Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-884/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od suca Josipa Štrucelja predsjednika vijeća, sutkinje Vinke Vrančić izvjestiteljice i članice vijeća, te sutkinje Ivane Mašić članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužiteljice PT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te 3. tužiteljice ČT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve zastupane po punomoćniku Marini Kulaš odvjetnici u Odvjetničkom društvu KORLJAN & PARTNERI u Zadru, protiv tuženika KT, [adresa] (ranije na adresi u [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Vjekoslavu Mladineo odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljica protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-513/2020-50 od 19. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 23. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljica kao neosnovana te se potvrđuju presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-513/2020-50 od 19. lipnja 2024.

II Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadu žalbenog troška u iznosu 487,81 EUR, kao neosnovan.

III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na žalbu i pristojbe u iznosu od 278,21 EUR, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja poslovni broj P-513/2020-50 od 19. lipnja 2024. u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„1. Utvrđuje se da su tužiteljice JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], PT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnice svaka u 1/3 dijela nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižni odjel [adresa] za k. o. [katastarska općina] upisana kao k. č. br. [katastarska čestica] Grbe površine 162 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], pa su iste ovlaštene na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti ishoditi upisa svojeg prava vlasništva na toj nekretnini uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika KT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

2. Utvrđuje se da su tužiteljice JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], PT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnice svaka u 1/3 dijela od ukupno 235/5235 dijela nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižni odjel [adresa] za k. o. [katastarska općina] upisana kao k. č. br. [katastarska čestica] Grbe ukupne površine 5235 m2 (gosp.zgr. površine 515 m2, gosp.zgr. površine 126 m2, dvorište površine 4532 m2, gosp.zgr. površine 62 m2) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], pa su iste ovlaštene na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti ishoditi upis svojeg prava vlasništva na toj nekretnini uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika KT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] pa se nalaže tuženiku da tužiteljicama u roku od 15 dana preda u posjed ukupno 235/5235 dijela nekretnine koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižni odjel [adresa] za k. o. [katastarska općina] upisana kao k. č. br. [katastarska čestica] Grbe ukupne površine 5235 m2 (gosp.zgr. površine 515 m2, gosp.zgr. površine 126 m2, dvorište površine 4532 m2, gosp.zgr. površine 62 m2) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška].“

U točki II. izreke iste presude odbijen je eventualno kumulira tužbeni zahtjev u odnosu na točku I.2 izreke koji glasi:

„Utvrđuje se da su tužiteljice JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], PT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnice svaka u 1/3 dijela onog realnog dijela nekretnine prikazanog na skici lica mjesta i nalazu vještaka u površini od 235 m2 koji se nalazi na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižni odjel [adresa] za k. o. [katastarska općina] upisana kao k. č. br. [katastarska čestica] Grbe ukupne površine 5235 m2 (gosp.zgr. površine 515 m2, gosp.zgr. površine 126 m2, dvorište površine 4532 m2, gosp.zgr. površine 62 m2) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], a vidljivog preklapanjem planova i stare čestice oznake 484/37 površine 5000 m2 sa novoformiranom česticom oznake k. č. br. [katastarska čestica], pa su iste ovlaštene na temelju ove presude, a po njenoj pravomoćnosti ishoditi upis svojeg prava vlasništva na tom dijelu nekretnine uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika KT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] pa se nalaže tuženiku da tužiteljicama u roku od 15 dana preda u posjed onaj realni dio nekretnine prikazan na skici lica mjesta i nalazu vještaka u površini od 235 m2 koji se nalazi na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižni odjel [adresa] za k. o. [katastarska općina] upisana kao k. č. br. [katastarska čestica] Grbe ukupne površine 5235 m2 (gosp.zgr. površine 515 m2, gosp.zgr. površine 126 m2, dvorište površine 4532 m2, gosp.zgr. površine 62 m2) upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], a vidljivog preklapanjem planova i stare čestice oznake 484/37 površine 5000 m2 sa novoformiranom česticom oznake k. č. br. [katastarska čestica].“

U točki III. izreke iste presude naloženo je tužiteljicama da tuženiku naknade parnični trošak u iznosu od 1.500,00 eura, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se preko dosuđenog odbija kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška."

2. Ujedno je rješenjem prvostupanjskog suda istog poslovnog broja i datuma odbijen kao neosnovan prijedlog tužiteljica za određivanjem privremene mjere koji glasi:

„1. Zabranjuje se protivniku osiguranja otuđenje i/ili opterećenje nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru, zemljišnoknjižni odjel [adresa] za k. o. [katastarska općina] upisane kao k. č. br. [katastarska čestica] Grbe ukupne površine 5235 m2 (gosp.zgr. površine 515 m2, gosp.zgr. površine 126 m2, dvorište površine 4532 m2, gosp.zgr. površine 62 m2) te k. č. br. [katastarska čestica] Grbe površine 162 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], upisane kao formalno vlasništvo protivnika osiguranja, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnoj knjizi.

2. Upis zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina iz točke 1. rješenja provest će zemljišno - knjižni odjel [adresa], Općinskog suda u Zadru.

3. Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja sudskog postupka pred Općinskim sudom u Zadru koji se vodi pod posl.br. P-513/2020, odnosno do proteka osam dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu.

4. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagateljicama osiguranja naknadi prouzročeni trošak ovog postupka osiguranja, u roku od 8 dana, sve pod prijetnjom ovrhe.“.

3. Protiv te presude i tog rješenja žalbu su pravovremeno podnijele tužiteljice zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredba parničnog postupka, s prijedlogom da sud drugog stupnja pobijane odluke preinači na način da usvoji tužbeni zahtjev tužiteljica i predloženu privremenu mjeru u cijelosti te naloži tuženiku naknaditi troškove postupka, podredno da pobijane odluke ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, te traže trošak sastava žalbe u iznosu 250,00 EUR uvećano za PDV 25% u iznosu 62,50 EUR, uvećano za zastupanje više osoba 20% u iznosu 62,50 EUR i pristojbe u iznosu 112,81 EUR, što ukupno iznosi 487,81 EUR.

4. Tuženik je u odgovoru na žalbu porekao navode žalbe, predložio da ista bude odbijena, te traži trošak odgovora na žalbu s PDV-om u iznosu 250,00 EUR i pristojbe na odgovor u iznosu 28,21 EUR što ukupno iznosi 278,21 EUR.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu i pobijana rješenja u granicama razloga označenih u žalbi, te po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP -a u vezi članka 381. ZPP-a, utvrđeno je da nije počinjena niti jedna od bitnih povreda odredba parničnog postupka iz članak 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti. Nije počinjena niti bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju ukazuju tužiteljice, jer pobijana presuda nema nedostataka i može se ispitati, sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, izreka presude ne proturječi sama sebi i razlozima presude, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za utvrđenjem da su suvlasnice svaka u 1/3 dijela čest. zem. [katastarska čestica] Grbe površine 162 m2 upisane u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da su suvlasnice svaka u 1/3 od ukupno 235/5235 dijela čest. zem. [katastarska čestica] Grbe površine 5235 m2, gospodarske zgrade i dvorišta upisane u zk ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], te da su ovlaštene temeljem presude ishoditi upis svog prava vlasništva na tim nekretninama uz istovremeno brisanje prava vlasništva tuženika. Podredno, tužiteljice traže utvrđenje da su suvlasnice svaka za 1/3 dijela realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 235 m2 vidljivog preklapanjem stare čestice oznake 484/37 površine 5000 m2 sa novo formiranom česticom oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , da su ovlaštene temeljem presude ishoditi upis svog prava vlasništva na tim nekretninama uz istovremeno brisanje prava vlasništva tuženika, te zahtjev da im tuženik preda u posjed realni dio tih nekretnina prikazan na skici mjesta i nalazu vještaka.

8. Suprotno žalbenim navodima tužiteljica, činjenično stanje u pogledu odluke o glavnoj stvari je pravilno i potpuno utvrđeno, izvedeni su svi dokazi predloženi po strankama, sud prvog stupnja je analizom svih izvedenih dokaza u smislu odredbe članka 8. ZPP-a pravilno utvrdio slijedeće činjenično stanje koje tužiteljice žalbenim navodima nisu uspjele dovesti u sumnju:

- da su u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] Grbe ukupne površine 5235 m2, gosp.zgr. površine 515 m2, gos.zgr. površine 126 m2, dvorište površine 4532 m2, gosp.zgr. površine 62 m2, te čest. zem. [katastarska čestica] Grbe površine 162 m2 upisane u korist tuženog KT za cijelo,

- provedenim očevidom na licu mjesta i iz skice vještaka Frane Latkovića, njegovog očitovanja i uklopa plana stare i nove izmjere utvrđeno je da čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere površine 50 m2 odgovara čest. zem. [katastarska čestica] nove izmjere površine 5253 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 162 m2, da postoji razlika u površini stare i nove izmjere, da je površina stare čest. zem. [katastarska čestica] ušla u nove čest. zem. [katastarska čestica], da je u katastarskoj evidenciji je 1986. izvršen postupak parcelacije gdje je kao novoformirana čestica nastala čest. zem. [katastarska čestica] i taj je postupak parcelacije proveden ondašnjim metodama mjerenja gdje nije korišten geodetski instrument već mjerna vrpca i samim time je moguće došlo do pogreške u površini zbog neprecizne izmjere u odnosu na toliku površinu, te da stara čest. zem. [katastarska čestica] svojim oblikom odgovara novoformiranim [katastarska čestica] i [katastarska čestica],

- da je UT ugovorom o darovanju od **.**.2018. (l.s. 7-8) i dodatkom ugovora o darovanju nekretnine od **.**.2020. (l.s. 9 -10), darovala ovdje tužiteljicama između ostalih nekretnina i suvlasnički dio od 16040/18540 dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je prema sadržaju zapisnika Z-11239/3225 od **.**.2012. sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od 12. siječnja 2012. (l.s. 14 - 15 i 37-38) u korist ovdje tuženika KT i određena je uknjižba čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo, konstatirano je da je nazočan IT otac ovdje tužiteljica koji potvrđuje da nema nikakvih sporova da predmetne čest. zem. [katastarska čestica] u naravi tri gospodarske zgrade i dvorište i čest. zem. [katastarska čestica] u naravi put pripadaju tuženiku, a da su ranije pripadale njegovom ocu ET koji mu je darovao te nekretnine, potom ih je on **.**.2003. prenio u korist vlasništva firme Lauda d.o.o. za proizvodnju i trgovinu Zadar (sirana), a sada da pripadaju KT,

- da iz preslike prigovora Z-2243/14 (l.s. 16) proizlazi kako je baka tužiteljica UT izjavila prigovor od **.**.2014. na uknjižbu KT na čest. zem. [katastarska čestica], u kojem navodi da se prigovor odnosi na staru čest. zem. [katastarska čestica] površine 500 m2 koja je nestala, a nastala je nova čest. zem. [katastarska čestica] površine 162 m2 i novonastala čest. zem. [katastarska čestica] koja se vodi kao put. Tvrdi da je ovu zemlju naslijedila od pokojnog supruga ET, a on od svoga oca JTG. Navodi da joj je poznato da je njezin sin IT suvlasnik društva Lauda d.o.o. u ovršnom postupku ostao bez tvornice za proizvodnju sira i čestice zemlje [katastarska čestica] površine 5000 što odgovara novom broju čestice [katastarska čestica]. Prigovara da je predmetnu česticu uvećana za 235 m2 na štetu čestice [katastarska čestica]. Obzirom da su ukinuli česticu zemlje pod starim brojem [katastarska čestica] koja je imala površinu 500 m2 i formirali novu česticu [katastarska čestica] u površini od 162 m2 na kojoj je vlasnikom upisan KT da je ostala bez izlaza i ulaza na svoj posjed, te predlaže da tu česticu podijele na dva idealna dijela da obje čestice [katastarska čestica] i [katastarska čestica] imaju put, nesmetan ulaz i izlaz, a od površine kojom je povećana čestica zemlje [katastarska čestica] za 235 m2 neka se pripoje čestici [katastarska čestica]

- da je u zapisniku od **.**.2017. u predmetu Z-2243/14 (l.s. 13) odbijen prigovor predlagateljice UT na uknjižbu prava vlasništva KT na čest. zem. [katastarska čestica] površine 5235 m2 i [katastarska čestica] površine 162 m2, obje k. o. [katastarska općina] ,

- iz predmeta broj Ovr-805/09 istog suda proizlazi kako je tuženik KT stekao čest. zem. [katastarska čestica] kupnjom i dosudom u ovršnom postupku ovršenika Lauda d.o.o. [adresa] čiji je zakonski zastupnik bio IT, te je uknjižba u korist tuženika provedena i po staroj oznaci na čest. zem. [katastarska čestica] upisanoj u zk. u l. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 5.000 m2 temeljem zaključka Ovr-805/09 od 31. kolovoza 2011.(l.s. 36) prema kojem je KT isplatio kupovninu prema rješenju o dosudi od 9. lipnja 2011., te proizlazi da je prema provedenom građevinskom vještačenju (l.s. 135 predmeta Ovr-805/09) u vrijednost dosuđene nekretnine ušao asfaltirani put i ograđena nekretnina sirane, ranije vlasnika Lauda d.o.o. [adresa],

- da je prema presudi istog suda P-1116/13 od 18. lipnja 2014. (l.s. 41-44), i rješenju Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-2456/14 od 23. veljače 2016. (l.s. 45-47) u tom predmetu tužitelj IT protiv tuženika KT pravomoćno izgubio spor da se utvrdi suvlasnikom 1/10 dijela čest. zem. [katastarska čestica] ukupne površine 5235 m2 k. o. [katastarska općina],

- da je građevinskom dozvolom od **.**.2004. (l.s. 52-54) i lokacijskom dozvolom od **.**.2003. (l.s. 55-59) tvrtki Lauda d.o.o. [adresa] odobrena gradnja poslovne građevine sirane na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i prema obliku i površini te čestice.

- da je u zapisniku Z-11239/3225 od 12. siječnja 2012. kao i u nalazu vještaka Frane Vlatkovića navedeno da se predmetne nekretnine sastoje od stare čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da u identifikaciju nisu ušle druge nekretnine, a iz čega postoji odstupanje u površini stare i nove izmjere koje je uobičajeno i dopušteno,

- da iz iskaza svjedoka HT, MT, NT i RT proizlazi kako su obje predmetne nekretnine ranije pripadale ocu tužiteljica IT, a prethodno njegovom ocu ET, te da se predmetnim putem na čest. zem. [katastarska čestica] služe i tužiteljice za pristup svojoj kući na čest. zem. [katastarska čestica], da je predmetni put asfaltirao otac tužiteljica IT za potrebe mljekare i koristio se za pristup mljekari koja je sada u vlasništvu tuženika.

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja pravilno je sud prvog stupnja pozivom na odredbe članka 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14. – dalje ZV), članka 19. , članka 159. i članka 160. ZV-a, odbio tužbene zahtjeve tužiteljica kao neosnovane, navodeći u obrazloženju pobijane presude valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja kao pravilne.

10.Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, takav posjed treba imati zakonom određenu kakvoću i neprekidno trajanje kroz zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari (članak 159. stavak 1. ZV).

11. Odredbom članka 18. stavak 1. ZV propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom ni zlouporabom povjerenja, prema stavku 3. posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

11.1.Odredbom članka 19. ZV-a propisano je da posjed traje dok traje posjednikova vlast na stvari.

12. Poštenje posjeda se prema odredbi članka 18. stavak 5. ZV-a predmnijeva, ali ako posjed nije pošten odnosno ako je posjednik znao ili je morao znati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati stvar, ne dolazi u obzir nikakvo stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti, pa niti putem izvanredne dosjelosti u smislu odredbe članka 159. stavak 3. ZV-a kojim je propisano da samostalni posjednik čiji je posjed barem pošten stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

13. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da tužiteljice nisu poštene posjednice jer su znale i nije im moglo biti nepoznato da im ne pripada pravo na posjed.

14. Tužiteljice i u žalbi tvrde da svoje pravo vlasništva izvode iz prava vlasništva njihove bake UT.

14.1. Suprotno žalbenim navodima tužiteljica, iz Ugovora o darovanju od **.**.2018. s Dodatkom od **.**.2020. koji su sklopljeni nakon stupanja na snagu nove izmjere, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da između bake UT kao darovateljice i njenih unuka ovdje tužiteljica kao daroprimateljica, predmet darovanja i predaje u posjed temeljem tog darovnog ugovora, nisu predmetne nekretnine, već je predmet tog darovanja i predaje u posjed susjedna nekretnina oznake čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga, tužiteljice u odnosu na utužene nekretnine nisu ni univerzalni ni singularni pravni sljednici njihove bake UT koja je živa, niti se tužiteljicama u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava vrijeme za koje je njihova baka UT posjedovala utuženi dio predmetnih nekretnina.

14.2. Prema članku 160. stavak 3. ZV-a nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošten posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati. To međutim, nije ovdje slučaj.

14.3. Također, suprotno žalbenim navodima tužiteljica, sud prvog stupnja uvidom u presliku zapisnik broj Z-2243/14 od 6. listopada 2017. (list 13 spisa) utvrdio da je odbijen prigovor UT na uknjižbu prava vlasništva tuženika, dakle od tada je ona nepošten posjednik sada utuženih nekretnina obzirom da iz dokaza u spisu predmeta ne proizlazi da bi podnijela brisovnu tužbu prema članku 129. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17.) radi zaštite svojih prava na predmetnim nekretninama.

15. Prema odredbi članka 7. stavak 1. ZPP-a i članka 219. stavak 1. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. Prema članku 221.a ZPP-a ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja, s time da pravilo o teretu dokazivanja (čl. 221.a u vezi s čl. 8. ZPP) u osnovi obvezuje sud da uzme da nije istinita tvrdnja za koju stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila kadra pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava. U tom smislu pravilan je zaključak suda prvog stupnja kako tužiteljice nisu dokazale svoje tvrdnje o pogrešnoj identifikaciji predmetnih nekretnina u odnosu na staru izmjeru, odnosno da je u sastav tih nekretnina ušla koja druga nekretnina osim čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere, površine 5.000 m2, niti da bi se radilo o staroj čest. zem. [katastarska čestica] ili kojoj drugoj nekretnini na koju bi one polagale kakva stvarna prava.

16. Tužiteljice se u žalbi pozivaju na sudsku praksu koja nije činjenično niti pravno identična predmetu spora u ovoj parnici. Tako se odluka Rev-2816/2018 od 17. prosinca 2019. odnosi na isplatu uloženog u poslovni prostor po osnovi naknade štete, Rev-3881/1992-2 od 24. ožujka 1992. na opoziv ugovora zbog nemarnosti, Revx - 481/2012-2 od 17. prosinca 2019. na stjecanje prava vlasništva poslovnog prostora u društvenom vlasništvu.

17. Neosnovane su žalbene tvrdnje o povredi pravo na pravično suđenje iz članka 29. Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. – u daljnjem tekstu Ustav) i članka 6. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. – u daljnjem tekstu Konvencija). Pravo na pošteno (pravično) suđenje uključuje pravo na procesnu ravnopravnost (equality of arms - "jednakost oružja"). Prema tom načelu svaka od stranaka treba imati razumnu mogućnost da u postupku brani svoja prava pod uvjetima koji ju ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika. Iz spisa predmeta razvidno je da su tijekom postupka tužiteljice bile u mogućnosti pratiti postupak i sudjelovati u njemu te poduzimati sve zakonom predviđene postupovne radnje, pa stoga u postupku pred sudom prvog stupnja nisu dovedene u nejednak položaj u odnosu na tuženika. Obrazloženje pobijane presude sadrži relevantne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, a tvrdnje tužiteljice da je riječ u arbitrarnosti u postupovnom i/ili materijalnopravnom smislu, ne mogu se prihvatiti kao osnovane.

Tužiteljice se u žalbi pozivanju na

18. Ovaj sud drugog stupnja, ne nalazi da bi u konkretnom slučaju bile povrijeđene odredbe članka 3. i članka 48. stavak 1. Ustava kojim se jamči pravo vlasništva, niti Konvencije odnosno dodatni Protokol broj 1 uz Konvenciju, koji u članku 1. jamči zaštitu prava vlasništva. Protokolom 1. uz Konvenciju, člankom 1. uređena je zaštita prava vlasništva tako da je propisano: „Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnoga prava (stavak 1.). Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni (stavak 2.).

19. To što je sud prvog stupnja zauzeo drugačija pravna shvaćanja i različito ocijenio dokaze od tužiteljica, ne predstavlja povredu niti Ustava, niti Protokola 1. uz Konvenciju, dok predmeti na koje se4 žaliteljica poziva nisu usporedivi niti identični s konkretnim slučaju.

20. Odredbom članka 346. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje svoje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

20.1. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da nema mjesta izdavanju predložene privremene mjere jer tužiteljice nisu učinile vjerojatnim postojanje svoje tražbine obzirom je njihov tužbeni zahtjev odbijen.

21. Odluka o parničnom trošku u točki III izreke pobijane presude kojom je tužiteljicama naloženo da tuženiku naknade parnični trošak u iznosu 1.500,00 EUR u roku od 15 dana pravilna je u smislu odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a jer su parnicu izgubile i stoga su dužne tuženom naknaditi prouzročeni parnični trošak.

22. Slijedom svega iznijetoga, valjalo je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu tužiteljica kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu, te odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.

23. Budući da tužiteljice nisu uspjele sa žalbom valjalo je odbiti njihov zahtjev za naknadu žalbenog troška u iznosu od 487,81 EUR kao neosnovan, dok trošak sastava odgovora na žalbu nije bio potreban za odlučivanje o žalbi pa je valjalo odbiti zahtjev tuženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu i pristojbe u iznosu 278,21 EUR kao neosnovan. Stoga je odlučeno kao u točki II. i točki III. Izreke ove presude.

U Karlovcu 23. rujna 2026.

Predsjednik vijeća

Josip Štrucelj