antibiotske terapije

- da je posljednja hospitalizacija zabilježena je **.**.2017. kada je dovezena radi nastalog otežanog disanja i u toj hospitalizaciji je došlo do smrti,

- da je vještak iskazao da se on i dr. Škavić u jednoj bitnoj stvari podudaraju, a to je da predmetna ozljeda kostiju desnog stopala ne stoji u izravnoj uzročno- posljedičnoj vezi sa smrtnim ishodom,

- da obzirom na nalaz i mišljenje dani u postupku nadvještačenja koje je suglasno nalazu i mišljenju dr. Škavića, prvostupanjski sud zauzima stav da između povreda prednice tužitelja zadobivenih u štetnom događaju i smrti prednice tužitelja nema uzročno posljedične veze, te odbija dokazne prijedloge tužitelja radi saslušanja obducenta dr. Mladena Ugljarevića koji je provodio obdukciju i sačinio obdukcijski nalaz (koji nije imamo uvid u prethodno zdravstveno stanje prednice tužitelja), pribavom dokumentacije iz obdukcijskog spisa budući su obdukcijski nalaz sud i vještaci imali na uvidu, te im je bilo moguće isti analizirati, pa ocjenjuje ovaj dokaz kao nepotreban i nebitan, isto tako odbija pribaviti cjelokupni državno odvjetnički spisi, jer je izvršen uvid u optužni akt-optužnicu iz toga spisa, što je bilo dostatno da se zaključi da postoje osnove sumnje da je NA počinio kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret, pa smatra ovaj dokaz nevažan. Sud nije izvodio, niti dokaz pribavom spisa Općinskog suda u Vukovaru, poslovni broj K-288/18, jer je taj spis službenim putem zatražen od toga suda dopisom od 5. travnja 2019. (list 72 spisa), no isti mu nije dostavljen, pa se izvođenje toga dokaza ukazalo kao nemoguće.

12. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev na temelju utvrđenja da iz provedenog postupka nepobitno proizlazi kako ozljede prednice tužitelja nisu u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem, a prema suglasnom vještačenju po sudskim vještacima Dr. Škavići dr. Cuculiću.

13. Pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je odbio tužbeni zahtjev, obzirom da tužitelji nisu dokazali postojanje uzročno posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i zdravstvenog stanja prednice tužitelja, odnosno nisu dokazali da je do smrtnog ishoda prednice tužitelja došlo kao posljedice zadobivenih povreda.

14. Provedena vještačenja su provedena u skladu s pravilima znanosti i struke, te koja tužitelji žalbenim navodima nisu doveli u pitanje, već se njihovi žalbeni navodi svode na izraženo nezadovoljstvo rezultatom provedenih vještačenja. Pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedlog tužitelja za provođenje novog kombiniranog prometno-sudsko-medicinskog vještačenja i postupanja prvostupanjskog suda.

15. Naime, tijekom postupka su provedena relevantna vještačenja, prometno i sudsko-medicinsko, a rezultati dvojice vještaka, medicinske struke međusobno su usklađen (dr. Cuculić i dr Škavić), time da se vještaci Dražen Jeđud vještak prometne struke i dr. sc. Boris Dumenčić, dr. med. slažu da su oba sudionika na neki način doprinijela nastanku prometne nesreće.

16. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da nakon što su spomenuti vještaci Dražena Jeđud i dr. sc. Boris Dumenčić, dr. med. objedinili svoje nalaze, prema kojima su oba sudionika doprinijela štetnom događaju, a time i posljedicama štetnog događaja, kao i dr. Cucučlić koji se suglasio s nalazom dr. Škavić, da ne postoji uzročno posljedična veza između povreda prednice tužitelja koje je zadobila u štetnom događaju i smrtnog ishoda prednice tužitelja, da tužitelji nisu uspjeli dokazati uzročno posljedičnu vezu.

17. Tuženik još u odgovoru na tužbu izričito ističe da ne postoji uzročno posljedična veza između posljedica štetnog događa i smrti prednice tužitelja.

18. Prema odredbama članka 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22.,156/22. i 155/23.) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Odredbom članka 1063. ZOO-a propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

19. Imajući u vidu odluku Vrhovnog suda RH Rev-635/2021 od 2. srpnja 2024. ovaj sud uzima prije svega u obzir okolnost kako pretpostavke odgovornosti za štetu su: subjekti odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza između štetne radnje i štete i protupravnost. Za štetu odgovara osoba koja je prouzročila štetu pa da bi došlo do odgovornosti za štetu štetnom radnjom mora biti prouzročena povreda subjektivnog prava ili interesa. Isto tako, da bi došlo do odgovornosti za štetu između štetne radnje i štete mora postojati uzročna veza. Šteta se mora javljati isključivo kao posljedica štetne radnje. Na oštećeniku je, osim u slučaju kad zakon izričito ne propisuje drugačije, teret dokaza glede uzročne veze, jer se ona ne predmnijeva. O protupravnosti govorimo kada je povrijeđena neka pravna norma pa ZOO kriterij predmnijevane (pretpostavljene) krivnje odredbom članka 1045. stavak 1. i 2 ZOO-a postavlja kao opće pravilo, dok je iznimno za određene slučajeve, posebnim odredbama predviđen kriterij dokazane krivnje. Dakle, kod kriterija pretpostavljane krivnje štetnik odgovara za štetu ako je kriv, ali se njegova krivnja predmnijeva, što znači da oštećenik treba dokazati štetnu radnju, štetu, uzročnu vezu, dok krivnju štetnika ne dokazuje jer se ona predmnijeva.

20. Utvrđujući da je jedna od pretpostavki odgovornosti za štetu postojanje uzročno-posljedične veze, zatim da bez postojanja uzročne veze između štetne radnje i štete nema niti štetnikove odgovornosti za štetu, a da se uzročna veza ne predmnijeva, već oštećenik mora dokazati njezino postojanje, prvostupanjski sud je zaključio da u konkretnom slučaju nije utvrđena navedena uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i nastalih ozljeda tužitelja, slijedom čega nema mjesta primjeni članka 1045. ZOO-a, pa je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev.

21. Tužitelji posebno obrazloženo ne osporavaju odluku o troškovima postupka. S obzirom da drugostupanjski sud sukladno članku 365. stavku 2. ZPP-a, kada ispituje odluku o troškovima postupka, ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava, to se ovaj sud nije upuštao u ocjenu jesu li sve radnje za koje je tuženiku priznat trošak zastupanja po punomoćniku uistinu bile potrebne za vođenje ovog postupka, niti u to je li visina priznatih troškova tuženiku pravilno odmjerena, a sve uslijed izostanka takvih žalbenih navoda tužitelja kao i u odnosu na troškove tužitelja.

22. S obzirom da nisu ostvareni žalbeni razlozi tužitelja, niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem odredbe iz članka 368. stavka 1. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

23. Zahtjev tuženika za naknadom troška sastava odgovora na žalbu odbijen je jer isti nije bio potreban za vođenje postupka (članak 155. ZPP-a), pa je stoga odučeno kao u točki II izreke.

U Karlovcu 23. rujna 2026.

Predsjednica vijeća

Ivana Mašić